Politika i društvo

Da li je bilo malverzacijama s plinom?

Antikorupcijsko vijeće poziva DORH i USKOK da istraži članove uprave INA-e

Nadležna tijela Republike Hrvatske pozvana su da utvrde jesu li Uprava ili Nadzorni odbor, odnosno pojedini članovi u inkriminiranom vremenu imali saznanja o nedavnoj aferi s plinom u INA-i s obzirom na to da su bivši članovi tih upravljačkih tijela potvrdili da afera takvih razmjera nije mogla proći nezamijećeno.


 
3 min
HINA
foto: oto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ

Nadležna tijela Republike Hrvatske pozvana su da utvrde jesu li Uprava ili Nadzorni odbor, odnosno pojedini članovi u inkriminiranom vremenu imali saznanja o nedavnoj aferi s plinom u INA-i s obzirom na to da su bivši članovi tih upravljačkih tijela potvrdili da afera takvih razmjera nije mogla proći nezamijećeno.

Saborsko Antikorupcijsko vijeće pozvalo je u četvrtak DORH i USKOK da utvrde jesu li Uprava i Nadzorni odbor INA-e imali saznanja o financijskim malverzacijama s plinom preko kojih je iz tvrtke izvučeno oko milijarda kuna.

Nadležna tijela Republike Hrvatske, Antikorupcijsko vijeće pozvalo je da utvrde jesu li Uprava ili Nadzorni odbor, odnosno pojedini članovi u inkriminiranom vremenu imali saznanja o nedavnoj aferi s plinom u INA-i s obzirom na to da su bivši članovi tih upravljačkih tijela potvrdili da afera takvih razmjera nije mogla proći nezamijećeno.

Članovi vijeća smatraju da je to nužan korak kako bi se razjasnili događaji koji su prethodili izvlačenju novca iz INA-e putem sumnjivih ugovora o preprodaji plina, zbog čega su krajem kolovoza prošle godine uhićeni direktor Damir Škugor, a zajedno s njim i suvlasnici tvrtke OMS Upravljanje Goran Husić i Josip Šurjak te direktorica Plinare istočne Slavonije Marija Ratkić.

"Djelovanje ovog Vijeća pokazalo je da se istrage glede rasvjetljavanja slučaja INA sprečavaju s najviše razine. Podsjetio bih da je tadašnji predsjednik HDZ-ovog kluba Branko Bačić javno s televizije poručivao ljudima da se ne trebaju odazvati pozivima Antikorupcijskog vijeća“, rekao je predsjednik tog tijela Nikola Grmoja (Most).

Nakon prošlogodišnjih uhićenja, saslušanju pred članovima vijeća u Saboru su se odazvali bivši predsjednik uprave JANAF-a Dragan Kovačević, bivši predsjednik uprave INA-e Davor Štern te nekoliko bivših članova uprave i nadzornog odbora kompanije i bivših Mostovih ministara u Vladi, ali ne i premijer Andrej Plenković.

Dalija Orešković: Neodazivanje premijera na poziv vijeća "udar" na institucije države

"Njegovo neodazivanje na poziv Antikorupcijskog vijeća smatram udarom na institucije države. Isto tako, nezamislivo mi je da se zaustavi proces utvrđivanja kaznenopravne odgovornosti svih upletenih aktera, uključujući bivšeg i aktualnog ministra gospodarstva Ćorića i Filipovića", kazala je zastupnica Centra Dalija Orešković.

Karolina Vidović Krišto (Odlučnost i pravednost) rekla je da je slučaj INA pokazao kakvo je stanje u pravosuđu i na medijsko političkoj sceni, ustvrdivši da na takvim slučajevima padaju Vlade u roku nekoliko dana, ali u Hrvatskoj se o INA-i više niti ne raspravlja.

Antikorupcijsko vijeće smatra da je u slučaju izvlačenja novca iz hrvatske naftne kompanije prisutna sprega između njezine uprave, nadzornog odbora, direktora Škugora i političkog vrha.

Članovi vijeća zaključili su da je Vlada također znala za gašenje rafinerije nafte u Sisku, jer je tome prethodilo potpisivanje Memoranduma o razumijevanju iz 2018. između INA-e i JANAF-a, kojim se INA obvezala povećati količinu transportirane sirove nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj.

"Na pitanja o tom memorandumu saslušani članovi uprave i nadzornog odbora nisu dobili potrebna objašnjenja te im je, prema njihovim navodima, sugerirano da vode računa o skorom ulasku Hrvatske u Schengen i OECD“, stoji u zaključcima.

Vijeće je zaključcima pozvalo i na adekvatnu zaštitu zviždača te da se članovi uprave i nadzornog odbora ne zaobilaze prilikom donošenja ključnih poslovnih odluka.


Nastavite čitati

Hrvatski sabor izglasao porez na nekretnine

Dosadašnji porez na kuće za odmor zamjenjuje se porezom na nekretnine. Taj porez iznosit će od 0,6 do osam eura po metru četvornom, pri čemu postaje obavezan za lokalne jedinice i one same mogu određivati visinu tog poreza

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.