Pobjednice 24. dječjeg festivala "Veseli glasi – Voci allegre" Vita Viljanac i Bella Barbarić
Žiri je ocjenjivao intonaciju, interpretaciju, odnosno vokalnu izvedbu i scenski nastup, a odluku je bilo vrlo teško donijeti
Naša škola nema klasične udžbenike ni numeričke ocjene, osim u dva završna razreda. Ocjene su opisne, daje ih svaki nastavnik za svoj predmet i to je zapravo stručna i kompleksna evaluacija, na nekoliko stranica, koja opisuje učenikov napredak od početka do kraja školske godine. Opisne ocjene kod učenika ne stvaraju stres i potiču motivaciju za znanjem, veli nam učiteljica Ana Užarević
Naša škola nema klasične udžbenike ni numeričke ocjene, osim u dva završna razreda. Ocjene su opisne, daje ih svaki nastavnik za svoj predmet i to je zapravo stručna i kompleksna evaluacija, na nekoliko stranica, koja opisuje učenikov napredak od početka do kraja školske godine. Opisne ocjene kod učenika ne stvaraju stres i potiču motivaciju za znanjem, veli nam učiteljica Ana Užarević
Zamislite školu u kojoj su ocjene opisne, u kojoj je jedna učiteljica prati svog učenika kroz cijeli njegov odgojno-obrazovni proces, gdje nije bitno samo činjenično znanje već se djecu osposobljava za život.
Da, takva škola nije utopija. Riječ je o Waldorfskoj osnovnoj školi koja se u rujnu otvara u Vodnjanu. S Anom Užarević, predsjednicom udruge Waldorfska inicijativa Pula - udruga za osnivanje waldorfske škole i waldorfskom učiteljicom popričali smo na tu temu.
Uz Anu, druga učiteljica koja će prihvatiti djecu, bit će Noela Šetić. Ona je diplomirala ekologiju, no rođenjem kćeri zainteresirala se za waldorfsku pedagogiju.
- Oduševila me njezina holistička i cjelovita priroda, koja potiče razvoj djeteta na svim razinama – intelektualnoj, emocionalnoj, socijalnoj i duhovnoj. Ubrzo sam postala polaznica Regionalne Waldorfske edukacije, želeći dublje istražiti ovaj pristup obrazovanju koji me toliko inspirirao. Radila sam kao učiteljica glavne nastave i glazbene kulture u Waldorfskoj školi u Brtonigli, gdje sam svakodnevno svjedočila čudesima koje ovaj pedagoški pristup donosi, pa je sasvim prirodno da sam postala dio Inicijative da se škola otvori i na jugu Istre, veli nam Šetić.
- Ovo je druga waldorfska škola u Istri, prva je otvorena u Brtonigli. Imali smo u planu školu otvoriti u Puli, ali nismo uspjeli naći pogodnu zgradu pa smo se odlučili krenuti s nastavom u zgradi vodnjanskog pučkog učilišta, gdje ćemo za sada opremiti dvije učionice, a u međuvremenu nastavljamo s potragom za savršenom zgradom za školu.
Bitna nam je potpora jedinica lokalne uprave i u Vodnjanu to imamo, tako da ne sumnjam u uspjeh, dodaje nam Užarević.
- Proces registracije odgojno-obrazovne ustanove je pri kraju i u tijeku su predupisi u prvi, drugi i treći razred. Za sada provodimo takozvanu malu školu kako bi se učenici upoznali, povezali, upoznali na koji će način nastava ovdje funkcionirati, veli nam te dodaje da će ove godine drugi i treći razred biti kombinirani dok za prvi imaju dovoljno upisanih učenika da budu samostalno odjeljenje.
Veli nam kako će škola roditeljima ponuditi i produženi boravak do 15-16 sati, s toplim obrokom, a po potrebi će djecu voditelji preuzimati i prije 8 sati ujutro, budući da većina učenika dolazi iz Pule i okolice.
Na pitanje koliko će muke roditeljima zadavati svakodnevne vožnje do škole veli nam kako iz Pule prema Vodnjanu postoji dobra veza vlakom i da tu ne vide nikakav problem.
- Vjerujem da će prvo vrijeme roditelji svoju djecu dovoziti sami, no kada se uhodamo to će sve biti lako organizirati. Desetak minuta vlakom do Vodnjana, a onda ih ovdje možemo i mi preuzeti, navodi nam, dodajući da je sve lako organizirati uz malo dobre volje, budući da većina učenika dolazi iz Pule, Vodnjana i okolice.
Upitana na koji se način ove škola razlikuje od klasične veli nam da je ovdje različito to što je državni obrazovni sustav orijentiran na gradivo, a waldorfski na cjelokupan razvoj djeteta. Specifično je i to da jedna učiteljica prati svoj razred i učenike individualno od prvog razreda do kraja osnovne škole. Nakon toga učenicima se nudi srednja waldorfska škola u Rijeci i Zagrebu ili pak mogu upisati bilo koju srednju po želji.
Ana UžarevićDržavni obrazovni sustav orijentiran je na gradivo,a waldorfski sustav na cjelokupan razvoj djeteta.
- Naša škola nema klasične udžbenike, nema niti numeričke ocjene, osim u dva završna razreda upravo kako bi se učenici mogli upisati gdje žele. Naše su ocjene opisne, daje ih svaki nastavnik za svoj predmet i to je zapravo stručna i kompleksna evaluacija, na nekoliko stranica, koja opisuje učenikov napredak od početka do kraja školske godine; što mu ide, što mu ne ide, koliko se trudi, na čemu mora poraditi, koliko je savladao i na koji način, ali i njega kao osobu, priča nam Užarević. Opisne ocjene kod učenika ne stvaraju stres i potiču motivaciju za znanjem.
Na pitanje imaju li djeca, koja dolaze iz regularnog vrtića ili školovanja, problema s prilagodbom na ovakav način rada veli:
- Dapače. Djeca se vrlo lako prilagode. Posebice u prvim razredima jer se s njima sve radi kroz igru, puno je tu pokreta, ritmičkih i gestovnih igara, body percussiona, pjevanja i sviranja što je sve prilagođeno dječjem umu. Radi se na cjelokupnom razvoju djeteta, uči se u slikama jer na taj način mala djeca razmišljaju puno se crta, koriste ruke, mašta....
Ova nam učiteljica priča kako je nastava koncipirana trodjelno: prvi dio nastavnog dana je takozvani ritmički, drugi kognitivni i treći pripovjedni, uz veliki odmor koji traje 45 minuta. Sve se obrađuje kroz takozvane epohe (pandan našim predmetima) i djeca uče na način koji im je prilagođen.
- Djeca nisu ni svjesna da uče jer do čine kroz igru, tijelo, vlastito iskustvo. Tako se i najbolje pamti. Puno se brže i trajnije pamti ono što smo sami doživjeli nego što nam je netko iz uloge predavača rekao da moramo zapamtiti jer je to bitno. U waldorfskoj pedagogiji uči se, kako kažemo, kroz noge i ruke, preko srca do glave. Tada je stečeno znanje cjeloživotno.
U waldorfskoj nastavi puno je umjetnosti, obuhvaćen je i osjećajni dio razvoja djece, a ne samo kognitivni. Velik je naglasak stavljen na boravak u prirodi, na rad rukama, na učenje životnih vještina... Tjelesno-zdravstvena kultura kreće od trećeg razreda, a prije toga djeca imaju slobodnu igru dva puta tjedno gdje uče pokrete, igraju se, trče vani na zraku....
- Kroz kognitivni dio nastave se obrađuju kroz epohe, od hrvatskog do matematike i crtanja formi, geografije, povijesti, botanike, astronomije, biologije....
Svaka epoha traje tri do četiri tjedana i tu se vladavaju bitna znanja na način da učenici doista mogu uroniti u temu, dok se u pripovjednom dijelu obrađuje priče; od bajki i basni do priča iz Biblije i ostalih djela iz književnosti s tim da su ona, ponovo, sve povezane s glavnim gradivom koje se obrađuje u sklopu neke epohe. Puno se pažnje pridaje obilježavanju raznih svetkovina kroz koja djeca uče epohe, o prirodi, društvu...
Razredni učitelj predaje i fiziku, kemiju, biologiju, povijest... Predmetni učitelji mogu biti za strane jezike, ručni rad, euritmiju, obradu drva...
- Gledamo li u našoj školi ima i više predmeta nego u klasičnoj jer imamo dodatne redovne i izborne predmete poput vrtlarstva, botanike, obrta, euritmije (umjetničko-zdravstveno-pedagoška disciplina koja se temelji na pokretu), uče dva jezika, no opterećenje nije veće. Dapače, djeca su puno slobodnija, lakše svladavaju gradivo, a puno se radi na njihovom emotivnom odrastanju, razvijajući kod njih empatiju, zajedništvo...
U razgovoru oko toga hoće li djeci, kada završe waldorfsku osnovnu školu, upisati klasičnu teško pasti - a što vjerujem zanima svakog roditelja - naša sugovornica veli kako to ne bi trebao biti problem jer su do tada djeca već dobila dobre temelje za budućnost i iznimno su prilagodljiva i spremna na nove izazove.
- Mogu osjetiti poteškoće jer više neće biti jedinstveni nego će se osjetiti kao jedan broj u sustavu, no na to se moraju naučiti. Bitno je da imaju dobro udarene temelje.
Iskustva i istraživanja su pokazala da učenici waldorfskih škola dolaze s više samopouzdanja i sposobnostima potrebnim za svladavanjem novih izazova. U tome će im definitivno ići u prilog i široka paleta znanja i vještina koje će steći u waldorfskoj školi, veli nam Užarević.
Dodaje kako u Istri nedostaje waldorfski vrtić te im je cilj stvoriti obrazovnu vertikalu. Zbog toga će se posvetiti tome da se uskoro otvori i obrt za čuvanje djece u skladu s ovom pedagogijom.
Waldorfska se škola smatra alternativnom školom te je nastavni plan i program odobren od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, međutim Ministarstvo takav oblik školovanja ne podupire financijski te se waldorfske škole (njih četiri za sada u Hrvatskoj) financiraju isključivo putem školarina te donacija onih koji su prepoznali vrijednost waldorfske pedagogije.
Waldorfsku inicijativu u južnom dijelu Istre ova je grupa entuzijasta pokrenula kao odgovor na potrebe zajednice za sveobuhvatnim i holističkim pristupom u obrazovanju mladog čovjeka.
U prvi razred nove škole uskoro kreće i mala Runa. Njezina mama Korana veli nam da je iz Zagreba, ali je dugo godina živjela u Nizozemskoj.
Ovdje je njezina starija kćer pohađala upravo Waldorfsku školu.
- Želeći uživati u nešto mirnijem životu, okruženi prirodom, nedavno smo se iz Nizozemske doselili u okolicu Marčane i čim sam čula da se u Vodnjanu otvara škola nije bilo puno razmišljanja o tome gdje ću upisati mlađu kćer jer mi se pedagogija rada s kojom sam se upoznala preko starije kćeri jako dopala.
U skladu je s razvojnim fazama djeteta i osim kognitivnog razvoja, prati i emocionalni, duhovni, fizički razvoj. Radi se o holističkom pristupu odgoju i obrazovanju, i zapravo mi je čudno da do sada u Istri i nije postojala ovakva varijanta. Vani su waldorfske škole već 30 godina jako popularne, veli nam ova mama.
Na pitanje hoće li joj biti problem put od Marčane do Vodnjana uz smiješak odgovara:
- Desetak minuta vožnje. To je zapravo luksuz. U velikim gradovima vam toliko treba da prijeđete dvije ulice, iz kvarta u kvart tako da to doista nije ništa, posebno kada se radi o ulaganju u dijete i njegovu budućnost, zaključuje Korana.
Ova jedinstvena pedagogija, proizišla je od iznimnog vizionara 20. stoljeća, dr. Rudolfa Steinera, ne samo da redefinira način poučavanja, već gradi dugotrajnu povezanost s procesom učenja, umjetnošću i životom.
Koncept ljepšeg, humanijeg i zdravijeg svijeta nalazi se u temeljima Waldorfske pedagogije. Prva waldorfska škola, osnovana 1919. u Stuttgartu, označava početak pedagoške revolucije koju je pokrenuo dr. Steiner. Njegovo nasljeđe nije se zaustavilo samo na pedagogiji i antropozofiji, već je proširilo granice oblikujući biološko-dinamičku poljoprivredu, euritmiju, antropozofsku medicinu i pridonijelo brojnim inovacijama u umjetnosti i arhitekturi.
Danas, globalno priznanje i prisutnost s više od 2000 waldorfskih vrtića, 1500 škola te brojnih obrazovnih centara i instituta diljem svijeta potvrđuju vitalnost i kvalitetu Waldorfske pedagogije. U Republici Hrvatskoj, waldorfski vrtići i škole u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Samoboru, Čakovcu i Osijeku tvore snažnu zajednicu, poduprtu Savezom waldorfskih institucija i inicijativa RH (SWI), te djeluju uz podršku Instituta za waldorfsku pedagogiju u Zagrebu (IWP).
Holistički razvoj djeteta osnova je Waldorfske pedagogije, stoga metodika koja uključuje ruke (volju), srce (osjećaje) i glavu (mišljenje) omogućuje djeci da uče na prirodan način, razvijajući njihove životne vještine i otpornost na izazove pred njima.
U waldorfskim vrtićima i školama, odgoj i obrazovanje prožimaju stvarni život, stvarajući okruženje nazvano “Škole za sutra”, koja pruža djeci kapacitete za cijeli život. Djeca nisu samo viđena, već i poštovana, a suradnja s roditeljima postavlja se na visoku razinu. Cilj Waldorfske pedagogije nije samo oblikovati odgovorne pojedince, već potaknuti pojedince da budu nositelji pozitivnih promjena u zajednici, koristeći svoje talente i sposobnosti.
Žiri je ocjenjivao intonaciju, interpretaciju, odnosno vokalnu izvedbu i scenski nastup, a odluku je bilo vrlo teško donijeti
Osumnjičeni je po dovršetku kriminalističkog istraživanja, uz kaznenu prijavu, predan u pritvorsku jedinicu policije
Glavni cilj ovog projekta je brižno čuvati kulinarsku tradiciju naših dragih baka, a kako to radi nona Annamaria Benčić iz Šišana pogledajte u videu
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.