Ministarstvu pravosuđa i uprave: Republika Hrvatska takav postupak i tako podignutu optužnicu ne može priznati budući da se ne temelji na međunarodnom kaznenom pravu, već iskrivljenoj univerzalnoj jurisdikciji koju je Srbija unijela u Zakon na temelju kojeg je pokrenula ovaj postupak. Vlada Republike Hrvatske iskoristit će sve mehanizme koje ima na raspolaganju da zaštiti hrvatske pilote i dignitet Domovinskoga rata. Hrvatski piloti mogu biti mirni i sigurni
Ministarstvu pravosuđa i uprave: Republika Hrvatska takav postupak i tako podignutu optužnicu ne može priznati budući da se ne temelji na međunarodnom kaznenom pravu, već iskrivljenoj univerzalnoj jurisdikciji koju je Srbija unijela u Zakon na temelju kojeg je pokrenula ovaj postupak. Vlada Republike Hrvatske iskoristit će sve mehanizme koje ima na raspolaganju da zaštiti hrvatske pilote i dignitet Domovinskoga rata. Hrvatski piloti mogu biti mirni i sigurni
U Ministarstvu pravosuđa i uprave zaprimljena je zamolnica za međunarodnu pravnu pomoć Ministarstva pravde Republike Srbije vezano za uručenje poziva za ročište pred Višim sudom u Beogradu – posebno odjeljenje za ratne zločine.
U zaprimljenoj zamolnici Viši sud u Beogradu – posebno odjeljenje za ratne zločine putem Ministarstva pravde zatražilo je uručenje poziva za ročište 14. listopada 2022. četvorici pripadnika hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Ministarstvo pravosuđa i uprave nije zaprimilo podignutu optužnicu niti druge informacije o radnjama koje su poduzete u kaznenom postupku, osim informacije da ih se tereti temeljem optužnice Tužilaštva za ratne zločine od 31. ožujka 2022. za kaznena djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva u supočiniteljstvu iz članka 142. stavka 1 KZ SRJ u vezi s člankom 22. KZ SRJ.
Ponovno ističemo da se sustav pravosudne suradnje mora temeljiti na načelu uzajamnog povjerenja, tj. povjerenja jedne države da je pravni poredak druge države dovoljno kvalitetan osigurati nepristrano, pravično i učinkovito vođenje kaznenog postupka u toj državi.
Dosadašnji tijek postupka u Srbiji ukazuje na grubo nepoštivanje prava na pošteno suđenje utvrđeno međunarodnim pravom.
Republika Hrvatska takav postupak i tako podignutu optužnicu ne može priznati budući da se ne temelji na međunarodnom kaznenom pravu, već iskrivljenoj univerzalnoj jurisdikciji koju je Srbija unijela u Zakon na temelju kojeg je pokrenula ovaj postupak.
Stoga, u skladu s odredbama Europske konvencije o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima, Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima te člankom 9. Ugovora između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima, koji je potpisan u Beogradu 15. rujna 1997. godine, Hrvatska neće postupati po zaprimljenoj zamolnici.
Republika Hrvatska očekuje od Republike Srbije da poštuje međunarodne standarde te pokaže istinsku volju za rješavanje otvorenih pitanja u okviru međudržavnih povjerenstava. Bez toga, istinske volje da se riješe otvorena pitanja, u prvom redu pitanje naših nestalih, nije moguće uspostaviti dijalog. Srbija se mora suočiti sa svojom prošlošću i ulogom koju je imala u agresiji na Hrvatsku.
Vlada Republike Hrvatske iskoristit će sve mehanizme koje ima na raspolaganju da zaštiti hrvatske pilote i dignitet Domovinskoga rata. Hrvatski piloti mogu biti mirni i sigurni.
Pitajući služi li sustav javne nabave u Hrvatskoj svrsi zbog koje postoji - transparentnoj, poštenoj i učinkovitoj uporabi javnog novca - ili interesima onih koji se žele okoristiti korupcijom i klijentelizmom, i zastupnica Viktorija Knežević (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) podsjetila je na aferu Žalac
'Ako članovi nisu politički neovisni, postoji rizik da će štititi prijateljske naručitelje, odbacivati opravdane žalbe ili selektivno provoditi zakon', naglasila je SDP-ovka Ahmetović i podsjetila na aferu "Večernji list" kada je tadašnja državna tajnica Josipa Rimac kontaktirala Komisiju kako bi požurila odluke o žalbama te aferu "Žalac" u slučaju nabave softverskog sustava
U sklopu prerađivačke industrije najviše je pao broj zaposlenih u proizvodnji odjeće, za 23,9 posto te u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, za 10,5 posto
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
