Predsjednica Gradskog vijeća Pule i čelnica platforme Možemo Pula Dušica Radojčić, u velikom intervju za Istra24 otkriva u kakvim je odnosima s koalicijskim partnerima, osobito s gradonačelnikom Flipom Zoričićem i SDP-ovom vijećnicom Sanjom Radolović i je li Možemo! glavni kočničar razvoja Pule?Treba li nova vlast konačno maknuti bivše IDS-ove kadrove u gradskim poduzećima i gradskoj upravi, zašto je "zapelo“ na Muzilu i spremaju li se u Puli novi izbori za Gradsko vijeće, samo su neka od pitanja koja smo postavili dugogodišnjoj aktivistici, a od zadnjih lokalnih izbora i političarki koja obnaša vlast u Puli.
Je li vam gradonačelnik čestitao Novu godinu?
Nije.
A vi njemu?
Nisam ni ja njemu.
Pa kako to, ne razgovarate uopće?
Vjerojatno smo bili preokupirani i na godišnjem odmoru, ali to ne znači da si nećemo čestitati prvog radnog dana.
Pretpostavljam da se onda niste čuli s partnericom iz redova SDP-a Sanjom Radolović?
Nisam.
Tko je trenutno na vlasti na Puli? Je li Možemo dio vladajuće koalicije, budući da sve tri strane jednako zbunjuju građane?
Možemo je dio vladajuće koalicije i to onaj dio koji se drži postizbornog koalicijskog sporazuma kojeg su potpisali i SDP i Nezavisna lista Filipa Zoričića. Mi smo i dalje otvoreni za svaki dijalog i komunikaciju kao što smo to činili i prethodnih šest mjeseci. U tom je periodu već održano devet sjednica gradskog vijeća na kojima su usvojene sve odluke osim jedne, usvojen je proračun. Smatrali smo da je to dobra podloga za daljnju suradnju.
Jesu li u tom slučaju, SDP i NLFZ sporazum o kojem govorite potpisali s figom u džepu? Tu mislim na njihovo zalaganje za prodaju gradskog zemljišta za što je Možemo glasao protiv?
Fundamentalna značajka tog sporazuma je to što smo njime htjeli uspostaviti temelje za promjenu načina upravljanja koji je karakterizirao 30-godišnju IDS-ovu vladavinu, pa smo zato i zabrinuti, jer naši partneri tvrde da ih taj sporazum ne obavezuje. Svi su partneri u početku istaknuli namjeru da se okonča način upravljanja koji je primjenjivao IDS. Dogovaranje je tegoban posao na koji smo spremni uz ciljeve i uvjete postavljene koalicijskim sporazumom. Ako naši partneri misle da je lakše pregovarati s IDS-om oko prodaje zemljišta, onda neka s njima naprave većinu. Mi se sporazuma i dalje držimo.
Je li uopće moguća suradnja nakon dramatične zadnje sjednice Vijeća?
I dalje smo otvoreni za suradnju, jer doista vjerujemo kako zajedno možemo učiniti mnogo na podizanju transparentnosti upravljanja gradskom imovinom, što je jedan od uvjeta stabilnosti proračuna. Sporazum i svi uvjeti su objavljeni. Naši partneri su ga pročitali, komentirali i potpisali. Za nas po pitanju provedbe temeljnih odredbi sporazuma nema odstupanja i to je granica ispod koje ne možemo ići.
Jeste li tražili povišicu naknade za rad predsjednice Vijeća i poseban ured u na Forumu?
To da sam tražila povišicu naknade apsolutno nije istina. A to nije ni moguće, jer postoji odluka koja jasno definira visinu naknade vijećnicima i predsjedniku Vijeća - 700 kuna vijećnicima i tisuću kuna predsjednici Vijeća. Što se tiče ureda za protokolarne potrebe obavljanja funkcije predsjednice Gradskog vijeća, ured na raspolaganju još uvijek nemam, a na to imam pravo. U svim proteklim sazivima, predsjednik vijeća je imao ured i mislim da zaista nije u redu da ljude primam u kafiću. Bivši predsjednik je koristio ured koji je koristio i dogradonačelnik. Ja sam zatražila da se razmotre mogućnosti smještaja, ali do sada to pitanje nije još riješeno.
Kako ste doživjeli poruku koju je s govornice Vijeća uputio gradonačelnik poručivši da će Možemo politički platiti jer će Grad godinu završiti u minusu?
Mi smo tri različite političke opcije i smatram da su nesuglasice najnormalniji dio političkog života. Svima treba biti jasno da se oko svega nećemo moći složiti. Potrebno je uložiti velik trud da se dođe do kompromisa. To u Puli još nismo imali prilike vidjeti. Jedna odluka koja i nije toliko dramatična, a, radi se o tri građevinske parcele, treba biti tek početak razgovora o načinu upravljanja gradskim nekretninama, a ne kraj.
Koalicija službeno nije propala, no svima je jasno da ste pred kolapsom. Kada će prestati igrokaz za javnost ili da budem konkretnija, kada će Puležani ponovno na izbore za Gradsko vijeće?
Ne bih se složila da je to igrokaz za javnost. Ponovit ću. Što se tiče komunikacije među partnerima, ona nije bila na onoj razini na kojoj je trebala biti. Komunicirali smo o nekim odlukama, ali o onim bitnim stvarima, poput smjera razvoja grada, o tome još nismo razgovarali. Nadam se da će to uskoro biti tema. Nametnuo se narativ o nemogućnosti ove koalicije, a ja zaista mislim da to nije tako.
Okupili ste se s namjerom da rušite IDS. Nakon što ste formirali vlast, rušite međusobno jedni druge?
Mi u Možemo! se držimo svega onog na što smo se obvezali i međusobno i prema biračima. Dakle, i dalje nam je u fokusu borba protiv korupcije, transparentno upravljanje gradom i gradskom imovinom, a jedan od prioriteta svakako je i pravedna prostorna politika koja je u javnom interesu. Obvezali smo se na transparentnost u donošenju odluka, zapošljavanje na temelju javnih natječaja, stručnosti i kompetencija.
Obvezali smo se i na sprečavanje političkog kadroviranja i za racionalno raspolaganje prostorom, budući da je zemljište najveći potencijal lokalno-gospodarskog razvoja. Ne želimo prodavati gradska zemljišta, a da se prethodno ne izrade urbanistički planovi uređenja kojim će se definirati javne površine koje će se onda izuzeti od prodaje. Ne želimo točkasto mijenjati urbanističke planove isključivo radi zadovoljenja privatnih interesa.
A priori ste protiv prodaje gradskog zemljišta ili?
Nećemo prodavati zemljište dok se ne napravi popis imovine kako bi se precizno znalo čime Grad raspolaže i kako tom imovinom planira upravljati. Imovinu čine zemljišta, stambeni i poslovni prostori, objekti. Treba vidjeti koliko ih ima i napraviti strategiju i godišnje planove raspolaganja imovinom. Stihijski prodavati gradske nekretnine kao što je bila praksa bivše vlasti, nema nikakvog smisla. Evo jedan primjer. U 2019. i 2020 godini planirano je prodati 50 milijuna gradskog zemljišta, a realizirano je 40 milijuna kuna od prodaje. Javnost uopće ne zna je li ta prodaja bila potrebna, što se s time ostvarilo i jesmo li ostvarili ikakav razvojni potencijal.
U kakvim ste odnosima sa Sanjom Radolović? Spominjala je tezu o tome tko i koliko novaca uzima iz proračuna za Rojc. Navela je da se kojim slučajem vas pita, jedino bi Rojc živio u ovom gradu, a da bi i gradsku upravu vjerojatno smjestili tamo? Je li pitanje financiranja Rojca išlo vama u džep?
Vjerujem kako su takve izjave posljedica nesnalaženja u stresnim situacijama i da pokazuju određene znakove nervoze u komunikaciji naših koalicijskih partnera. Ovakve optužbe, pa i one da sam nelegalno obnavljala fasadu, što se pokazalo neutemeljenim, nemaju nikakvog smisla, osim da skrenu pažnju s bitnih pitanja.
UPU Max Stoja je zahvaljujući vama stavljen van snage. Grad bi mogao izgubiti 50 milijuna kuna prihoda od komunalnog doprinosa. Zbog čega sumnjate u namjere investitora na Max Stoja koji je spreman uložiti preko milijardu kuna i otvoriti 800 radnih mjesta? Postoji li uopće plan da se projekt nastavi i pod kojim uvjetima?
Pitanje postavljate kao da su te teze istinite, no radi se o neistinama, a činjenice su lako provjerljive. UPU Max je i dalje na snazi. Prvu izradu UPU-a Max Stoja i sve tri dosadašnje izmjene plana financirao je privatni investitor, koji je u procesu razdvajanja i preuzimanja mijenjao ime, a sada se zove Trgovački centar Max City. Trećim izmjenama 2019. isplanirana je jedna velika zona mješovite namjene na kojoj se planira filmski studio. UPU Max Stoja s mogućnošću izgradnje filmskog studija je na snazi. Isti investitor vlasnik je zemljišta u obuhvatu važećeg plana na kojem planira izgradnju sedam samostojećih vila s bazenima.
Zašto ste tražili uklanjanje te točke s dnevnog reda?
Ono što sam predložila je skidanje s dnevnog reda sjednice vijeća odluke o početku izrade četvrtih izmjena UPU Max Stoja, što je podržala većina vijećnika. Takva se odluka temeljila na mišljenju Društva arhitekata Istre, koji su savjetovali da se ciljevi i polazišta izrade plana prošire i obuhvate i javni interes. Taj urbanistički plan može opet doći na dnevni red Gradskog vijeća kad se ispoštuju uvjeti za to odnosno kad se u izmjene, osim privatnog, ugradi i javni interes.
Pogoduje li se izmjenama privatnom vlasniku?
Gradonačelnik je predložio da se pokrenu IV. izmjene tog plana, znači pet do šest mjeseci duga birokratska procedura, samo zato da se vlasniku jedne parcele od 1.737 kvadrata - Trgovačkom centru Max City d.o.o., promijeni namjena jedine preostale sportske - R1 zone u mješovitu stambeno-poslovnu. Htjelo se u proceduru staviti izmjenu plana radi izmjene namjene samo jedne čestice, što nema smisla. Naime, obuhvat plana je 16,2 hektara, a predložene bi se izmjene odnosile na svega 0,0107% površine plana.
Što vi tražite vezano uz Max Stoju?
Na temelju preporuka struke predložili smo da se polazišta i ciljevi izmjene plana ne svedu na promjenu namjene jedne parcele, nego da se prošire i nadopune sadržajima u javnom interesu. Tako bi se eventualno moglo izaći u susret investitoru, ali bi se gubitak zone sporta na jednom mjestu mogao kompenzirati planiranjem sportske zone na drugom mjestu, te postojeću veliku mješovitu stambeno-poslovnu zonu dopuniti javnim sadržajima poput igrališta i zelenim površinama ili izgradnjom javne garaže za posjetitelje obalnog pojasa.
Unutar cijelog obuhvata UPU Max Stoja nema nikakvog javnog sadržaja. Koalicijskim je sporazumom dogovoreno da se neće više ići u takve točkaste izmjene planova samo radi zadovoljenja privatnog interesa jednog investitora. Na istoj sjednici kad i UPU Max s dnevnog reda je skinut i UPU Karšiole, kojeg također financiraju privatni investitori, s istim uputama da se prošire ciljevi i polazišta izrade plana kako bi se ugradio i javni interes. To je učinjeno i na sljedećoj smo sjednici usvojili tako proširenu odluku o izradi UPU Karšiole.
Jeste li spriječili gradnju filmskog studija na toj lokaciji?
U medijima je plasirana laž da se onemogućava gradnja filmskog studija. Na području UPU Max Stoja posljednjim je izmjenama iz 2019. omogućena izgradnja filmskog studija. Taj je plan na snazi i može se već sutra početi realizirati. Teza da sprečavamo investicije je spin.
Zašto SDP tako silno gura taj projekt? Je li to zbog Stevana Muidže koji je njihov visoko pozicioniran član, ili je bio do nedavno, a ujedno je direktor Max Citya?
Nas zanima da se kod izrade prostornih planova prije svega poštuje javni interes. O pojedinačnim interesima koji stoje iza onoga što poduzimaju razni akteri u procesu prostornog planiranja, ako to javnost zanima, neka istražuju i pišu mediji. Upravo zato su nam potrebni neovisni mediji.
Nismo protiv investicija, investicije su poželjne i prihvatljive ako u sebi ne sadrže korupciju i pogodovanje u prostornom planiranju ili rasprodaju javne imovine. Prostor je ključni resurs za razvoj i posljednje preostalo društveno bogatstvo, do sada je bio čerupan, pogodovalo se pojedincima - to je model koji želimo mijenjati
U javnosti se stvorio dojam da ste protiv svakog projekta, gradnje i razvoja?
Točno je da se takav dojam pokušava stvoriti, no naš uspjeh na izborima pokazuje da su ti pokušaji uzaludni. Medijska slika koja se plasira o Možemo! iskrivljena je, a povod je naše suprotsavljanje pogodovanju moćnim građevinarima, bavljenje temama poput političkog oglašavanja u medijima javnim novcem, odnosno sprege medija i bivših vladajućih, rasprodajom gradske imovine, pogodovanjem u prostornom planiranju, a sve to dovodi u pitanje one koji su uz podršku vladajućih i na račun javnog novca ostvarivali privatni interes.
Hotel na Valkanama, i tu ste glasno protiv?
Vlasništvo nad zemljištem ne smije uvjetovati namjenu zemljišta. O namjeni treba odlučivati javna uprava iz perspektive javnog interesa, u skladu s onim što je najoptimalnije za razvoj grada. Struka se slaže da je izgradnja predimenzioniranih hotelskih kompleksa na samoj obali neprihvatljiva. Dakle, u urbanističkom je planu na početku ta zona gdje je planiran hotel bila isključivo sportsko-rekreacijska.
Zatim je u nju uguran hotel s 80 ležajeva, potom se povećala katnost i kapacitet na 170, a da bi danas došli na čak 360 mogućih ležajeva i 7 katova. Taj je beachfront hotel smješten u omiljenoj rekreacijskoj zoni na omiljenim gradskim plažama. O tome je li na toj lokaciji potreban takav veliki hotel kojeg je prostornim planom omogućio IDS, i da li je tako nešto prihvatljivo za grad, treba provesti široku javnu raspravu, a ako bude potrebno i referendum.
U kampanji ste govorili o tvrtki Stanoinvest i s njom povezanih 35 tvrtki, čiji vlasnik je Gradu dugovao 7,1 milijuna kuna. Nakon što ste postali vlast, javnost nikad nije doznala je li u međuvremenu Stanoinvest podmirio dug prema Gradu?
Zbog te naše intervencije ubrzo je uplaćeno oko 6 milijuna kuna duga, to je zadnji podatak kojeg znam. Toliko o učinkovitosti naplate dospjelih potraživanja.
Što ste vi kao dio vlasti poduzeli da se više ne dogodi da se zemljište prodaje onima koji imaju ogromne dugove prema Gradu?
Kod prve prodaje građevinskih zemljišta u studenom prošle godine, tražili smo da se uvrsti uvjet koji će onemogućiti graditeljima s dokazanim kršenjem propisa i dugovima prema Gradu i povezanih tvrtki istih osnivača i vlasnika daljnja kupnja gradskog zemljišta. Taj uvjet nije stavljen. Tražili smo i da se graditeljima koji za svoje građevine ne uspijevaju dobiti uporabnu dozvolu, također uvede neki oblik sankcija.
Zašto je to izostalo? Gradu bi trebalo biti u interesu da naplati potraživanja i tako puni proračun.
To morate pitati gradonačelnika.
Kakav je plan nove vlasti za Muzil? To je stara tema o kojoj se godinama govori, a još nema nikakvih pomaka.
U početku smo najavljivali otvaranje Muzila, uređenje pješačkih i biciklističkih staza itd. To je sve bilo utemeljeno na gradonačelnikovom proaktivnom pristupu vlasniku, odnosno državi i uvjeravanjem da će država otvoriti Muzil za javnost. Dogovorili smo da ćemo od vlasnika zahtijevati urgentno otvaranje lokacije i da će se napraviti privremeni plan upravljanja i nadzora Muzilom. Inicirali smo i formiranje radne skupine za Muzil. Održan je jedan vrlo kvalitetan sastanak te grupe, ali je nakon toga bez ikakvog obrazloženja prekinut njen rad. Nikada nisam dobila odgovor zašto, pa mogu samo pretpostaviti da se radi o pritisku HDZ-a putem tvrtke Brijuni rivijera. Čini mi se da je Vlada putem te tvrtke izvršila pritisak da se sve zaustavi.
Biraju se i novi gradski pročelnici i direktori. Smatrate li da kadrove bivše vlasti treba mijenjati ili to nije nužno?
Mislim da bi direktore i pročelnike trebalo mijenjati, jer su dosadašnjim radom pokazali svoju stručnost, a koliko su stručni, najbolje vidimo iz toga u kakvom je grad stanju u nekim segmentima. Definitivno moramo promijeniti način upravljanja, ali ako se oslanjate na ljude koji su godinama i desetljećima radili po poznatom neprihvatljivom obrascu, onda ćete imati jako malo prilike da promijenite sustav.
Ima li Možemo unutar sebe sposobne kadrove, zašto vi ne predložite stručnjake?
Jedan od uvjeta koalicijskog sporazuma bio je da nećemo imati političkih kadroviranja. U politiku nismo ušli radi podjele plijena, već da bi spriječili takve pojave. Svi pročelnici i direktori trgovačkih poduzeća ne bi se smjeli imenovati, već se trebaju birati na temelju stručnosti i kompetencija, a neovisno od pripadnosti političkim strankama, na javnom natječaju.
Kako gledate na drastične rezove kadrova koje provodi Tomislav Tomašević u zagrebačkom Holdingu. Na udaru su i trudnice, majke na porodiljnom dopustu, čistačice, zaštitari. Najavljuje se 500 otkaza koji mahom nisu vezani uz rukovodeće funkcije.
Ne poznajem u detalje način na koji se planira smanjiti broj zaposlenih u Holdingu, no već je demantirana teza da će otpuštati trudnice ili bilo koga iz zaštićenih skupina. Sve dok se Možemo nije odlučio na taj potez, govorilo se o političkom uhljebljivanju i zapošljavanju ljudi koji nisu potrebni u sistematizaciji i učinkovitom djelovanju javnih poduzeća. S obzirom da se radi o tvrtki od više tisuća zaposlenih u kojoj je za vrijeme Bandićeve vladavine zaposleno više ljudi nego što je bilo nužno, a da su tu i ogromni dugovi koje treba sanirati, prirodno je da se pored drugih mjera moralo pristupiti i smanjivanju broja zaposlenih.
Ima li u pulskoj gradskoj upravi i gradskim poduzećima previše zaposlenih?
Slična situacija mogla bi se primijeniti i u Puli, budući da imamo neka trgovačka poduzeća, primjerice Pulaparking, koji sigurno ima više zaposlenih nego što je potrebno. Ako Grad ima nešto manje od 200 zaposlenih, a Pulaparking sada ima 45 zaposlenih, to znači da Grad Pula ima samo četiri puta više zaposlenih nego jedno komunalno poduzeće koje se bavi naplatom parkiranja. Smatram da je nužna revizija kako bi se vidjelo koliko je potrebno zaposlenih u gradskim poduzećima.
U kojoj je fazi donošenje kriterija za financiranje medija i kada će biti objavljen natječaj?
Mi smo u kampanji bili pokretači promjena vezanih uz financiranje medija, budući da smo upozoravali na političko oglašavanje plaćeno javnim novcem. Mediji su na taj način glancali imidž gradske uprave, a javnost nije imala prilike pročitati kritike na račun gradske vlasti. Povjerenstvo u ovom trenutku izrađuje kriterije i vjerujem da će ubrzo biti napravljen pravilnik koji će usvojiti Gradsko vijeće, a na temelju kojeg će se potom raspisivati natječaji i dodjeljivati novac.
Kako gledate na osnivanje udruge Pula Grad na čijem je čelu gradonačelnik, udruga se javlja i na službena savjetovanja, imala je adventsku kućicu na Danteovom trgu? Podržavate li takav angažman gradonačelnika?
Nije mi poznata praksa da netko tko je osvojio izvršnu vlast želi putem naknadnog osnivanja udruge kroz javna savjetovanja utjecati na samoga sebe. To je vrlo čudno. Za političko djelovanje možda je ipak prikladnije osnivanje stranke.
Nova komunalna odluka donosi i stroga pravila oblačenja u centru grada. Uvodi li se to nekakva moralna policija u Puli?
To je inicijativa NLFZ. Po meni je to pretjerano i to bi trebalo mijenjati.
Razišli ste se s Koviljkom Aškić koja je na čelu NO U Kaštijun, županijska je vijećnica. Je li Aškić i dalje članica nacionalne platforme Možemo?
Ona je istupila iz lokalne grupe. Razilaženje u stavovima u politici je normalna stvar i svi trebamo malo spustiti loptu. Nismo ni prvi ni zadnji kojima se to dogodilo. Koviljka je stručnjakinja za područje gospodarenja otpadom i nadam se da će u tom svojstvu ostati na raspolaganju. Ako ne nama u Možemo, onda građanima Pule i Istre. Žao nam je što je tako istupila, a o mogućem obliku suradnje još trebamo razgovarati.
Mnogi se bave vašim egom. Imate li problem s egom?
Kada želite skrenuti pažnju s pravih problema i želite diskreditirati političke suparnike, onda se koristite takvim tezama. Od političkih suparnika bi očekivala da koriste argumente, a ne podmetanja.
Koliko je sigurna vaša funkcija predsjednice Gradskog vijeća?
Ja sigurno neću odstupiti pod pritiscima, jer tu funkciju obnašam časno i u skladu s koalicijskim sporazumom. Ako naši partneri misle da im je lakše dogovaranje s IDS-om nego razgovori s nama o provedbi ključnih elemenata koalicijskog sporazuma morat će većinu osigurati s IDS-om i zajedno s njima izabrati novog predsjednika Vijeća. A to znači povratak u sedlo IDS-a, odnosno nastavak IDS-ovskog klijentelističkog načina upravljanja gradom.
Jeste li požalili što ste ušli u politiku?
Ni najmanje. Kao aktivistica sam se 20 godina borila za javni interes. Politika je zapravo borba za realizaciju javnog interesa ili bi to trebala biti, i upravo me moja profesionalna prošlost čini kvalificiranom za tu ulogu. Ne bih ni ulazila u politiku da nisam imala potrebu nešto više učiniti ili promijeniti nego što sam to činila kao aktivistica civilnog društva.
Kako Možemo vidi razvoj Pule, kolike su mogućnosti za gospodarski razvoj putem zelene politike?
U gradskoj upravi ne postoji dovoljno razumijevanja za mogućnosti razvoja grada putem raspoloživog financiranja zelene tranzicije. Dio je to mentaliteta ljudi koji se na spominjanje "zelenog" maše, da parafraziram, pištolja, i ne shvaćanja da se pod tim pojmom misli na gospodarski rast, nove tehnologije, nove poslovne modele i kružnu ekonomiju, izgradnju poslovne i druge infrastrukture i nova zapošljavanja uz prilagodbu neizbježnim teškim posljedicama klimatskih promjena.
Je li gradska administracija spremna za izradu "zelenih“ projekata?
Naš fokus u Puli mora biti na novac koji se stavlja na raspolaganje gradovima. Nikad u povijesti gradovi nisu imali ovakvu priliku. Zato se svim snagama moramo baciti na pripremu dokumentacije za financiranje poduzetničke i druge infrastrukture. Da, problem vidim u gradskoj birokraciji, vidim da tu nema shvaćanja nužnosti i mogućnosti financiranja zelene tranzicije, nema dovoljno kapaciteta za pripremu dokumentacija bez koje nema ni financiranja. Treba ili na brzinu educirati postojeće zaposlene, ili se obratiti vanjskim stručnjacima za pomoć.
Ako želimo obnoviti neku gradsku ulicu, možemo to učiniti vlastitim novcem, dakle na uobičajeni način. Ako cestu projektiramo kao dio zelene infrastrukture, planirajući korištenje novih tehnologija poput poroznih betona, kišnih vrtova, ozelenjavanja sive infrastrukture, s izgradnjom zelenih parkirališnih površina, ista se cesta može financirati iz novaca raspoloživih putem bespovratnih fondova. Na taj način opet možemo smanjiti proračunske rashode.
