Gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga ne odustaje od odluke o poskupljenju: "Budimo realni, 13 eura dnevno za odvoz otpada za rovinjske ugostitelje nije puno"

Ogromno poskupljenje odvoza miješanog komunalnog otpada za rovinjske ugostitelje bila je jedna od tema aktualnog sata današnje sjednice Gradskog vijeća Grada Rovinja. Vijećnica SDP-a Maria Blažina ustvrdila je da su sami ugostitelji već uložili prigovore zbog računa koji dosežu i 1.700 eura mjesečno, ali uglavnom su iznad tisuću eura, te konstatirala da ta gradska odluka nije u skladu za zakonom, što su i napismeno dobili od nadležnog ministarstva i od pravne službe Obrtničke komore Istarske županije.

Maria Blažina, vijećnica SDP-a

- Način obračuna prema kvadraturi nije u skladu sa zakonom, jer nije u redu da cijenu određuju kvadrati, a ne količina stvarno prikupljenog otpada. Uostalom, vaga za kamion košta samo 6.000 eura pa bi se količina prikupljenog otpada mogla i vagati što bi bilo realno. Mi smo već i 2019. godine upozoravali da prijedlog Komunalnog servisa nije u skladu sa zakonom, a sada smo dobili i potvrdu Ministarstva gospodarstva prema kojem 'korisnik usluge treba koristiti spremnik primjeren njegovim potrebama, a to se ne može ocjenjivati na temelju površine ili obujma nekretnine'. Zanima me zašto ta greška već nije ispravljena i kako se to namjerava riješiti, upitala je Blažina.

"Odluka je zakonita", odgovorio joj je gradonačelnik Marko Paliaga i rekao da je donijeta upravo na ovom sazivu Vijeća te da je cijena odvoza porasla jer prijašnja cijena nije bila ekonomski isplativa.

- Ugostitelji u starogradskoj jezgri nemaju uvjete za najveće spremnike, mi nemamo tehničke mogućnosti vagati otpad, ali za ugostitelje izvan stare jezgre računi su točni. Uostalom, 13 eura dnevno za rovinjske ugostitelje, budimo realni, nije puno pa je o tome bespredmetno raspravljati. Cijena je postavljena sukladno troškovima, a vrlo vjerojatno će i dalje rasti. Sve je iskalkulirano kako je predviđeno zakonom i propisima. Uostalom, niti jedno ministarstvo nije osporilo našu odluku, a ako se to bude dogodilo, onda ćemo se opet usklađivati. Do tada odluka je valjana. Svi gradovi imaju istu odluku pa smatram da je sada ta tema savladana, ustvrdio je gradonačelnik Paliaga. 

Bilo je potom riječi i o već dugo najavljenom proširenju Osnovne škole Jurja Dobrile, da bi učenici mogli ići u jednosmjensku nastavu, na što je gradonačelnik Paliaga odgovorio da je to u fazi projektiranja i onda će se prijaviti na NPO sredstva po uzoru na praksu u drugim gradovima. Spominjalo se i nedostatno osvjetljenje pješačkih prijelaza pogotovo u blizini škola, razlozi lošijih uzoraka kakvoće mora tijekom kolovoza i rujna, unatoč tome što je pročistač od ove godine u funkciji, rupama na parkiralištu, infrastrukturnom i urbanom opremanju naselja Štanga istok, pogotovo nakon što su izgrađene zgrade POS-a, ali veća rasprava je izostala.

Gradonačelnik Marko Paliaga

U nastavku sjednice, također s vrlo malo rasprave, usvojene su odluke o polugodišnjem izvršenju proračuna za ovu godinu koje je gotovo na idealnih 50 posto, i s prihodovne i s rashodovne strane, potom izmjene programa građenja i programa održavanja komunalne infrastrukture kao posljedica gradonačelnikovih amandmana na prethodnim izmjenama i dopunama proračuna, odluka o uključivanju Rovinja u provedbeni program POS-a, o osnivanju Savjeta za zaštitu potrošača te niz odluka čije su izmjene bile formalne prirode. Na samom početku sjednice s dnevnog reda skinuta je točka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Lacosercio zapad jer na sjednici nije bilo izrađivača.

Zanimljivo je bilo i usvajanje Strategije razvoja zelene infrastrukture za razdoblje 2022. -2030. što je Rovinj danas učinio kao prvi grad u Republici Hrvatskoj. Kako je pojasnio izrađivač plana Marko Sošić iz Studija Kappo, tu nije riječ samo o parkovima, već o svim zelenim površinama od kojih neke imaju više funkcija, poput kišnih vrtova, oborinskih retencija i ostalih. Strategija ima za cilj utvrditi postojeće stanje i dati smjernice za daljnji razvoj zelene infrastrukture, odnosno za poboljšanje postojećih resursa i planiranje budućih. U studiji su obrađene prirodne vrijednosti kao što su Palud, Punta Corente i gotovo cijela obalna linija Rovinja koja je pod nekim oblikom zaštite, potom uređene parkovne površine, sportsko-rekreacijski sadržaji, oborinska odvodnja, "plava infrastruktura" - retencije i kanali, potom prilagodba klimatskim promjenama i drugo. Kako je rečeno, Rovinjsko selo ima malo zelenih površina te je ljeti tamo dva stupnja viša temperatura nego u Rovinju zbog mikroklime, ali i zbog nedostatka drvoreda. Bogatstvo Rovinja su šume uz obalu, ali tu dolazi do problema očuvanja zbog turističko-ugostiteljskih aktivnosti, rečeno je. Studija je u konačnici usvojena.