Politika i društvo

NAŠIH PET MINUTA

Dosta je bilo: Hitna medicinska služba jedina žurna služba u Hrvatskoj bez beneficiranog radnog staža

Hitno medicinsko osoblje; vozači i tehničari do tridesete godine u pravilu razviju bolove u leđima što je i najčešći razlog njihovih nerijetkih bolovanja. A svaka četvrta neprospavana noć do srčanih aritmija dovede ih već do četrdesetih godina života. Uza sve to, za njih beneficiranog radnog staža - nema


 
3 min
Martina Pereša ⒸFOTO: Manuel Angelini

Hitno medicinsko osoblje; vozači i tehničari do tridesete godine u pravilu razviju bolove u leđima što je i najčešći razlog njihovih nerijetkih bolovanja. A svaka četvrta neprospavana noć do srčanih aritmija dovede ih već do četrdesetih godina života. Uza sve to, za njih beneficiranog radnog staža - nema

Nakon što su hrvatski djelatnici hitne medicinske pomoći okupljeni u grupi "HITNA uživo 194" ostali uskraćeni za odgovor od strane ministra zdravstva, Vilija Beroša, danas su, diljem zemlje, sirene svojih službenih vozila upalili točno u podne. 

Predstavnici Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije učinili su to na pulskoj rivi, ispred ulaza u Uljanik.

Dosta je bilo!

Naime, željeli su još jednom ukazati na problem koji ih muči. Hitna medicinska služba jedina je žurna služba u Republici Hrvatskoj koja nema skraćeni radni vijek poznatiji kao beneficirani radni staž.

Kako ministar Vili Beroš nije našao shodnim odgovoriti na njihove zahtjeve, danas su odlučili istupiti na ovakav način, pod geslom "Naših pet minuta":

Punu podršku imaju u ravnateljici županijskog Zavoda za hitnu medicinu, Gordani Antić.

Pandemija potencirala sve probleme

- Toplo se nadam da će ih ministar zdravstva čuti i da će ovakva inicijativa razviti svijest kod onih koji odlučuju. I sama sam bila 17 godina na terenu i znam jako dobro što to znači. Posao je fizički zahtjevan; defibrilator koji nosimo ima 10 kilograma, a naša liječnička torba 12. Da ne spominjemo noćni rad. Reanimacije znaju trajati i po dva sata, intervencije ljeti znaju biti izuzetno zahtjevne, a pojava pandemije potencirala je sve naše probleme pa smo tako nerijetko našim građanima jedina dostupna zdravstvena zaštita.

Ilustracija, Foto: PIXSELL/Srećko Niketić

"Zamislite vozača hitne pomoći sa 67 godina koji treba juriti kroz križanja da bi što prije došao na mjesto intervencije, tehničara koji treba otvoriti venski put i masirati nekome srce za vrijeme reanimacije, liječnika od 67 godina koji treba poslušati nekome pluća ili se spustiti u provaliju, uvući u razbijeni auto i nekome pružiti prvu pomoć", naveo je na Facebook stranici "HITNA uživo 24" Tomislav Petrušić iz Hitne medicinske službe Bjelovarsko-bilogorske županije, jedan od administratora ove grupe koja je sve pokrenula.

Njegovi pulski kolege također tvrde da je jako teško do šezdeset i sedme godine biti u dovoljno dobroj fizičkoj i mentalnoj formi koje su nužne za obavljanje ovog posla. Svakodnevno su im potrebne mnoge vještine, uz samo medicinsko znanje.

Na proljeće veliki prosvjed u Zagrebu

Statistika im, također, ne ide u prilog. Naime, hitno medicinsko osoblje; vozači i tehničari do tridesete godine u pravilu razviju bolove u leđima što je i najčešći razlog njihovih nerijetkih bolovanja. A svaka četvrta neprospavana noć do srčanih aritmija dovede ih već do četrdesetih godina života.

Zato, potvrdila nam je i doktorica Antić, s ovakvim akcijama nastavljaju svakog ponedjeljka, dok za proljeće najavljuju veliki prosvjed na Markovu trgu u Zagrebu. Dakako, ostane li ministar Beroš i nadalje "gluh" na njihove sirene.


Nastavite čitati

Kekin (Možemo): Prošli smo prljave kampanje, ali ovakve se stvari nikada nisu događale

'Njegov se posao odvija u birtiji, kako mi je sam rekao. Nađe se s predstavnikom neke firme koja razmatra da uzme njegovu pjesmu, onda se nađe s nekim iz Gornjih Drenovaca koji bi radio svirku za kirbaj, pa se nađe s kim tko hoće da mu se napiše pjesma, itd. Meni to u sto godina ne bi palo na pamet da je to klopka pravog Nikice Jelavića, a vi možete tvrditi da sam ja naivna'', kazala je

Održana hrvatska premijera dokumentarca posvećenog Mladenu Machiedu

u prostorijama zgrade Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održala se hrvatska premijera dokumentarnog filma posvećenog piscu, profesoru i članu HAZU, Mladenu Machiedu, "LA QUOTIDIANITÀ NON ORDINARIA DI UN ITALIANISTA CROATO" / "NEUOBIČAJENA SVAKIDAŠNJICA JEDNOG HRVATSKOG TALIJANISTA". Film je režirao redatelj Matteo Prodan, a producirao ga je Damir Murković iz Hrvatske zajednice u Trstu - Comunità Croata di Trieste

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.