Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma

U nedjelju je Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma, koji se u Hrvatskoj od 2011. obilježava kao spomendan, čime se pridružila većini zemalja EU-a radi promišljanja osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti.

Hrvatski sabor proglasio je 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u Republici Hrvatskoj koji se obilježava od 2011. godine.

Stupanjem na snagu novog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH 1. siječnja 2020., taj spomendan obilježava se pod nazivom Europski dan sjećanja na žrtve svim totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma. 

Time se Hrvatska pridružila većini zemalja članica EU-a u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava.

Europski parlament je u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. 

Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok neke druge članice obilježavaju 27. siječnja - Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma od 23. rujna 2008. godine, a potvrđen je Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009. 

Donošenjem novoga Zakona iz 2020., u dijelu koji se odnosi na sjećanje na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Hrvatska se usklađuje i sa stajalištima izrečenima u Rezoluciji Europskog parlamenta o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe od 19. rujna 2019. 

Svrha obilježavanja izrečena je, među ostalima, i u točki 21. Rezolucije gdje se naglašava da bi tragična prošlost Europe i dalje trebala služiti kao moralna i politička inspiracija za suočavanje s izazovima današnjice, uključujući borbu za pravedniji svijet, stvarajući tako otvorena i tolerantna društva i zajednice koje prihvaćaju etničke, vjerske i seksualne manjine i primjenjujući europske vrijednosti na sve. 

Radi dodatnog promicanja zajedničke europske kulture sjećanja u Bruxellesu se planira izgradnja paneuropskog spomenika žrtvama totalitarizama kojim će se odati počast  milijunima stradalih pod nedemokratskim ideologijama 20. stoljeća - žrtvama fašizma, nacizma i komunizma.

Na ovotjednoj sjednici Vlada se odlučila uključiti u izgradnju tog spomenika financijskim doprinosom od 70.000 eura.

''Za provedbu projekta izgradnje spomenika zadužena je udruga Platforma europskog sjećanja i savjesti , a spomenik će biti smješten u Bruxellesu, gradu simbolu europskog jedinstva, demokracije i zajedničkih vrijednosti, na lokaciji neposredno uz institucije EU.'', kazao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.