Politika i društvo

Jesu li Talijani u Istri za povratak pod Italiju?

Čak 40 posto Talijana u Istri i Rijeci glasalo za desnicu i Giorgiu Meloni koja je svojevremeno zazivala povrat Istre, Rijeke i Dalmacije "matici" Italiji

Maurizio Tremul: "Pitao sam poznanike, Talijane u Istri: 'Biste li uzeli pušku u ruke i jurišali na Istru i Dalmaciju?' Odgovorili su mi da pušku ne bi uzeli ni u obranu Italije * Furio Radin: "Vjerujem da su za desnu koaliciju glasali oni koji zastupaju određene stavove koji su osobni i koje nitko nema pravo propitivati"


 
3 min
Ivan Dobran

Maurizio Tremul: "Pitao sam poznanike, Talijane u Istri: 'Biste li uzeli pušku u ruke i jurišali na Istru i Dalmaciju?' Odgovorili su mi da pušku ne bi uzeli ni u obranu Italije * Furio Radin: "Vjerujem da su za desnu koaliciju glasali oni koji zastupaju određene stavove koji su osobni i koje nitko nema pravo propitivati"

Dok je na talijanskim parlamentarnim izborima 25. rujna većina talijanske dijaspore u svijetu glasala za stranke lijevog centra, posebno za Partito democratico (Demokratska stranka), talijanska manjina u Hrvatskoj i Sloveniji podržala je desnu koaliciju "Lega - Forza Italia - Fratelli d' Italia" (Liga - Naprijed Italija - Braća Italije) s Giorgiom Meloni na čelu.

Oko 1500 Talijana u Hrvatskoj glasalo je za koaliciju desnog centra

Partito democratico prevagnuo je s oko 30 posto glasova u Francuskoj, Španjolskoj, Engleskoj i Austriji,  s preko 40 posto u SAD-u i Kanadi te s 46 posto Australiji. U tim zemljama živi preko milijun Talijana.

Za koaliciju desnog centra glasala je većina, oko 30 posto, glasača u Njemačkoj (gdje živi oko 670 tisuća Talijana) i Portugalu. Čak preko 50 posto, doduše izrazito malobrojnih Talijana, podržalo je koaliciju desnog centra u Rusiji i Rumunjskoj.

Meloni, Salvini, Berlusconi. Foto Presidenza della Repubblica/CC

Koalicija „Lega – Forza Italia – Fratelli d' Italia“ odnijela je većinu glasova i među talijanskim biračima u Hrvatskoj i Sloveniji. Tu živi nešto manje od 20.000 Talijana (oko 15.000 u Hrvatskoj i 4.500 u Sloveniji).

U Hrvatskoj je na izbore izašlo njih 25 posto, a u Sloveniji 36 posto. U Hrvatskoj se za desnu koaliciju konkretno izjasnilo 1.500 glasača.

Znači li podrška istarskih i riječkih Talijana desnoj koaliciji ujedno i podršku navodnim teritorijalnim pretenzijama na povratak Rijeke, Istre i Dalmacije „matici“ Italiji?

Furio Radin: Giorgia Meloni davno se distancirala od fašizma

Podpredsjednik Hrvatskog Sabora i zastupnik talijanske manjine Furio Radin kaže da nema razloga za strah od iredentističkih pretenzija Italije nad hrvatskim teritorijem.

- Vjerujem da su za desnu koaliciju glasali oni koji zastupaju određene stavove koji su osobni i koje nitko nema pravo propitivati. Od 25 posto glasača, njih 40 posto je glasalo za desnu koaliciju, pa vi izračunajte koliko je to ljudi (oko 1.500, op. a.). Što se tiče takozvanih teritorijalnih pretenzija, to je odgovor Giorgie Meloni na jedan post iz 2014. Ne opravdavam nikoga, samo objašnjavam. A vjerujem da svi u Hrvatskoj, uključujući one koji su glasali za Meloni, znaju da će Hrvatska ostati jedna turistička destinacija za sve one koji su izvan Hrvatske, rekao je Radin.

Furio Radin. Foto Sandra Simunovic/Pixsell

Na primjedbu kako Fratelli d' Italia na tabli na ulazu u svom tršćanskom sjedištu ističu grbove Istre i Dalmacije, te pismeno navode Istru, Rijeku i Dalmaciju, Radin odgovara kako je Trst uvijek bio poseban i malo radikalniji zbog blizine granice.

- Svatko ima pravo istaknuti povijesni grb ako nije protuzakonit, odnosno u ovom slučaju ako ne predstavlja apologiju fašizma koja je u Italiji nezakonita. Giorgia Meloni se od post-fašizma distancirala prije više godina, a u ovoj kampanji nitko nije spominjao Rijeku, Istru i Dalmaciju. Time ne želim nikoga pravdati, ali mogu reći da će odnosi Hrvatske i Italije ostati dobri, a možda se i poboljšati. Svi koji žive u Hrvatskoj mogu mirno spavati, zaključio je Furio Radin.

Sličnog je stajališta predsjednik Talijanske unije Maurizio Tremul.

- Mislim da se stvorila nekakva predodžba koja ne odgovara stvarnosti. Italija, Hrvatska i Slovenija članice su Europske unije, a Italija je pritom i među osnivačima EU-a. Ima stvari koje stranke govore tijekom kampanje, a onda ih na vlasti nikad više ne spomenu. Isticanje grbova i naziva Istre, Rijeke i Dalmacije uobičajeno je među talijanskim ezulima, ali ne kao oblik iredentizma, već kao želja za očuvanjem talijanske kulture, jezika i identiteta u regijama koje su povijesno pluralne.

Maurizio Tremul: Talijanska politika će se zasigurno mijenjati, ali neće izaći iz kolosijeka EU, NATO-a, ni europskih vrijednosti

U razgovoru s ovdašnjim Talijanima povodom svih ovih nedavnih medijskih napisa, pitao sam ih: 'Biste li vi uzeli pušku u ruke i jurišali na Istru i Dalmaciju?' Odgovorili su mi da pušku ne bi uzeli ni da obrane Italiju. Toliko je ova priča neutemeljena.

Maurizio Tremul. Foto Unione Italiana

"Italija, Hrvatska i Slovenija članice su i NATO-a i dosad nisam vidio ni u jednoj članici NATO-a najmanju naznaku potencijalnog konflikta. Mislim da je to sasvim dovoljna garancija da se stvari neće mijenjati. Italija je do sada obilato dokazala da želi održavati trgovinske, društvene i političke veze s Hrvatskom i Slovenijom".

- Zasigurno će se talijanska politika djelomično izmijeniti u smislu zaštite talijanskih interesa, ali nema sumnje u to da će ostati na liniji Europske unije i europskih vrijednosti, NATO-a i stoga ne vidim nikakve bojazni za Hrvatsku. Sasvim suprotno, odnosi bi se mogli i poboljšati, zaključio je Maurizio Tremul.


Nastavite čitati

Ministar Ivan Paladina najavio značajnu reformu korporativnog upravljanja državnim poduzećima

U završnoj je fazi priprema novog zakona o trgovačkim društvima u državnom vlasništvu, a kao neke od njegovih smjernica Paladina je apostrofirao buduću centralizaciju modela upravljanja tim trgovačkim društvima, uspostavu sustava jasnih i mjerljivih financijskih i nefinancijskih ciljeva te njihovo praćenje od strane vlasničkih tijela, kao i transparentan postupak izbora članova nadzornih odbora, od kojih će većina biti neovisna od vlasnika

Kriminalist Dubravko Klarić: 'Marihuana je i dalje najzastupljenija. Nećemo dobiti rat protiv droge, ali dobivamo veće i manje bitke u toj borbi'

Komentirao je i učestale slučajeve korištenja kokaina i marihuane kod pripadnika Hrvatske vojske. Klarić kaže da ni jedno društvo niti jedna struktura u društvu nije imuna na zlouporabu droge, ali ističe da se protiv pošasti treba boriti smanjivanjem ponude na ilegalnim tržištima. Pritom upozorava da su droge sve više prisutnije među mladima i u ruralnim sredinama i da je primjerice marihuana, statistički i praktički gledano, prisutna na cijelom području Hrvatske u smislu ponude i potražnje

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.