ALARM! Mještani Koromačna i okolice strahuju od potencijalne katastrofe! "Oslobađanje CO2 može biti smrtnosno"

Mjesni odbor Koromačno oglasio se jutros alarmantnim priopćenjem, koje potpisuju predsjednik MO-a Milenko Plazibat i član MO-a Aleks Barbić, i koji prenosimo u cijelosti.

"Ovim putem želimo obavijestiti javnost o našim saznanjima vezano uz Holcimov projekt "KOdeCO net zero" odnosno hvatanje, pretvaranje u tekuće stanje, skladištenje i otpremu CO2.

Cementara u Koromačnu je sagrađena 1926. i do sada su mještani živjeli uz poznate negativne posljedice, kao što su prašina, buka, promet, devastacija krajolika itd.

Planiranim projektom, mještani će se po prvi puta, susresti s novim prijetnjama po  život i zdravlje.

PROJEKT "KOdeCO NET ZERO"

Holcim planira izgraditi postrojenje za hvatanje CO2 iz dimnih plinova,  pretvaranje istog u tekuće stanje i skladištiti u dva spremnika veličine 3000 t svaki te iz njih puniti tankere, koji će taj CO2 na kraju voziti u Italiju i tamo ga trajno pohranjivati.

Investicija, prema riječima Uprave Holcima već sada premašuje 350 milijuna eura te bi time postali CO2 neutralna tvornica i u budućnosti ne bi plaćali  ekološku naknadu za CO2. Prema riječima Uprave Holcima, budu li je morali  plaćati neće moći opstati. To novo postrojenje bi zapošljavalo novih 30 radnika, sada zapošljavaju oko 140.

POZNATE KATASTROFE KOJE JE IZAZVAO CO2:

Zašto je blizina naselja zabrinjavajuća? Zato što je poznato da je CO2 teži od  zraka i pada na tlo što onemogućava disanje, a u slučaju pada u more zakiseljuje more. Dobro su poznate katastrofe iz prošlosti koje je izazvao CO2, ovdje ćemo se dotaknuti neke od njih:

〉 Prirodna katastrofa: Kamerun 1986., s dna jezera su se uslijed  prirodnog djelovanja odjednom oslobodile ogromne količine CO2 i preminulo je 1700 ljudi u radijusu od 25 km

〉 Industrijska katastrofa: Karlovac 2007., iz industrijskih postrojenja je izašao CO2 i od posljedica je preminuo  građanin  koji je šetao psa

〉 Industrijska katastrofa: Satartia, Mississipi, USA, 2021.- puknuće cjevovoda je izazvalo oslobađanje CO2 (prema podacima koji su dostupni, količina je bila između 4000 i 5000 t, a Holcim će vršno imati 6000 t) te su građani gubili svijest i gušili se, a vozila hitne pomoći i vatrogasci nisu mogli pristupiti jer motori s unutarnjim sagorijevanjem ne funkcioniraju bez kisika. Tom prilikom nitko nije poginuo, ali hospitalizirano  45 osoba, a evakuirano 200. Mnogi od preživjelih i dan danas trpe zdravstvene posljedice.

SASTANCI MJESNOG ODBORA S HOLCIMOM:

MO Koromačno je, od svog osnivanja prije točno godinu dana,  zajedno s predstavnicima Općine Raša održao pet sastanka s Holcimom.

Tijekom tih sastanaka doznali smo lokacije spremnika, mjesto utovara CO2 u brodove (postojeća luka), cijevi otpadnih voda i lukobrana. Budući da su sve te lokacije na 200-300 metara od prvih kuća u naselju, odmah smo zatražili izmještanje tih lokacija na istočnu stranu poluotoka na kojem se nalazi Holcim, gdje nema kuća pa su potencijalne opasnosti po stanovništvo drastično umanjene.

Na sastanku 23. rujna 2025. Holcim je prihvatio naše prijedloge. Holcim je tada zatražio od načelnika OR da krene u izmjene prostornog plana, da bi se te postrojenja premjestila na istočnu stranu. Prema našim saznanjima, OR je odmah zajedno sa Istarskom  županijom krenula u ciljane izmjene PP.

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ:

Radna verzija SUO je dostavljena članovima povjerenstava za istu krajem siječnja 2026. te je početkom veljače 2026. u Koromačnu održan sastanak Povjerenstva. MO nije dobio primjerak SUO jer nije stranka u postupku, ali nam je OR omogućila uvid. Uvidom smo utvrdili da niti jedan naš zahtjev nije prihvaćen , studija je predvidjela lokacije spremnika, utovara broda, lukobrana, ispusta otpadnih voda itd. na inicijalnim pozicijama, odnosno na 200-300 metara od kuća.

Pored toga, studija je iznijela zabrinjavajući broj manjkavosti, neke od njih su za nas mještane naprosto poražavajuće. Općina Raša je angažirala stručnjake koji su ukupno podnijeli više od 40 primjedbi.

NEKE OD PRIMJEDBI KOJE JE NAČELNIK OPĆINE RAŠA DAO NA STUDIJU UTJEAJA NA OKOLIŠ:

〉 buka s novim postrojenjem će porasti, a već sada u nekim dijelovima naselja prekoračuje zakonom dozvoljene vrijednosti i ono najvažnije Studija utjecaja na okoliš ne daje rješenje za to

〉 Holcim će skladištiti do 150 kg žive, a nisu poznate konkretne mjere sigurnosti

〉 Studija je krivo izračunala da će se ukupni udio kemikalija povećati samo za 11,5 % u odnosu na sada, jer je u izračun stavljen gips. Gips nije kemikalija, a Holcim ga sada koristi u velikim količinama te će taj postotak biti znatno drugačiji kada se gips makne iz izračuna

〉 Studija predviđa porast kamionskog prometa sa 70 na 150-200 kamiona dnevno

〉 Studija se vezuje na dokument Quantitative Risk Analysis, no nije sastavni dio studije te ga zbog njegove iznimne važnosti za živote i zdravlje ljudi u Koromačnu, OR traži da se napravi dodatna analiza istoga

〉 U Studiji je prezentirano da će postrojenje za desalinizaciju raditi diskontinuirano, a nama je predstavljeno da će raditi kontinuirano. Parametri nisu isti za jedan i drugi slučaj

〉 Studija priznaje da unutar radijusa od 40 metara od ispusta vodeno tijelo neće biti dobro te ničime ne dokazuje da neće dugotrajnim radom ta zona rasti

〉 Studija je modelirala vodeni stupac i zonu miješanja, ali ne i utjecaj na bentos (morsko dno) koji je ključan za dugoročnu akumulaciju teških metala

5. SASTANAK 19. ožujka 2026.:

Na tom sastanku nam je Holcim predstavio nove lokacije na koje je, prema njihovim riječima, usmjerena revizija Studije utjecaja na okoliš. Te nove lokacije su nam prezentirane kao ispunjenje svih naših zahtjeva. Lukobran su uklonili iz projekta, pozicije spremnika, luke za utovar CO2 su premjestili iz sadašnje luke na novu poziciju luke u nastavku postojeće. Holcim nije udovoljio našim zahtjevima jer su nove  pozicije utovara broda, spremnika i ispusta su udaljene samo 100-njak metara od inicijalno postavljenih u Studiji utjecaja na okoliš, što je opet za nas neprihvatljivo.

Mjesni odbor inzistira, kao i na samom početku, da se sve izmjesti na istočnu obalu Holcima, van naselja, gdje bi konfiguracija poluotoka štitila mještane u slučaju isticanja CO2.

Holcim navodi da je te nove lokacije izabrao u skladu s važećim prostornim planom, a za premještaj na istočnu stranu treba  čekati izmjene prostornih planova, za što nemaju vremena. Za MO to nije nikakav argument jer se radi o našim  životima i zdravlju. Tim više što Holcim i Ministarstvo gospodarstva u “Sporazumu o pripremi i provedbi projekta KOdeCO net zero" ima rok za završetak do kraja 2034.

Holcim nas uporno uvjerava da bez projekta hvatanja CO2 tvornica će se zatvoriti. Mi naprotiv, mislimo da neće, jer je već sada u velikoj prednosti nad direktnom konkurencijom, npr. Cemex Kaštel Sućurac-koji za  razliku od Holcima gotovo da nema alternativnih goriva. Tako da Holcim:

〉 Ne mora kupovati ugljen, petrolkoks, a Cemex mora

〉 Holcim dobiva naknadu za svaku spaljenu tonu smeća, a Cemex ne

〉 Holcim se time što ne koristi fosilna goriva već riješio oko 1/3 od ukupno  emitiranog CO2 na koje ne plaća ekološku naknadu, a Cemex plaća

DESALINIZACIJA- ZAGAĐENJE MORA

Da bi mogli pretvarati CO2 iz plinovito u tekuće stanje, Holcim je izabrao tehnologiju za koju treba enormne količine slatke vode. Oni će za tu svrhu desalinizirati morsku vodu, procesom reverzne osmoze, za što im trebaju 3 skupine kemijskih spojeva. Crpiti  ć  e 217m3/h mora  i otprilike pola od te količine vraćati u more, duplo zaslanjeno, ali i „obogaćeno“ kemijskim supstancama.

Najviše zastupljena kemikalija u cijelom novom postrojenju je natrijeva lužina i to u količinama od 2000 tona/god koja iznimno je opasna i korozivna.

U studiji također piše da su količine i vrste kemikalija okvirne te se mogu promijeniti kroz daljnji razvoj projekta, odnosno nema ograničenja u korištenju kemikalija. Zar Holcim nije mogao izabrati neku drugu tehnologiju hvatanja CO2 (poput npr. Nexe iz Našica) gdje ne bi zagađivali more?

SEVESO III DIREKTIVA

Seveso Direktiva ili Direktiva 82/501/EEC stvorena je na temelju strogih propisa s mjerama za upravljanje i sprječavanje ozbiljnih industrijskih nesreća koje uključuju opasne tvari, kako bi se osigurala sigurnost radnika na radnom mjestu I u slučaju nesreća smanjile posljedice za stanovništvo i žive organizme u okruženju.

Hrvatski zakonodavac je uveo SEVESO u svoje zakone, međutim nakon rasprava nije u isto uvrstio CO2, već je dao slijedeće obrazloženje:

„Kako su CCS sheme (hvatanje i skladištenje CO2) tek u vrlo preliminarnoj fazi  istraživanja i pilot fazi, teško je predvidjeti vrstu opasnosti od velike nesreće koja bi se pojavila ako bi se tehnologija  široko koristila u budućnosti. Pregled  dostupnih podataka sugerira da bi mogao postojati potencijal opasnosti od velike nesreće,

Da je u Seveso III direktivu uključen CO2, onda bi uvjeti gradnje takvih postrojenja bili puno stroži. MO smatra da bi zakonodavac trebao uzeti u obzir poznate katastrofe (uključujući onu u Karlovcu) koje je izazvao CO2 te uvrstiti taj plin u direktivu.

GREENWASHING

Želimo dati također jedan kritički osvrt na samu ideju hvatanja CO2. Iako se hvale inicijative za smanjenje stakleničkih plinova, što je zaista pohvalno, sve više dolazi do izražaja ona druga strana koja naglašava neodrživost takvih ideja.

Da bi Holcim postao CO2 neutralna tvornica, između ostaloga, trebaju mu:

〉 Električna energija - da bi novo postrojenje bilo funkcionalno, trebati će (prema sadašnjim projekcijama) sveukupno 55 MW, u odnosu na sadašnjih 15 MW. Holcim kaže da će to biti energija iz obnovljivih izvora, odnosno solara. Za to im treba površina od 55 do 110 hektara, odnosno od 77 do 154 nogometnih igrališta. Od Holcima nismo vidjeli nikakve projekte vezano za solare, osim ideje. Mislimo da će ta struja i dalje dolaziti iz Plomina, proizvedenog na ugljični otisak 20 km sjevernije. Dakle u Plominu ćemo dodatno ložiti ugljen (i dodatno ispuštati CO2 ) da bi se proizvela dodatna struja da bi Holcim mogao hvatati njihov CO2.

〉 Slatka voda - već smo se ranije osvrnuli na proces desalinizacije - ukratko, da bi oslobodili prirodu jednog zagađenja (CO2) trebaju zagaditi prirodu na drugom mjestu tj. more

ZAKLJUČAK:

Mjesni odbor nije protiv tvornice i njezinog razvoja. Ali je protiv kada taj razvoj ima za posljedicu potencijalnu opasnost za  živote i zdravlje ljudi.

Upozoravamo da u slučaju  oslobađanja  CO2 to može biti kobno za lokalno  stanovništvo i  imati negativne posljedice na turizam ne samo Koromačna, Općine Raša, već i  cijele Istre i Kvarnera.

MO Koromačno u svojim zahtjevima prema Holcimovom projektu ima podršku od načelnika i kompletnog Općinskog vijeća Raše. Ovim putem tražimo da Holcim zaustavi Studiju utjecaja na okoliš, zbog svega gore rečenog i da krene u pripremu za realizaciju projekta s lokacijama na istočnoj strani  poluotoka, naravno bez ikakvog zagađenja mora.

Za to sada nema nikakvih prepreka jer je tijekom pisanja ove objave stigao poziv od Holcima za sastanak, gdje između ostalog navode da su obavijestili Holcim grupu o spremnosti prebacivanja cijelog projekta na drugu stranu. Mjesni odbor će se, kao i svaki puta do sada, odazvati sastanku", kaže se na kraju priopćenja Mjesnog odbora Koromačno.