Dugačke liste čekanja, nedostatak medicinskog kadra koji zbog boljih radnih uvjeta i primanja odlaze u privatne klinike ili pak paralelno rade u državnim bolnicama i privatno, uz kroničan nedostatak medicinskih sestara, godinama predstavljaju jedan od gorućih problema hrvatskog zdravstva, pa tako ni Opća bolnica u Puli nije izuzetak.
Poseban problem svakako su duge liste čekanja pa svi oni koji si to mogu priuštiti odlaze u privatne klinike. Ponekad ih tamo dočeka isti onaj liječnik koji ih zbog duge liste čekanja nije mogao primiti u matičnoj bolnici.
Ministarstvo zdravstva na čelu s ministricom i bivšom ravnateljicom pulske bolnice dr. Irenom Hrstić od svih je bolnica još lani „hitno“ zatražilo podatke o broju liječnika koji imaju suglasnost za dopunski rad i to tek nakon što je kirurg iz bolnice Sveti Duh uhapšen pod sumnjom da je primao mito i u državnoj bolnici operirao pacijente privatne klinike u kojoj je dopunski radio. Iako zvuči nevjerojatno, ispada da resorno Ministarstvo nije raspolagalo zbirnom brojkom po bolničkim ustanovama o dvojnom radu liječnika.
Novim pravilima za bolnice, žele se dati jasna i jednaka mjerila za sve koji će tražiti suglasnost za dopunski rad. U siječnju je, pak, ministrica Irena Hrstić ravnateljima bolnica uputila okružnicu s uputama za reviziju važećih dozvola za rad u privatnom sektoru, uz naznaku da izvještaje o provedenoj reviziji dostave najkasnije do 31. siječnja.
S obzirom na jasne naputke Ministarstva zdravstva vezano uz dvojni rad liječnika u javnom i privatnom sektoru, ali i nove kriterije za izdavanje odobrenja za paralelni rad, zatražili smo od pulske bolnice i konkretne podatke.
Međutim, iako bi ti podaci trebali biti poznati i dostupni javnosti nismo dobili odgovor niti na jedno postavljeno pitanje.
Ravnatelja pulske bolnice dr. Andreja Angelinija pitali smo je li pulska bolnica provela reviziju važećih liječničkih dozvola za rad u privatnom sektoru i jesu li ti podaci, i kada, proslijeđeni Ministarstvu zdravstva.
Zatražili smo i podatke o broju zaposlenika s odobrenjem za dvojni rad prije i nakon revizije, kao i o eventualno ukinutim dozvolama.
Budući da se prema naputku Ministarstva, u djelatnostima u kojima se na zahvat čeka dulje od 120 dana odobrenje za paralelni rad ne bi se trebalo izdavati, ravnatelja pitamo jesu li u OB Pula pojedinim liječnicima, zbog duljine lista čekanja u djelatnostima za koje su nadležni, uskraćena ili ukinuta odobrenja za paralelni rad i ako jesu, o kojem se broju liječnika radi i u kojim djelatnostima.
Nadalje, od ravnatelja smo zatražili da navede tri dijagnostičko-terapijska postupka (pregleda, pretrage ili zahvata) na koje se u bolnici trenutno najdulje čeka te precizno navedeno vrijeme čekanja u danima.

Ravnatelj bolnice dr.Andrej Angelini
Zanimao nas je i komentar Uprave hoće li stroži kriteriji za dvojni rad rezultirati dodatnim odlaskom liječnika iz bolnice u privatni sektor te koliko u ovom trenutku pulskoj bolnici nedostaje liječnika, a koliko medicinskih sestara?
Kao što smo naveli, niti na jedno postavljeno pitanje nismo dobili odgovor, pa čak ni na pitanja koja se direktno niti ne odnose na liječničke dozvole za dvojni rad već isključivo na kadrovsku organiziranost.
A evo što nam ravnatelj odgovorio::
- Opća bolnica Pula postupila je sukladno jedinoj zaprimljenoj uputi Ministarstva zdravstva od 31. prosinca 2025. godine. Temeljem navedene upute provedene su odgovarajuće interne aktivnosti te je održan i radni online sastanak s predstavnicima Ministarstva zdravstva 14. siječnja 2026. godine. Bolnica kontinuirano postupa u skladu s važećim smjernicama i uputama nadležnog Ministarstva, naveo je ravnatelj pulske bolnice i dodao:
"U ovom trenutku u tijeku su dodatne konzultacije i sastanci na razini Ministarstva zdravstva vezani uz daljnju provedbu i eventualne nove kriterije, radi čega nismo u mogućnosti dati odgovor na pojedina pitanja koja navodite u svom upitu. Opća bolnica Pula i nadalje će postupati u skladu s odlukama i smjernicama Ministarstva zdravstva, vodeći pritom računa o zakonitosti rada, organizaciji zdravstvene zaštite i interesu pacijenata".
O paralelnom radu liječnika u pulskoj bolnici pisali smo još u lipnju prošle godine. Tada nam je pak iz bolnice odgovoreno da od ukupno 276 liječnika koji rade u bolnici, njih 48 ima odobrenje za rad izvan redovitog radnog vremena pri čemu su svi navedeni liječnici dobili valjanu dopusnicu za rad sukladno važećim propisima.
Iako nam ravnateljstvo nije željelo proslijediti konkretne podatke o provedbi uputa resornog Ministarstva, nedavno su to učinili za portal Novosti. Stoga ćemo koristiti podatke koje su objavile Novosti.
"Iz OB Pula navode da su izdali odobrenja za 35 liječnika, sedam imedicinskih sestara i dvoje suradnika, koje vrijede do 28. veljače 2026. godine, iako Pravilnik o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca propisuje da se dozvola izdaje na godinu dana. Nitko od zaposlenih nije izgubio raniju dozvolu za rad, no opravdanost takve odluke je neprovjerljiva, budući da je javno objavljena lista čekanja nečitljiva i netransparentna, a opći podaci o liječnicima u dvojnom radu nepoznati", navode Novosti.
S druge strane, prijedlog Pravilnika Ministarstva zdravstva koji regulira dvojni rad liječnika, prema mišljenju Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) koja okuplja nekoliko tisuća bolničkih liječnika, neće skratiti liste čekanja niti unaprijediti funkcioniranje zdravstvenog sustava. Naprotiv, u toj strukovnoj udruzi smatraju da će to dodatno otežati dostupnost zdravstvene skrbi građanima.
Naime, Hrvatska udruga bolničkih liječnika smatra da privatni rad liječnika rasterećuje javno zdravstvo i ima pozitivan utjecaj na javni sustav jer omogućava pacijentima da se brže pregledaju ili liječe izvan bolnica što, kako ističu, smanjuje pritisak na javne liste čekanja. Također, ističu da liste čekanja nisu odgovornost liječnika.
"Uvjetovati dopusnicu duljinom lista čekanja potpuno promašuje uzroke problema. Liste čekanja ne kreiraju liječnici – za njih su odgovorni ravnatelji bolnica i Ministarstvo zdravstva. U sustavu bez jasno propisanih normativa ne postoji objektivan način za mjerenje učinka pojedinog liječnika", navode u HUBOL-u tvrdeći da će zabrana dvojnog rada imat suprotan učinak: dulje čekanje na preglede i manja dostupnost dijagnostike i terapije.