"Budući da se palestinski glasovi, glasovi palestinskih umjetnika ne mogu čuti jer su inkriminirani, ljudi ne mogu nigdje putovati zbog genocida u Gazi i zbog okupacije Zapadne obale, njima je bitno da se to predstavi u obliku putujuće izložbe. Izložba sadrži nekoliko cjelina, od umjetnosti, povijesti, solidarnosti do fotografija koje pokazuju nekadašnji život u Gazi. Nadamo se da će genocid završiti, kako se kaže, jučer", rekla je istraživačica i kustosica iz Ljubljane Bojana Piškur
"Budući da se palestinski glasovi, glasovi palestinskih umjetnika ne mogu čuti jer su inkriminirani, ljudi ne mogu nigdje putovati zbog genocida u Gazi i zbog okupacije Zapadne obale, njima je bitno da se to predstavi u obliku putujuće izložbe. Izložba sadrži nekoliko cjelina, od umjetnosti, povijesti, solidarnosti do fotografija koje pokazuju nekadašnji život u Gazi. Nadamo se da će genocid završiti, kako se kaže, jučer", rekla je istraživačica i kustosica iz Ljubljane Bojana Piškur
"Ova se izložba događa u trenutku dok je Gaza u potpunom mraku i odsječena. Ne možemo komunicirati s ljudima u Gazi. Ono što možda možemo napraviti jest to da donacijama podržimo propalestinski pokret u našoj okolini, a time zapravo pružimo direktnu pomoć koja se odnosi na hranu, sim kartice itd, kazala je Marta Baradić, voditeljica Kina Katarina, organizatora sinoć otvorene izložbe Palestinskog muzeja iz Ramale "Gaza Remains the Story" u pulskom Sense Centru za tranzicijsku pravdu.
Znakovito je da drugi novinari, predstavnici medijskih kuća nisu viđeni na otvaranju izložbe.
(Malak Mattar "Shelter", 2021.)
Istraživačica i kustosica iz Ljubljane Bojana Piškur kazala je prilikom otvorenja da ova izložba priča sama za sebe.
- Pripremili su je naši kolege u Ramali. Budući da se palestinski glasovi, glasovi palestinskih umjetnika ne mogu čuti jer su inkriminirani, ljudi ne mogu nigdje putovati zbog genocida u Gazi i zbog okupacije Zapadne obale, njima je bitno da se to predstavi u obliku putujuće izložbe. Izložba sadrži nekoliko cjelina, od umjetnosti, povijesti, solidarnosti do fotografija koje pokazuju nekadašnji život u Gazi. Nadamo se da će genocid završiti, kako se kaže, jučer, rekla je Bojana Piškur.
Prisutne je u ime domaćina pozdravila Mina Vidaković, voditeljica SENSE Centra za tranzicijsku pravdu u Puli, koja je kao novinarka pratila skoro dva desetljeća procese na Haškom sudu.
Ona je kazala je da su iz ovog prostora prethodno skinuli izložbu koja se odnosila na obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici.
"Sad imamo izložbu o Gazi. Mislim da je paralela dovoljno očigledna", rekla je.
Izložba je gesta solidarnosti, ali otpora vlasti koja nas, kako je rečeno još u najavi, sramnom vanjskom politikom svrstava u redove suučesnika u genocidu nad palestinskim narodom. Kasnije je na ispred prostora Sense centra, na Danteovom trgu podignut dugi transparent s porukom "Ne u naše ime, zaustavite genocid u Gazi".
(foto: Život 60-ih)
Nakon otvaranja izložbe, U filmom programu koji je priredila Karla Crnčević, prikazana su četiri kratka filma: trominutni film "Skrivena" kolumbijskog redatelja Manuela Matea (2021.), 17-minutni film britanskog redatelja Thea Panagopoulosa "Cvijeće stoji mirno, svjedočeći" (2024.), zatim 17-minutni film "Palestinske žene" libanonske redateljice Jocelyne Saab (jedini film starijeg datima, iz 1974. godine) te "Prašina na putu", petominutni film palestinskog redatelja Abdallaha Mote iz 2024. godine.
Izložba pokriva nekoliko tema koje bacaju svjetlo na središnja pitanja povijesti Palestine i palestinske borbe. Daje uvid u povijest i geografiju Palestine, prateći predodžbe o njoj u globalnoj imaginaciji kroz stoljeća. To uključuje Palestinu prije postojanja granica, tijekom britanskog vojnog plana podjele za vrijeme britanske uprave, pa sve do njezine aktualne stvarnosti: fragmentirane mape i promjena koje predstavljaju povijest Gaze od vremena Kananita, Rimljana, križara, pa sve do današnjih dana.
Izložba potom pokriva ratove koji su uništili ovu zemlju; ratove koji proizlaze iz političkih i ekonomskih ambicija velikih sila, usmjerenih na bogate resurse i kulturno naslijeđe Palestine. Potonje je vidljivo iz arheološke pljačke kojoj su podvrgnute Palestina i napose Gaza, od razdoblja britanske upravo do danas. Političke posljedice ovih događaja odražavaju se u svakodnevnom životu autohtonog stanovništva Palestine: od brojnih masakara i sustavnog etničkog čišćenja u kontinuiranoj Nakbi, od kampanja etničkog čišćenja 1948. do trenutačnog genocidnog rata u Gazi.
Izložba pokazuje sumud (izdržljivost) palestinskog naroda, stavljajući fokus na njegovo kulturno i umjetničko naslijeđe te bogatstvo izričaja kojim se predočuje njegov odnos sa zemljom i ukorijenjenost u njoj. Vrlo živi dio ovog naslijeđa je i onaj glazbeni, koji pokazuje čvrstu povezanost sa zemljom koju naseljavaju stoljećima. Palestinci su glazbu pretvorili u ritmove narodnih plesova i dabke (istočnomediteranski narodni ples) čiji su pokreti nadahnuti dugotrajnom tradicijom koja počinje sa zemljom i s njom završava.
Na ovom se putu rodio i tatriz (vez) te tobe (tradicionalne haljine) - svojevrsni ljubavni jezik koji ponosno predočuje zemlju kroz vezene motive čempresa, ruža i žita. Ova je vještina samo jedan dio žive scene vizualnih umjetnosti koju su Palestinci stvorili kroz i za zemlju i prirodne krajolike; još jedna dimenzija koja se ovdje istražuje jest uspon i pad filmske umjetnosti u Gazi od 1950-ih godina do danas.
Izložba se dotiče i povijesti poljoprivrede na palestinskoj zemlji u Gazi od vremena Kananita do današnjih dana, predstavljajući najvažnije prakse uzgoja i kultiviranih prostora Pojasa Gaze. Uzgoj i izvod ruža tema je koja kroz izložbu predstavlja ovaj dugogodišnji izvor prihoda za Palestince u Gazi. Ta prekrasna praksa uništena je okupacijskom izolacijom Pojasa Gaze i zatiranjem njegovog prirodnog okoliša. Cvijeće je ostavljeno da ugine na graničnim prijelazima, nikada ne prešavši kontrolne točke.
Na vrhuncu povijesnih događanja, dok masakri postaju sve okrutniji i krvaviji, izložba dokumentira seriju brutalnih ratova protiv Palestine, od vremena Balfourove deklaracije i britanske uprave, preko Nakbe, do Prve i Druge intifade.
Također dokumentira seriju agresivnih izraelskih napada i ratova protiv gaze od 2000. godine pa do trenutačnog genocidnog rata. Čini to dajući pregled posljedica blokade, opsade i rata: izgladnjivanje, ubijanje i raseljavanje više od dva milijuna Palestinaca u Gazi, koji i dalje, svakoga trenutka, gledaju smrti u oči. Izložba govori o ratu jezikom onih koji ga žive. Jezik je to koji je temelj potresnih priča i svjedočanstava žena, djece i muškaraca koji su izgubili svoje bližnje.
Izložba se također dotiče kolonijalnih predrasuda međunarodnog prava koje favorizira Izrael. U sklopu ove teme, izložba se bavi pravom veta koji Sjedinjene Američke Države u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda koriste prilikom glasanja o svakoj rezoluciji koja se tiče Palestine i Izraela, te posljedicama koje to ima za palestinske izbjeglice i pravo Palestinaca na samoodređenje.
Konačno, ova izložba zauzima stav, snažno naglašavajući važnost razumijevanja palestinske borbe i moralne pozicije. Ovom izložbom, ljudi iz Povijesnog muzeja iz Ramale pozivaju sve slobodne ljude svijeta na stvarnu akciju koja će Palestincima donijeti pravdu te ih želimo potaknuti da posjete Palestinu ako mogu, gdje će ih dočekati s dobrodošlicom.
Nesreća se dogodila kada je 19-godišnjak pod utjecajem alkohola od 1.30 promila upravljao automobilom, pulske registracijske oznake, kolnikom Ulice Marsovo polje u smjeru Nazorove ulice
Većina pulskih škola, čini se, još uvijek se uzda u dobru namjeru svojih učenika, a oduzimanje mobitela prvenstveno je tu kao sankcija u slučaju kršenja kućnog reda. Neke se ipak odlučuju na stroži režim, poput onog koji su uveliko uvele škole Monte Zaro i Kaštanjer
Marjanovići prijavili susjede zbog prijetnje eksplozivom, gradonačelnika Grbina optužili da šuruje s kriminalcima. Na susjednoj zgradi pojavile se pukotine: je li pikamiranje na 50 metara od Arene i crkve Svetog Antuna opasno za kulturnu baštinu? Plus, susjedi kažu da ispod cijele zone prolazi tunel tipa Zerostrasse
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
