Politika i društvo

frka oko kune na euru

HNB-ova komisija provjerava idejno rješenje eurokovanice

Nastavno na medijske napise, Komisija za novac hitno je pristupila provjeri idejnog rješenja hrvatske strane eurokovanice s motivom kune. Po završenoj provjeri, Komisija će o svojoj odluci informirati javnost", kažu u HNB-u


 
3 min
HINA

Nastavno na medijske napise, Komisija za novac hitno je pristupila provjeri idejnog rješenja hrvatske strane eurokovanice s motivom kune. Po završenoj provjeri, Komisija će o svojoj odluci informirati javnost", kažu u HNB-u

Komisija za novac Hrvatske narodne banke (HNB) provjerava idejno rješenje hrvatske eurokovanice od jednog eura, rekli su Hini iz u nedjelju iz HNB-a. 

"Nastavno na medijske napise, Komisija za novac hitno je pristupila provjeri idejnog rješenja hrvatske strane eurokovanice s motivom kune. Po završenoj provjeri, Komisija će o svojoj odluci informirati javnost", kažu u HNB-u.

Sporan dizajn

Javnosti u petak predstavljeni najuspješniji dizajni nacionalne strane za kovanice eura i centa. Kako je tada rečeno, na kovanici od jednog eura nalazit će se motiv kune, uz motiv će biti riječ Hrvatska i godina uvođenja eura 2023., a autor najboljeg dizajna te kovanice je magistar primijenjene umjetnosti Stjepan Pranjković.

Pranjkoviću je za to pripala nagrada od 70 tisuća kuna, ali ubrzo nakon toga mediji su javili da je fotografija na toj kovanici gotovo ista kao i ona škotskog fotografa Iana H. Leacha zbog čega se postavlja pitanje kršenja intelektualnog vlasništva nad fotografijom. 

Stvar se dodatno zakomplicirala kada se u medijima pojavila Pranjkovićeva prepiska na Facebooku u kojoj je zatražio pomoć oko obrade fotografija kune.

Guverner Vujčić u petak je kazao kako je vrlo zadovoljan odabranim rješenjima za hrvatske eurokovanice te kako je time okončan jedan od dijelova procesa uvođenja eura, koji je trajao godinu dana.

Natječaj za kovanice

Najavio je kako slijedi izrada alata za proizvodnju kovanica, zatim probni (testni) otkov milijun primjeraka svake od kovanica što se misli napraviti do ljeta. Nakon toga, pod pretpostavkom da Vijeće Europske unije u srpnju donese odluku o ulasku Hrvatske u eurozonu, krenulo bi se s masovnom proizvodnjom, rekao je guverner, uz napomenu kako slijedi pet mjeseci logističke pripreme za zamjenu gotovine.

Testni otkovi, dodao je, na koncu će isto ići u konverziju, na kraju godine, odnosno početkom 2023. će ići u cirkulaciju. 

Iz HNB-a su podsjetili kako su u izboru motiva koji će se naći na kovanicama eura i centa sudjelovali i građani koji su u web anketi ocjenjivali motive te iznosili svoje prijedloge.

Nakon što su odabrani motivi, 2. kolovoza 2021. započeo je otvoreni natječaj za izbor dizajna nacionalne strane RH na optjecajnom kovanom novcu eura i centa koji je proveden u tri kruga.

Kuna, Tesla, glagoljica

Na natječaj je zaprimljeno 1.299 prijedloga dizajna, a u u proces odabira uključeno je 1.179 prijedloga dizajna s motivima "hrvatskih eurokovanica", od čega se 314 prijedloga dizajna odnosilo na motiv "geografska karta", 295 prijedloga dizajna za motiv "kuna", 308 prijedloga dizajna za motiv "Nikola Tesla" te 262 prijedloga dizajna za motiv "glagoljica".

U prvom krugu natječaja Komisija za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske odabrala je devet najuspješnijih prijedloga dizajna po motivu te ih je kao prijedloge dostavila Komisiji za novac HNB-a.

U drugom krugu natječaja Komisija za novac HNB-a odabrala je tri najuspješnija prijedloga dizajna naličja eurokovanica za svaki zadani motiv iz natječaja, poredana po rangu. Odluku o odabiru najuspješnijih prijedloga dizajna Komisija za novac donijela je 3. prosinca 2021.godine. 

Na prijedlog Komisije za novac, odluku o konačnom odabiru najuspješnijeg dizajna donio je Savjet HNB-a.


FOTO: Hina/ Dario GRZELJ/ dag

Nastavite čitati

Poštovani gospodine Plenkoviću, digli ste si plaće, a kada će na dnevni red doći medijske slobode i prava novinara?

Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo  u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.