"Najoštrije osuđujemo vandalski čin uništavanja spomenika palim borcima kod Hrboki, podignutom u čast onima koji su svoj život položili u borbi protiv fašizma i za slobodu koju danas imamo", kaže Peršurić
"Najoštrije osuđujemo vandalski čin uništavanja spomenika palim borcima kod Hrboki, podignutom u čast onima koji su svoj život položili u borbi protiv fašizma i za slobodu koju danas imamo", kaže Peršurić
U povodu jutrošnjeg vandalskog čina uništavanja spomenika poginulim borcima Narodnooslobodilačke borbe kod mjesta Hrboki, nedaleko Barbana, izjavom se oglasio v.d. predsjednika IDS-a Lorisa Peršurić.
- Istra je izgrađena na temeljima i vrijednostima antifašizma, slobode, tolerancije i suživota - to su vrijednosti koje nas određuju i na koje smo ponosni. Upravo zato najoštrije osuđujemo vandalski čin uništavanja spomenika palim borcima kod Hrboki, podignutom u čast onima koji su svoj život položili u borbi protiv fašizma i za slobodu koju danas imamo. Za takve simbole, poruke i vandalizam nikada nije bilo niti će ikada biti mjesta u Istri, rekao je Loris Peršurić.
Istra se ponosi svojom antifašističkom tekovinom, a upravo u mjesecu rujnu obilježavamo slavne dane naše povijesti i prisjećamo se puta naših boraca i borkinja, kojima dugujemo vječnu zahvalnost, ističe župan
U svibnju 2022. ukrajinska povjesničarka umjetnosti Asia Bazdyrieva u tekstu No Milk No Love piše o nenastanjivom svijetu, o toksičnom tlu, o nepovratno kontaminiranim područjima u kojima će umjesto ljudi živjeti naprave kojima nijedan otrov ne može nauditi. Artikulirajući pojam “Ukrajina kao teritorij” koji obrazlaže u terminima kolonijalizma, odnosno kriptorasizma, ona konstatira da zapadna Europa stanovnike istočne Europe nikada nije smatrala "dovoljno ljudskima". Bazdyrieva tvrdi da je kroz svoju povijest Ukrajina bila (i ostala) dvostruko kolonizirani teritorij; od strane zapadne Europe i Ruskog carstva, odnosno Sovjetskog Saveza, a današnji “kolonijalni pogled” ona obrazlaže procesom resursifikacije, piše Leonida Kovač
Do 27. rujna okupit će se oko 200 studenata i profesora sa sveučilišta i umjetničkih akademija iz Hrvatske, SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Rumunjske i Mađarske
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
