Prekid vodoopskrbe u dijelu Tomasinijeve ulice zbog hitne sanacije
Iz Vodovoda upozoravaju kako je nakon završetka radova moguće zamućenje vode
Pulski hospicij je, nakon riječkog, druga samostalna zdravstvena ustanova za palijativnu skrb u Hrvatskoj
Pulski hospicij je, nakon riječkog, druga samostalna zdravstvena ustanova za palijativnu skrb u Hrvatskoj
„Hospicij je bila jedna naša prilika, baš u ovom vremenu, baš u ovom mjestu, u ovom zajednici, da iskoraknemo i učinimo nešto dobro za nas i za našu zajednicu. Imali smo hrabrosti to učiniti", poručila je danas, iskrenim, emotivnim govorom tijekom kojeg je jedva uspjela suspregnuti suze dr. Julijana Franinović Marković, specijalistica neurologije, vis motrix palijativne skrbi u Istarskoj županiji, na današnjem svečanom otvorenju hospicija „Bl. Miroslava Bulešića“ u Puli, čija je ravnateljica.
Franinović je istaknula da joj je želja da hospicij bude dio zajednice i da ga zajednica prihvati kao svojeg, da bude mjesto „gdje se svaki bolesnik i svaki član njihove obitelji osjeća čovjekom i prihvaćen“.
Osnivač hospicija je Caritas Porečko-pulske biskupije, a financijski su projekt poduprli Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova te Istarska županija i Grad Pula koji su sufinancirali opremanje objekta. Zgrada je dovršena još koncem 2020. godine, no svečano otvorenje je doživjela tek danas, dok se, prema najavama, prvi pacijenti očekuju krajem siječnja ili početkom veljače, nakon implementacije softvera i edukacije djelatnika.
Vrpcu u bojama hrvatske trobojnice svečano su prerezali biskup porečki i pulski Ivan Štironja, ministrica zdravstva i ovom prilikom izaslanica Vlade Republike Hrvatske, Irena Hrstić, istarski župan Boris Miletić te pulski dogradonačelnik Siniša Gordić. Nakon izvođenja državne himne i istarske himne te govora, u kapelici se održala misa.
Pulski hospicij je druga samostalna zdravstvena ustanova za palijativnu skrb u Hrvatskoj, nakon riječkog hospicija. Ustrojen je i opremljen prema svjetskim standardima, a brigu o bolesnicima u terminalnoj fazi bolesti preuzet će 16 djelatnika.
Franinović Marković pojasnila je da se ostvarenje palijativne skrbi, hospicijske skrbi dobiva na uputnicu.
„Kao i, dakle, za bilo koju drugu zdravstvenu ustanovu. Uglavnom ide na preporuku mobilnog palijativnog tima ili bolničkog tima, postoje određeni kriteriji, ali potrebna je uputnica obiteljskog liječnika i za bolesnike je to besplatno, sažela je Franinović.
Ravnateljica navodi da hospicij može zadovoljiti potrebe palijativne skrbi Istarske županije.
„Postoje određeni kriteriji prema kojima nekoga preuzimamo. Često brkamo pojmove, ako netko nešto funkcionalno ne može, ne znači da je palijativan. Može, ali ne mora biti. Postoje određeni medicinski kriteriji prema kojima to određujemo“, istaknula je.
Hospicij je, spomenimo, zamišljen kao funkcionalna i društveno otvorena cjelina koja se sastoji od tri dijela. Prvi je stacionarni dio s 12 soba i ukupno 14 moderno opremljenih bolesničkih kreveta. Nalazi se u Santorijevoj ulici 26, u blizini pulske bolnice.
Drugi je edukacijski dio s dvoranom kapaciteta 50 do 60 mjesta, namijenjen edukacijama zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika. Treći dio usmjeren je na rad volontera, podršku obiteljima i bolesnicima te snažno uključivanje lokalne zajednice.
Valja napomenuti i da je ključnu ulogu imala Liga protiv raka Pula, koja je inicirala ideju palijativne skrbi još daleke 2005. godine. Nakon toga je slijedilo osnivanje dvaju mobilnih palijativnih timova pri Istarskim domovima zdravlja, zatim bolničkog palijativnog tima u Općoj bolnici Pula, kao i pokretanje sveučilišne edukacije iz palijativne skrbi prije šest godina.
Iz Vodovoda upozoravaju kako je nakon završetka radova moguće zamućenje vode
“Nakon Uljanika, Vallelunga će biti nova zona industrije” proricao je Zoričić krajem 2024. godine na predstavljanju idejnog rješenja Pulskog inovacijskog centra (PIC), projekta koji je dosegnuo ukupnu vrijednost od 5,15 milijuna eura. Godinu i pol kasnije, na predstavljanju „Otvorenih vrata ITU mehanizma”, o Vallelungi ni riječi
Prometna policija kontrolirat će propuštaju li vozači pješake te poštuju li i sami pješaci prometna pravila, nakon što je ove godine u nesrećama stradalo 11 pješaka
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.