Politika i društvo

ISTRA U SABORU

Dušica Radojčić (Možemo!) o Anti-SLAPP zakonu: "Osim sudskih tužbi postoje i druge metode zastrašivanja aktivista i novinara"

"Ovim zakonom ne predviđa se zaštita od SLAPP tužbi u kaznenim postupcima, a u većini slučajeva se u Hrvatskoj s ciljem zastrašivanja vode upravo kazneni postupci za uvredu i klevetu. Zakon je pun i drugih nedostataka kojima su mogućnosti zaštite javnih osoba bitno smanjene. Ako želite predloženi zakon učiniti zaista učinkovitim, pozivam vas da do drugog čitanja usvojite konstruktivne prijedloge Pučke pravobraniteljice, HND-a, organizacija civilnog društva i drugih sudionika javnog savjetovanja", poručila je pulska zastupnica ministru pravosuđa Damiru Habijanu


 
3 min
Istra24

"Ovim zakonom ne predviđa se zaštita od SLAPP tužbi u kaznenim postupcima, a u većini slučajeva se u Hrvatskoj s ciljem zastrašivanja vode upravo kazneni postupci za uvredu i klevetu. Zakon je pun i drugih nedostataka kojima su mogućnosti zaštite javnih osoba bitno smanjene. Ako želite predloženi zakon učiniti zaista učinkovitim, pozivam vas da do drugog čitanja usvojite konstruktivne prijedloge Pučke pravobraniteljice, HND-a, organizacija civilnog društva i drugih sudionika javnog savjetovanja", poručila je pulska zastupnica ministru pravosuđa Damiru Habijanu

U EU je donesena direktiva s ciljem sprječavanja podizanja tužbi protiv osoba koje djeluju javno i za javni interes s ciljem njihovog zastrašivanja i ušutkivanja - pa ju Hrvatska mora prenijeti u svoje zakone. Radi se o tzv. Anti-SLAPP zakonu (Strategic Litigation against Public Participation ili strateška tužba protiv sudjelovanja javnosti).

Zastupnica Dušica Radojčić je u svojoj raspravi o prijedlogu Zakona iznijela podatak da u Hrvatskoj postoji oko sedamsto tužbi protiv medija i novinara, a. da broj tužbi protiv aktivista, zviždača i drugih javnih osoba nije poznat. Ono što jest poznato iz prakse je da se sloboda mišljenja i izražavanja u Hrvatskoj skupo plaća.

Istaknula je da osim sudskih tužbi postoje i druge metode zastrašivanja aktivista i novinara: inspekcijski nadzori, ukidanje financiranja, korištenje policije u svrhu zastrašivanja, nasilje i prijetnje nasiljem, omalovažavanje, stigmatizacija i blaćenje, pa i nezakonita uhićenja poput onog aktivista Nepokorene Palestine ili aktivista za Lungomare. Cenzura je zabranjena, barem na papiru, pa se ne provodi izravno, već širokim rasponom metoda, naprimjer uskraćivanjem trećine sredstava tjedniku Novosti zbog tekstova koji su ocijenjeni "nedozvoljenima" i to zato što su pisali o ustaškim zločinima u Jasenovcu, pisali o Željki Markić i kritizirali Vladu Andreja Plenkovića. Cenzura se vrši pritiskom na uređivačku politiku i kritičko novinarstvo i bezbrojnim kaznenim postupcima.

Ovim zakonom, objasnila je, ne predviđa se zaštita od SLAPP tužbi u kaznenim postupcima, a u većini slučajeva se u Hrvatskoj s ciljem zastrašivanja vode upravo kazneni postupci za uvredu i klevetu.

Zaključila je da će oni koji su do sada pokretali ili tek namjeravaju pokrenuti SLAPP građanske parnice zbog ovog zakona odustati od parnice i aktiviste ili novinare tužiti za kazneno djelo klevete ili uvrede - jer su u tom slučaju sigurni da se njihova tužba neće smatrati zlonamjernim postupkom pokrenutim zbog zastrašivanja.

Stoga osobe koje djeluju javno i u javnom interesu opet neće biti zaštićene. Pa će tako i dalje razni Hoteli Valkane s direktorima poput Stevana Muidže moći tužiti najistaknutije branitelje okoliša za klevetu, poput tri branitelja iz inicijative Lungomare. A sudski postupci za klevetu uz prijetnju visokih novčanih kazni moći će i dalje trajati godinama, kao što je to slučaj kod kaznenih tužbi protiv aktivista iz inicijative Lungomare. 

Uz zastrašivanje visokim novčanim kaznama imamo i iscrpljivanje dugotrajnošću postupaka. Nedavno je okončan kazneni postupak protiv tri aktivista iz Zelene akcije, presuda je oslobađajuća, ali je postupak trajao 8 godina! Ovaj zakon neće onemogućiti ponavljanje takvih zlonamjernih i iscrpljujućih postupaka.

Radojčić je svoje izlaganje završila obraćanjem ministru pravosuđa Damiru Habijanu: 

"Točno je da Europska unija nije mogla pravno obvezno urediti kaznene postupke zbog svoje ograničene nadležnosti. Ali Hrvatska može. U cijeloj Europskoj uniji su u tijeku rasprave o nacionalnim modelima za onemogućavanje zloupotrebe kaznenog prava za i zastrašivanje javnosti. Neke su države već poduzele nešto po tom pitanju. Niste mi odgovorili što planirate poduzeti u vezi s preporukama Odbora ministara Vijeća Europe da se osobe uključene u javno djelovanje i u javnom interesu zaštite od zlonamjernog pokretanja kaznenih postupaka. Zakon je pun i drugih nedostataka kojima su mogućnosti zaštite javnih osoba bitno smanjene. Ako želite predloženi zakon učiniti zaista učinkovitim, pozivam vas da do drugog čitanja usvojite konstruktivne prijedloge Pučke pravobraniteljice, HND-a, organizacija civilnog društva i drugih sudionika javnog savjetovanja."


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.