Zoričić ju je najavljivao kao budućnost Pule, a Vallelunga i dalje stoji zarobljena u sadašnjosti. "Koalicija je odlučila da se taj novac preusmjeri na druge projekte"

Pozamašnih 33 milijuna eura dodijeljeno je Gradu Puli krajem 2023. godine u sklopu ITU mehanizma, a vlast bivšeg gradonačelnika Filipa Zoričića nije se previše dvoumila oko toga kamo će usmjeriti najveći dio tih sredstava.

“Budućnost Pule je na Vallelungi”, proricao je Zoričić krajem 2024. godine na predstavljanju idejnog rješenja Pulskog inovacijskog centra (PIC), projekta koji je dosegnuo ukupnu vrijednost od 5,15 milijuna eura,  pa trijumfalno dodao da će “nakon Uljanika, Vallelunga biti nova zona industrije”.

32.750 eura za poduzetničko-inovacijski credo

Cifra je, rečeno je tada, bila dovoljna za obnovu dviju zgrada, odnosno da se postave temelji Zoričićeva creda još iz prve predizborne kampanje: Pule kao grada poduzetništva, inovacija i novih tehnologija. PIC se savršeno uklapao u taj narativ te je trebao pružiti “infrastrukturu istraživačima, start-upovima, spin-off tvrtkama i digitalnim nomadima, prostor za razmjenu iskustva i znanja te plodno tlo za nove ideje“. Za urbanističko i arhitektonsko rješenje takvih vizija Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu plaćeno je 32.750 eura.

Godinu i pol kasnije, na predstavljanju „Otvorenih vrata ITU mehanizma” koje se prošlog tjedna održalo u gradskoj palači, o Vallelungi ni riječi.

Primijetila je to naša novinarka, naknadno poslavši upit pročelnici Službe za provedbu ITU mehanizma Moreni Mičetić, koja je, među ostalim, naglasila da projekti koji se ne mogu realizirati do isteka 2027. godine ne mogu ni dobiti sredstva.

“Kada smo krajem studenoga prošle godine dobili informaciju da se projekti koji nisu u visokoj fazi spremnosti neće moći financirati putem ITU mehanizma, u prosincu smo morali odlučiti da se PIC sada ne financira. Ali on je i dalje strateški važan projekt i definitivno će, kada bude spreman, biti pokrenut”, rekla je Mičetić.

Tako će Vallelunga u doglednoj budućnosti zadržati svoje sadašnje vizure: područje obraslo šipražjem i visokom travom, s davno devastiranim vojnim građevinama punim smeća, iz kojih je izneseno sve što je iole vrijedilo. Zidovi ugodno hladnih prostora išarani su grafitima, a ondje se, umjesto ljudi, čuje tek klepetanje golubljih krila ili šuškanje guštera. Mjesto koje je, tako se bar čini, prošlo kroz kakvu biblijsku pošast ili apokalipsu pa se sad regenerira od ljudi u njihovu odsustvu.

Nije Vallelunga takva od jučer, a njezine su se vizure već toliko utkale u kolektivno sjećanje da je teško, a nekima i nemoguće sjetiti se kako je taj prostor izgledao prije.

Mišljenje o Vallelungi zatražili smo od gradskih vijećnica koje su se ranije već oglašavale o toj temi: nezavisne Lorene Boljunčić, koja je dio vladajuće koalicije, oporbene Dragice Pršo, koja je nakon Nezavisne liste Filipa Zoričića postala samostalna vijećnica, te također oporbene vijećnice i saborske zastupnice Dušice Radojčić iz Možemo!.

“Upozorila sam, ali nisu slušali”

Vijećnica Dušica Radojčić podsjeća da je još u studenome 2024. godine na Gradskom vijeću upozoravala kako će s Vallelungom biti problema.

“Još u studenom 2024. na Gradskom vijeću upozorila sam da će s Vallelungom biti problem i da je prebacivanje novca s projekta uređenja Pragrandea na Vallelungu pogrešan korak. Za Vallelungu, naime, nisu bili riješeni imovinsko-pravni odnosi”, kaže Radojčić i dodaje da je bila riječ o pomorskom dobru za čiji je dio bio pokrenut postupak evidentiranja, ali još nije bio proveden, dok su i u drugom dijelu postojale neriješene imovinsko-pravne situacije.

“Za razliku od Vallelunge, projekt Pragrande mogao se provesti i bez zadiranja u privatne parcele. Iznos koji se spominje od 20 milijuna bio je potpuno proizvoljan, neutemeljen i poslužio je samo kao isprika za prebacivanje novca na Vallelungu”, nastavlja Radojčić, koja smatra da se stiglo samo do plana obnove dviju zgrada, ali bez jasne i cjelovite vizije tog prostora.

“Za Vallelungu su stigli samo do plana za obnovu dvije zgrade, ali nedostaje cjelovita slika u smislu namjene cijele te zone iznimnog potencijala. Svojevremeno su bile organizirane participativne radionice za utvrđivanje mogućih sadržaja koje građani žele na Vallelungi. Zaključke bi trebalo javno prezentirati i ponoviti radionice sa širim krugom dionika. Tako bi trebalo planirati grad – da bude odraz potreba i želja njegovih stanovnika, čime se osigurava svrsihodnost i uspješnost projekata“, zaključuje Radojčić.

Boljunčić: “Koalicijski partneri smatrali su da je ostalo premalo vremena”

Nezavisna vijećnica Lorena Boljunčić, čija je lista dio vladajuće koalicije, kaže da su odmah nakon izbora koalicijskim partnerima predložili nastavak projekta Vallelunge, ali u izmijenjenom obliku.

“Odmah nakon izbora, u lipnju prošle godine, pristupili smo koalicijskim partnerima s ciljem da se projekt Valelunge nastavi, ali u nešto izmijenjenom obliku. Do tada su, u mandatu prošle gradske uprave, bila izrađena idejna rješenja za uređenje dvaju objekata vrlo male kvadrature, što ne omogućuje kvalitetu i održivost projekta”, kaže Boljunčić.

Zbog toga su, nastavlja, gradonačelniku prezentirali drukčiji smjer razvoja projekta.

“Izradili smo i prezentirali smjer koji jamči održivost projekta, s obzirom na kvadraturu izgrađenog prostora te načine na koje takvi projekti funkcioniraju u drugim hrvatskim gradovima“, kaže Boljunčić i navodi primjer ZICER-a u Zagrebu te Tehnološkog parka Splitu, koji je također realiziran sredstvima ITU mehanizama na području bivše vojne zone i koji „danas funkcionira kao jedna kvalitetna poslovna zajednica“.

Boljunčić potvrđuje da su koalicijski partneri, SDP i IDS, smatrali da je ostalo premalo vremena za realizaciju projekta.

“Koalicijski partneri, SDP i IDS, smatrali su da je ostalo premalo vremena, s obzirom na to da je projekt trebalo uobličiti do kraja 2025. godine. To je istina, ali mi smo smatrali da je taj projekt vrijedan truda i da treba pokušati uhvatiti rokove”, kaže i dodaje da su računali i na mogućnost produljenja rokova ako bi se pokazalo da se na projektu aktivno radi.

“Rok za završetak izgradnje ovog projekta je 2027. godina plus dvije dodatne godine, dakle najkasnije do 2029. godine. Nažalost, većina unutar koalicije odlučila je da se taj novac preusmjeri na druge projekte koji su u većoj fazi pripreme ”, zaključuje.

Pršo: “Građani imaju pravo znati zašto projekt više nije prioritet”

Oporbena vijećnica Dragica Pršo smatra da odustajanje od izgradnje Pulskog inovacijskog centra pokazuje ozbiljan problem u dugoročnom planiranju i vođenju razvojnih projekata u gradu.

“Odluka o odustajanju od izgradnje Pulskog inovacijskog centra na Valelungi pokazuje još jedan ozbiljan problem u dugoročnom planiranju i vođenju razvojnih projekata u gradu. Govorimo o projektu prošle gradske uprave, koji je javnosti predstavljan kao strateški važan za razvoj Pule, posebno u segmentu inovacija, poduzetništva i otvaranja kvalitetnih radnih mjesta”, kaže Pršo.

Posebno problematičnim smatra to što je za projekt već bio osiguran znatan iznos kroz ITU mehanizam.

“Za projekt je već bilo osigurano 5,15 milijuna eura kroz ITU mehanizam, uključujući i sredstva koja su prenamijenjena s drugih projekata. Građani s pravom očekuju jasno i transparentno objašnjenje zašto se od projekta odustaje tek sada i tko snosi odgovornost za izgubljeno vrijeme i propuštene prilike”, poručuje Pršo, koja smatra da Puli trebaju upravo ovakvi razvojni projekti, jer bi „gradu dali sadržaj izvan turizma i otvorili prostor za mlade, inovacije i nove tehnologije“.

„Zato smatram da se od projekta nije smjelo olako odustati bez ozbiljne javne rasprave i detaljnog obrazloženja. Kao gradska vijećnica više sam puta upozoravala na potrebu odgovornijeg upravljanja strateškim projektima i transparentnijeg informiranja javnosti o stvarnom stanju njihove pripreme i provedbe. Građani imaju pravo znati zašto projekt koji je do sada promoviran kao razvojni prioritet danas više nije prioritet. Što nam sada preostaje kao strateški projekt, koji bi trebao privući mlade ljude da ostanu živjeti u Puli?“ zaključuje Pršo.