Politika i društvo

može li se grad uknjižiti na valkane? (2)

Aleksej Orel: Gradonačelnik Zoričić nas je izigrao, nije održao svoju riječ!

Pulska se Cementara prije 30 godina na upitan način uknjižila na sportske terene na Valkanama. Sve je više onih koji vjeruju da Grad Pula ima pravne osnove da se vlasnički uknjiži na terene koji zbog svoje namjene uopće nisu smjeli biti privatizirani. Aleksej Orel jedan je od najglasnijih pobornika tog pristupa


 
7 min
Dražen Majić ⒸFOTO: Manuel Angelini

Pulska se Cementara prije 30 godina na upitan način uknjižila na sportske terene na Valkanama. Sve je više onih koji vjeruju da Grad Pula ima pravne osnove da se vlasnički uknjiži na terene koji zbog svoje namjene uopće nisu smjeli biti privatizirani. Aleksej Orel jedan je od najglasnijih pobornika tog pristupa

Povodom razgovora s pulskim gradonačelnikom Filipom Zoričićem o mogućnosti knjiženja gradskog vlasništva nad sportskim rekreacijskim centrom Valkane na društvenim je mrežama oštro reagirao Aleksej Orel iz Inicijative Za Lungomare

Razgovor s Orelom počeli smo pitanjem koje je gradonačelnik Zoričić odlučio uputiti stručnjacima s Pravnog fakulteta nastojeći uvidjeti je li Gradu Puli mudro pokretati spor oko povrata terena.

Podsjetimo, pitanje je glasilo:

Ima li grad pravo vlasništva nad zemljištem koje je ušlo u temeljni kapital prilikom pretvorbe društvenog poduzeća Cementara u dioničko društvo 1992. godine. Radi se o sportskim terenima za koje nekadašnja Općina Pula, a naknadno Grad Pula, nije donijela odluku o preuzimanju po članku 88. Zakona o sportu u razdoblju od 1992-1995. godina. Prije pretvorbe to je zemljište bilo upisano kako društveno vlasništvo s pravom korištenja cementare. Od te pretvorbe, odnosno zemljišno-knjižnog upisa 1996. godine pa do danas, zemljište je vlasništvo dioničkog društva odnosno njegovih pravnih sljednika.”

Kako gledaš na sam model traženja pravne pomoći od Pravnog fakulteta i DORH-a, kao i na sadržaj samog pitanja?

-Dobro je da se gradonačelnik obrati DORH-u. Što se tiče formulacije pitanja, ono je potpuno deplasirano u svim svojim bitnim elementima. Prije desetak dana smo bili na sastanku s gradonačelnikom i obećano nam je da ćemo kao Inicijativa ZA Lungomare biti uključeni u proces formulacije pitanja. Ponudili smo svaku moguću suradnju, argumentaciju i dokumentaciju. Rok za sastavljanje tog pitanja bio je prošli petak. Taj je rok probijen i pokazalo se da smo ispali iz priče.

Osjećaš se zbog toga iznevjereno ili prevareno?

Naravno. Jasno je da smo izigrani. Gradonačelnik nije održao svoju riječ.

Što je sporno u samom Zoričićevom pitanju?

- Pitanje je postavljeno kao da ga je diktirao sam investitor a onda ga je netko nevješto napisao. Suštinski nije utemeljeno. Sporna je najprije konstatacija na samom početku pitanja u kojoj se zaključuje da je zemljište SRC Valkane ušlo u temeljni kapital te tvornice. To nije točno. O tome imamo očitovanje od CERP-a iz 2023. godine u kojem stoji da nije bilo procjembenog elaborata niti da je zemljište uneseno u temeljni kapital. CERP je pravni sljednik Fonda za privatizaciju.

Jel imate taj CERP-ov dokument? To je novost.

-Imamo ga i prvom prilikom ćemo vam ga dostaviti, a od jeseni prošle godine ga ima i DORH što nam je vrlo važno u našoj nadopuni prijave.

Ako se dobro sjećam bila je jedna bilanca Cementare u kojoj je stajalo da ukupni SRC Valkane vrijedi nekih milijun i pol maraka, primjerice spomenik 100.000 maraka, a nogometno i tenisko igralište po 250.000 maraka?

-To je irelevantno. Procjembeni elaborat nije rađen niti je zemljište obračunato u vrijednost tvrtke. Stoga je Zoričićevo pitanje u startu pogrešno. Bivša cementara nikad nije bila vlasnik SRC Valkane već se 1996. na to zemljište uknjižila iako su se tome protivili brojni djelatnici Fonda za privatizaciju. Cementara se tada uknjižila i na okolne šume, a sada država zbog toga vodi sporove koje će vjerojatno dobiti. Naš je stav da iste sporove treba pokrenuti i Grad Pula za SRC Valkane. Samo zemljište SRC-a nikad nije smjelo biti dijelom privatizacije. Treba razlučiti procese pretvorbe i privatizacije koji su potpuno odvojeni. Tako su šume, poljoprivredna zemljišta, komunalna infrastruktura i/ili sportsko-rekreativni centri dobivali poznate vlasnike, a to su država, jedinice područne i regionalne samouprave te tvrtke u njihovim vlasništvima. Konkretno na SRC Valkane se mogla uknjižiti samo država, županija, grad ili nogometni klub. Cementara nikako.

Zašto se Zoričić onda uopće odlučio na postavljanje takvog, kako kažeš, neosnovanog pitanja?

- Grad u svakom trenutku može angažirati stručnjake koji su specijalisti za ta pitanja. Oni se zovu odvjetnici. Zoričić je odabrao postavljanje neodgovarajućeg pitanja Pravnom fakultetu.

Na koji način u tome svemu Zoričić eventualno pogoduje investitoru?

- Investitor traži vrijeme da bi dobio građevinsku dozvolu. U gradu nema političke volje da se problem sagleda na realan način. Zoričić je, kaže, uplašen mogućim financijskim rizicima. Sjetimo se Srđa. I tamo se prijetilo velikim odštetama i na kraju je sve odbačeno.

Ponavljam, sportsko rekreacioni centar nije mogao biti dijelom privatizacije. On je i dalje vanknjižno vlasništvo Grada Pule. Grad Pula samo treba zatražiti knjiženje.

Zar nije Grad Pula, točnije Denis Mikolić, propustio staviti SRC Valkane na popis sportskih terena za koje se traži zakonsko uknjiženje?

-Čak ni to nije presudno. Ovdje je presudan Zakon o športu u dijelu koji se odnosi na sportske terene. Zakon o šumama nadležan je u drugom dijelu koji se odnosi na šume. Zanimljivo je i da je Mikolić na vijeće tom prilikom od 12 sportskih objekata od značaja za Grad Pulu u Odluku o preuzimanju stavio 11 sportskih objekata. Najvjerojatnije ništa oko Valkana nije slučajno rađeno. Zamisli, slučajno je kod pretvorbe komunalnog poduzeća pročistač izostavljen, slučajno se HEP nije uknjižio na trafostanicu kod pročistača, a na knjiženje kod svih ostalih trafostanica je bio ažuran te je ova možda jedina nepostojeća u zemljišnim knjigama. Previše tu ima slučajnosti da bi rekao da određene osobe nisu znale što rade.

Koja bi uopće bila vrijednost tog zemljišta koje, kako tvrdiš, nikad nije plaćeno i, temeljem toga, kolika je vrijednost neke odštete koji bi tražio investitor? Koliko je uopće značajno što su se u međuvremenu promijenili vlasnici?

- Isti je direktor i pravni slijed je jasan. Tko je trenutno knjižen u ovom slučaju nije bitno. Identično je u sporu u kojem DORH traži povrat šumskog zemljišta. Nije važan vlasnik već je li se netko uknjižio na zakonit način i postoji li pravni slijed. Današnji vlasnik ne može tužiti grad nego samo onoga koji mu je tvrtku prodao. Znači, mogu tužiti Cementaru. Mogu ih čak i kazneno prijaviti da su im prodali nešto što nije bilo zakonski njihovo.

Tvrdiš dakle da financijskom riziku nije izložen grad već bivši vlasnik?

- Tako je. Riziku su izloženi pravni prethodnici tvrtke Hotel Valkane. Ta je lokacija emocionalno, društveno, sociološki i kulturološki prevažna za Puležanke i Puležane koji zaslužuju da im se predstavi prava slika ovog problema. Osim toga, investitor je već dvije godine svjestan da gradnjom hotela ulazi u poslovni rizik jer se već dvije godine govori da je postoji vanknjižni vlasnik. U ovom slučaju je to grad.

Podržavaš li ideju da se o tome razgovara na gradskom vijeću?

- Podržavam je u potpunosti. Prije toga treba postaviti precizno i jasno pitanje i onda zatražiti mišljenje više stručnjaka. Potom ta mišljenja treba predstaviti Gradskom vijeću. Jako bitno je naglasiti da se ovdje ne radi o povratu nego o ispravku knjiženja. Jednako tako gradsko komunalno poduzeće ima pravo upisa na pročistač temeljem Zakona o vodama i komunalnom gospodarstvu. To uopće nije upitno da bi se riješio i taj dio nepravde.

Spomenuo si mogućnost povrata Moccenijev-og spomenika na Valkanama.

- Grad se može upisati temeljem instituta spomeničke baštine. Ako želi, odnosno ako određena politička vlast to želi.

Da ponovimo. Ti smatraš da ni tereni ni spomenik nikad nisu plaćeni?

Ne smatram to ja nego Centar za restrukturiranje i prodaju. Tako je napisala pravna služba CERP-a. Taj stav nam je pravna služba CERP dostavila prošle godine i ima ga i DORH. Taj je dokument ponuđen i gradonačelniku. Na tom sastanku prošlog utorka dogovoreno je da ćemo temeljem tog i drugih dokumenata zajednički sastaviti pitanje do prošlog petka. Sastanku je prisustvovao i gospodin Igor Jovin, pravnik Grada Pule. Prošlo je deset dana i nitko nam se nije javio.

Šta inicijativa sada predlaže?

Predlažemo da se prouče radovi ustavnog suca Jadranka Juga. U njegovim znanstvenim radovima i doktoratu sve piše. On je najveći autoritet na ovom području. Neka se pribave mišljenja nekoliko stručnjaka i neka se napravi tematska sjednica vijeća. No rokovi moraju biti kratki i jasni.

Mišljenje o zakonitosti knjiženja na sportsko-rekreacijskom centru na Valkanama zatražili smo i od treće zainteresirane strane - vlasnika Hotela Valkane.


Nastavite čitati

Pula
 

ZAVRŠEN, ALI PRAZAN: Ni četiri mjeseca nakon svečanog otvorenja Dom 'Ruža Petrović' još nije useljen

Podsjetimo, štićenici doma, njih ukupno 41, u zgradu nekadašnjeg odjela psihijatrije preselili su se u ožujku 2022. godine, kada je započelo renoviranje matične zgrade. Prvotno je plan podrazumijevao boravak u privremenom smještaju tek godinu dana, no pri kraju tog roka postalo je jasno da će on biti probijen. Prvi razlog bio je ritam radova, a drugi - neuspješna potraga za stručnim kadrom

Pula
 

U tijeku pripreme za dogradnju Osnovne škole Šijana

U sklopu pripremnih radnji uklonit će se dio postojećih stabala te će se izvršiti zamjenska sadnja u znatno većem obimu. Sada će ukloniti 23 bora, dva cedra i jedan čempres, a zasadit će se više od 300 stabala, grmolikih vrsta lovora, pitospore i lavande

Pula
 

Crvenokljune čigre nakon godina ljudskog uznemiravanja uspješno obavile gniježđenje na blokovima pokraj Muzila. Uskoro kreću prema Africi

Prstenovanje se obavlja kako bismo mogli pratiti koloniju crvenokljunih čigri s područja Pule, koja svojom brojkom značajno pridonosi cijeloj populaciji ove vrste u Hrvatskoj, te je iznimno važna. I ono najbitnije, ove godine ptice nisu uznemiravane od ljudi, što je veliki napredak, poručila je dr. sc. Jelena Kralj, upraviteljice Zavoda za ornitologiju, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.