Tjednik Nacional je od izvora bliskog hrvatskoj vladi dobio na uvid sudsku presudu koja otkriva sadržaj višegodišnjeg sudskog spora koji Klinička bolnica Dubrava Zagreb vodi protiv poznate istarske tvrtko Rudan iz Žminja zbog protuzakonito sklopljenog ugovora o javnoj nabavi.
Prema izvoru Nacionala, slučaj je specifičan zato što bivši ministar zdravstva kojeg Uskok tereti da je primio 75 tisuća eura mita u aferi Mikroskop, Vili Beroš, dugo vršio pritisak na ravnatelja bolnice Ivicu Lukšića, a kako bi ovaj odustao od tužbe.
KB Dubrava, naime, već dulje vrijeme pokušava sudski osporiti nelegalni postupak javne nabave i ugovor koji je s tvrtkom Rudan još 2017. godine sklopio tadašnji ravnatelj Toni Novak. I Trgovački sud u Zagrebu i Visoki trgovački sud u ranijim su presudama ustvrditi da je ugovor suprotan zakonu i ništetan. No, Graciano Rudan, vlasnik tvrtke Rudan, žalbama i pobijanjima presuda, piše Nacional, osporava dosadašnje pravorijeke.
Ukratko, KB Dubrava smatra da je ugovor o javnoj nabavi vrijedan oko 35 milijuna tadašnjih kuna, koji je bolnici trebao smanjiti potrošnju vode, a koji je bolnica trebala plaćati 15 godina, potpisan bez suglasnosti Vlade kao osnivača bolnice i bez odobrenja Ministarstva financija. To je, prema odvjetnicima KB Dubrave protivno cijelom nizu zakona.
Tvrtka Rudan je u međuvremenu tužila KB Dubrava zbog izgubljene dobiti.
U presudi Trgovačkog suda iz siječnja ove godine potvrđeno je da je ugovor ništetan, a tvrtki Rudan je naloženo da KB Dubravi nadoknadi parnički trošak u iznosu od 311.634 eura, a Republici Hrvatskoj još 29.862 eura parničkih troškova.
Valja napomenuti da su odvjetnici bolnice, prema Nacionalu, upozorili da je natječaj bolnica raspisala u prvoj polovici 2014. godine te da je tvrtka Rudan u natječajnoj dokumentaciji predala garanciju ozbiljnosti ponude koju je izdala Zagrebačka banka, a koja je vrijedila do 21. listopada 2014. godine.
Iz toga proizlazi da u trenutku potpisivanja ugovora, u siječnju 2017., piše Nacional, firma Rudan nije imala važeću bankovnu garanciju. Pravnici tvrde i da bivši ravnatelj Kolak za potpisivanje ugovora s Rudanom nije tražio ni suglasnost, ni odobrenje Upravnog odbora bolnice, ni ministra zdravstva, što je po Statutu bio dužan učiniti
Odvjetnik tvrtke Rudan u odgovoru na tužbu pak tvrdi da bolnica u dokumentaciji za nadmetanje nije propisala obvezu pribave suglasnosti Vlade te da stoga firma nije ni mogla biti upoznata s tom obvezom. Tvrdi i da je postupak javne nabave bio proveden u skladu sa zakonom.
Graciano Rudan je u svojem odgovoru Nacionalu naveo da ugovor koji je sklopljen s KB Dubrava sklopljen na jednak način na koji su bili sklopljen ugovori s ostalim bolnicama „jer su svi ugovori ESCO modelu sklopljeni nakon provedenog postupka javne nabave, pa tako i s KB Dubrave“.
Rudan je za Nacional kazao da postupak javne nabave proveden jer je KB Dubrava imao velike gubitke u vodoopskrbnom sustavu te trošio 2.200 litara vode po ležaju, dok je za bolnice tog tipa normalna potrošnja od 350 do 450 litara po ležaju. Istaknuo je da je uvjete javne nabave odredio, a postupak javne nabave proveo KB Dubrava te da firma Rudan na to nije imala nikakvog utjecaja.
Rudan je, između ostalog, naglasio i da je u nepuna dva mjeseca rada na projektu tvrtka mjesečno bolnici uštedjela 7340 kubnih metara vode u odnosu na potrošnju prije sklapanja ugovora.
Vlasnik firme Rudan tvrdi i da KB Dubrava uopće nije platio radove. Nema nikakvih saznanja o navodnim Beroševim pritiscima prema bivšem ravnatelju. Do zaključenja ovotjednog broja u kojem je objavljen tekst, Nacionalu na upit o pritiscima nisu odgovorili niti iz ureda ravnatelja KB Dubrava.