Politika i društvo

POTPORA "FACT CHECKINGU"

Agencija za elektroničke medije predstavila projekt provjere medijskih činjenica

Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica taj je projekt ocijenila velikim iskorakom za Hrvatsku u daljnjem razvoju demokracije i slobode medija na čemu, kako je naglasila, inzistira i Europska komisijac * ''Cilj projekta nije nikoga kažnjavati nego poticati sustave kojima ćemo, provjerom informacija i ulaganjem u profesionalno novinarstvo, jačati našu demokraciju i medijski sustav'', poručila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek


 
2 min
HINA
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ

Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica taj je projekt ocijenila velikim iskorakom za Hrvatsku u daljnjem razvoju demokracije i slobode medija na čemu, kako je naglasila, inzistira i Europska komisijac * ''Cilj projekta nije nikoga kažnjavati nego poticati sustave kojima ćemo, provjerom informacija i ulaganjem u profesionalno novinarstvo, jačati našu demokraciju i medijski sustav'', poručila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek

Agencija za elektroničke medije (AEM)  predstavila je danas projekt "Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka", vrijedan 45 milijuna kuna, sa ciljem jačanja otpornosti društva na dezinformacije i kvalitete novinarstva i izvještavanja.

Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica taj je projekt ocijenila velikim iskorakom za Hrvatsku u daljnjem razvoju demokracije i slobode medija na čemu, kako je naglasila, inzistira i Europska komisija.

Borba protiv lažnih informacija

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je projekt na inicijativu ministarstva unesen u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a provest će ga AEM u suradnji s brojnim partnerima.

''Riječ je o 45 milijuna kuna namijenjenih borbi protiv lažnih informacija i uspostavu provjere činjenica te pet milijuna kuna iz kojih ćemo financirati sustav javne objave vlasništva i drugih podataka o medijima''', kazala je ministrica.

Naglasila je kako je tema borbe protiv dezinformacija, odnosno poticanja profesionalnog novinarstva, tema svih europskih država i europske demokracije, a ovaj je projekt u EU prepoznat kao jedan od najinovativnijih.

Problem lažnih vijesti je ogroman, ističe Obuljen Koržinek, a to je sve izraženije u trenucima krize - od pandemije covida do ruskih sustava koji plasiraju dezinformacije o brutalnoj agresiji na Ukrajinu.

''Cilj projekta nije nikoga kažnjavati nego poticati sustave kojima ćemo, provjerom informacija i ulaganjem u profesionalno novinarstvo, jačati našu demokraciju i medijski sustav'', poručila je ministrica.

Ravnatelj AEM-a Josip Popovac istaknuo je iznimnu važnost projekta kojem je nositelj upravo nezavisni medijski regulator, ocijenivši ga pionirskim projektom u europskim razmjerima

"Koncept fact checkinga (provjere činjenica) nije jako nov. Mi želimo mrežom fact checkera uspostaviti sustav u kojem građani imaju mogućnost provjeriti određene tvrdnje i koristiti alate za utvrđivanje činjenica", kazao je Popovac.

Ocijenio je da će provedba projekta značajno doprinijeti kulturi provjere činjenica u "suvremenom društvu sa sve većim dezinformacijskim poremećajem".

Uspostava neovisne mreže fact checkera 

Zamjenik ravnatelja AEM-a Robert Tomljenović predstavio je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za uspostavu neovisne mreže fact-checkera u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti .

Dva su osnovna načina na koji će se provoditi projekt - prvi je javni poziv, koji će biti raspisan do kraja godine, a mogu se javiti glavni dionici - visokoobrazovne institucije i civilni sektor, dok mediji mogu biti partneri.

Drugi su izravne investicije AEM-a u računalne sustave i razvoj umjetne inteligencije kao pomoć onima koji će raditi na provjeri točnosti informacija, kaže Tomljenović.


Nastavite čitati

Zaprimljeno 11 kandidatura, osam ima dovoljno potpisa

DIP je zaprimio kandidature Zorana Milanovića, Dragana Primorca, Mostova Mira Bulja, nezavisnih Marije Selak Raspudić, Nike Tokića Kartela, Slobodana Midžića i Tomislava Jonjića. Zaprimio je i kandidature Dražena Keleminca (Autohtona Hrvatska stranka prava), Ivane Kekin (Možemo), Branke Lozo (Dom i nacionalno okupljanje) i Karoline Vidović Krišto (Odlučnost i pravednost) koja je u sinoć posljednja stigla u DIP

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.