NOVI PODACI DZS-a: Labin ima najbrži pad broja stanovnika u Istri
U Puli je prošle godine bilo duplo više umrlih osoba od živorođenih
U ostacima drona pronađeni su ostaci avio bombe koja se koristila na letjelicama sovjetske proizvodnje
U ostacima drona pronađeni su ostaci avio bombe koja se koristila na letjelicama sovjetske proizvodnje
U ostacima letjelice koja se u četvrtak navečer srušila u širem središtu Zagreba pronađeni su ostaci avio bombe koja se koristila na letjelicama sovjetske proizvodnje, izjaivo je u nedjelju ministar obrane Mario Banožić.
"Pronađeni su tragovi eksploziva i tragovi da ovo nije bila izvidnička letjelica. Našli smo dijelove avio-bombe. Zaključili smo da je također sovjetske proizvodnje. Nakon analize ćemo moći reći koja je svrha. Bomba se koristila na avionima.
Ovo osim lokacije dovodi u pitanje i s čije je strane - ruske ili ukrajinske. Ovo područje se sad sigurno, nema eksplozivnih sredstava, no još će se sad pogledati je li nešto unutra", govori Banožić.
Potvrdio je kako je opcija i da je letjelica eksplodirala u nekom trenutku kad se spuštala ili udarila u zemlju.
"Pojedini sklopovi ne odgovaraju povijesnom razdoblju, vjerujem da ćemo i po oštećenjima uspjeti utvrditi čija je letjelica. Crna kutija je oštećena, ali vjerujemo da ćemo nešto iz nje uspjeti izvuči", rekao je.
Ministar kaže da još uvijek postoje dileme je li letjelica došla s ruske ili ukrajinske strane.
"Ovo područje se sad sigurno, nema eksplozivnih sredstava, no još će se pregledati je li nešto unutra", rekao je Banožić o završnoj fazi istrage.
Rekao je i da su na početku istrage dobivena saznanja da se na određenim fragmetnima nalaze elementi eksploziva i moralo se pristupiti opreznijem načinu vađenja letjelice i otkloniti rizik za nekakav tragičan događaj.
Zato je, kaže, i ispražnjen 1. paviljon Studentskog doma, te su mnogi udaljeni s ovog podučja.
Pronađena je oštećena crna kutija, te se očekuje da će se iz nje izvući podatke o letu.
"To ćemo komparirati s drugim krakom istrage koji radimo s članicama NATO-a i na osnovu odraza koji se pojavljivao u radaru rekonstruirati točno odakle je došla letjelica", rekao je Banožić.
"Bila je bomba, nema je više. To je prošlo-svršeno vrijeme", istaknuo je te potvrdio opciju i da je letjelica eksplodirala u nekom trenutku kad se spuštala ili udarila u zemlju.
Na novinarsko pitanje može li se to sada okarakterizirati kao napad na Hrvatsku, ministar kaže kako je siguran da će se “moći utvrditi odakle je letjelica došla”.
“Postojale su razne teorije i razni stručnjaci koji su ih iznosili. Nisu ništa postigli nego uznemirili javnost”, odgovorio Banožić na ponovljeno pitanje je li to bio napad na Hrvatsku.
Dodao je i da Hrvatska nije zadovoljna reakcijom susjednih zemalja koje su mnogo prije uočile letjelicu. Bespilotna letjelica je, naime, doletjela s područja Ukrajine, preletila je Rumunjsku i Mađarsku i ušla u hrvatski zračni prostor, gdje se srušila u zagrebačkom naselju Jarun.
S NATO saveznicima će se provesti detaljna analiza što se sve izdogađalo, rekao je ministar obrane. "Jasno je da nismo zadovoljni reakcijom zemalja koje su puno prije vidjele objekt i mogle ga uočiti, ali nisu reagirale", istaknuo je Banožić. Da je na vrijeme detektirana i riješena u susjednim zemljama, mi ne bi danas bili ovdje, dodao je.
"Ja sam isto ono jutro razgovarao i s ministrom obrane Mađarske i s ministrom obrane Rumunjske. Rekli su mi da rade evaluaciju i valorizaciju svih podatka koje imaju , da utvrde što se točno kod njih dogodilo u samom procesu i očekujem odgovor", naglasio je Banožić.
Najavio je i da idući tjedan idu na razgovore s Amerikancima, Francuzima i svim našim saveznicima.
U Puli je prošle godine bilo duplo više umrlih osoba od živorođenih
Dijete je, sedam dana po učinjenoj tonzilektomiji na Klinici za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata i šest dana po otpustu iz bolnice, kolima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije - ispostava Zaprešić, u ranim jutarnjim satima dovezeno bez znakova vitalnih funkcija
Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.