HZJZ navodi da je samo jedan od uzoraka (na slavini u privatnom objektu) ocijenjen kao nesukladan i to zbog povišenih koncentracija olova
HZJZ navodi da je samo jedan od uzoraka (na slavini u privatnom objektu) ocijenjen kao nesukladan i to zbog povišenih koncentracija olova
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izvijestio je u utorak da su rezultati izvanrednog uzorkovanju vode na području Ličko-senjske županije pokazali da nisu bile utvrđene koncentracije PFAS spojeva.
HZJZ u priopćenju navodi da je u četvrtak, 13. kolovoza, provedeno uzorkovanje vode na području Ličko-senjske županije, pri čemu su uzeta 22 uzorka vode za ljudsku potrošnju na mjestu potrošnje (na slavinama u objektima) i jedan uzorak iz vodospreme na otoku Rabu.
"U svim uzorcima koncentracije analiziranih PFAS spojeva nisu utvrđene, odnosno bile su ispod granice kvantifikacije ([0,0015] µg/L po pojedinom spoju)", ističe se.
Također, rezultati provedenih analiza pokazuju da je od 22 ispitana uzorka njih 21 ocijenjeno sukladnima jer su utvrđene koncentracije analiziranih parametara ispod maksimalno dopuštenih koncentracija (MDK) propisanih pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
HZJZ navodi da je samo jedan od uzoraka (na slavini u privatnom objektu) ocijenjen kao nesukladan i to zbog povišenih koncentracija olova.
"Vezano uz taj uzorak sa sigurnošću možemo tvrditi da svi nalazi povišenih koncentracija olova (ali i drugih metala) nisu povezani s kvalitetom vode koju distribuira isporučitelj vode Oni nedvojbeno ukazuju na probleme s kućnom vodoopskrbnom mrežom odnosno internim instalacijama jer u vodi koja se distribuira potrošačima s crpilišta Mrđenovac, Tonkovića vrilo i iz zahvata Hrmotine nisu utvrđene povišene koncentracije olova, kao što nisu utvrđene niti na slavinama na mjestima potrošnje koja su bila obuhvaćena monitoringom u javnim i privatnim objektima unutar istih zona opskrbe", ističu.
HZJZ pojašnjava da kućna vodoopskrbna mreža obuhvaća cijevi, opremu i naprave koje se instaliraju između službenog mjesta isporuke odnosno priključka i slavine bilo u privatnom ili javnom prostoru.
Pri tome je javni isporučitelj vodne usluge odgovoran za isporuku zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju do priključka, a nakon priključka odnosno vodomjera odgovornost za osiguranje isporuke zdravstveno ispravne vode je na vlasnicima kuća, stanarima, upraviteljima objekata i imovine.
Metali, kao što su olovo, nikal, bakar, antimon, kadmij, krom i željezo, mogu se otpustiti iz materijala i predmeta/proizvoda koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju kao na primjer iz cijevi, spojnica, lukova, koljena, ventila, zasuna, slavina i drugo, što je osobito izraženo u slučajevima stagnacije vode odnosno kada se voda dulje vrijeme ne toči na slavini (npr. par dana ili tjedana).
Zato se građanima u čijim uzorcima vode će eventualno biti utvrđene povišene koncentracije olova preporučuje redovito ispiranje kućne mreže posebno nakon dužeg nekorištenja izljevnih mjesta (npr. preko vikenda, godišnji odmora i slično), poručuje HZJZ. Nakon što se uspostavi redovno korištenje na spornim slavinama provest će se ponovno uzorkovanje.
"Živimo u vremenu kada je svijest da moramo čuvati sve oko sebe nažalost niska, a oni koji to preusmjeravaju na Srbe neće time pomoći i čine štetu Hrvatskoj i svakoj njezinoj sredini, drži Pupovac
Iz javnih nastupa dužnosnika Vlade Republike Hrvatske može se zaključiti da neće poduzeti niti jednu hitnu mjeru već će nastaviti provoditi Plan gospodarenja otpadom koji uključuje i sanaciju nezakonitog odlagališta otpada u Gospiću. Provođenje tog Plana, međutim, ne može pravovremeno spriječiti nastavak štete niti može već sada zaštititi ljude u Gospiću od štetnog utjecaja ilegalnog odlagališta opasnog otpada, navodi se u zahtjevu
Ćupićevo ime poznato je javnosti iz sasvim druge priče, afere "Crno brdo", koju je prošloga tjedna ponovno aktualizirao premijer Andrej Plenković. Govoreći o ilegalno odloženom otpadu u Gospiću, Plenković je sanaciju "Crnog brda" u Biljanima Donjim naveo kao primjer odlagališta koje je država sanirala
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
