Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica taj je projekt ocijenila velikim iskorakom za Hrvatsku u daljnjem razvoju demokracije i slobode medija na čemu, kako je naglasila, inzistira i Europska komisijac * ''Cilj projekta nije nikoga kažnjavati nego poticati sustave kojima ćemo, provjerom informacija i ulaganjem u profesionalno novinarstvo, jačati našu demokraciju i medijski sustav'', poručila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek
Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica taj je projekt ocijenila velikim iskorakom za Hrvatsku u daljnjem razvoju demokracije i slobode medija na čemu, kako je naglasila, inzistira i Europska komisijac * ''Cilj projekta nije nikoga kažnjavati nego poticati sustave kojima ćemo, provjerom informacija i ulaganjem u profesionalno novinarstvo, jačati našu demokraciju i medijski sustav'', poručila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek
Agencija za elektroničke medije (AEM) predstavila je danas projekt "Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka", vrijedan 45 milijuna kuna, sa ciljem jačanja otpornosti društva na dezinformacije i kvalitete novinarstva i izvještavanja.
Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica taj je projekt ocijenila velikim iskorakom za Hrvatsku u daljnjem razvoju demokracije i slobode medija na čemu, kako je naglasila, inzistira i Europska komisija.
Borba protiv lažnih informacija
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je projekt na inicijativu ministarstva unesen u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a provest će ga AEM u suradnji s brojnim partnerima.
''Riječ je o 45 milijuna kuna namijenjenih borbi protiv lažnih informacija i uspostavu provjere činjenica te pet milijuna kuna iz kojih ćemo financirati sustav javne objave vlasništva i drugih podataka o medijima''', kazala je ministrica.
Naglasila je kako je tema borbe protiv dezinformacija, odnosno poticanja profesionalnog novinarstva, tema svih europskih država i europske demokracije, a ovaj je projekt u EU prepoznat kao jedan od najinovativnijih.
Problem lažnih vijesti je ogroman, ističe Obuljen Koržinek, a to je sve izraženije u trenucima krize - od pandemije covida do ruskih sustava koji plasiraju dezinformacije o brutalnoj agresiji na Ukrajinu.
''Cilj projekta nije nikoga kažnjavati nego poticati sustave kojima ćemo, provjerom informacija i ulaganjem u profesionalno novinarstvo, jačati našu demokraciju i medijski sustav'', poručila je ministrica.
Ravnatelj AEM-a Josip Popovac istaknuo je iznimnu važnost projekta kojem je nositelj upravo nezavisni medijski regulator, ocijenivši ga pionirskim projektom u europskim razmjerima
"Koncept fact checkinga (provjere činjenica) nije jako nov. Mi želimo mrežom fact checkera uspostaviti sustav u kojem građani imaju mogućnost provjeriti određene tvrdnje i koristiti alate za utvrđivanje činjenica", kazao je Popovac.
Ocijenio je da će provedba projekta značajno doprinijeti kulturi provjere činjenica u "suvremenom društvu sa sve većim dezinformacijskim poremećajem".
Uspostava neovisne mreže fact checkera
Zamjenik ravnatelja AEM-a Robert Tomljenović predstavio je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za uspostavu neovisne mreže fact-checkera u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti .
Dva su osnovna načina na koji će se provoditi projekt - prvi je javni poziv, koji će biti raspisan do kraja godine, a mogu se javiti glavni dionici - visokoobrazovne institucije i civilni sektor, dok mediji mogu biti partneri.
Drugi su izravne investicije AEM-a u računalne sustave i razvoj umjetne inteligencije kao pomoć onima koji će raditi na provjeri točnosti informacija, kaže Tomljenović.
'Njegov se posao odvija u birtiji, kako mi je sam rekao. Nađe se s predstavnikom neke firme koja razmatra da uzme njegovu pjesmu, onda se nađe s nekim iz Gornjih Drenovaca koji bi radio svirku za kirbaj, pa se nađe s kim tko hoće da mu se napiše pjesma, itd. Meni to u sto godina ne bi palo na pamet da je to klopka pravog Nikice Jelavića, a vi možete tvrditi da sam ja naivna'', kazala je
“Četiri, pet, šest godišnjih doba” predstava je inspirirana djelom suvremenoga klasičnog skladatelja Maxa Richtera „Nova četiri godišnja doba“ (rekomponirani Vivaldi), a otvara pitanje što znači biti u skladu s prirodom koja se mijenja
u prostorijama zgrade Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održala se hrvatska premijera dokumentarnog filma posvećenog piscu, profesoru i članu HAZU, Mladenu Machiedu, "LA QUOTIDIANITÀ NON ORDINARIA DI UN ITALIANISTA CROATO" / "NEUOBIČAJENA SVAKIDAŠNJICA JEDNOG HRVATSKOG TALIJANISTA". Film je režirao redatelj Matteo Prodan, a producirao ga je Damir Murković iz Hrvatske zajednice u Trstu - Comunità Croata di Trieste
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
