HUBOL traži reformu: "Stanje u hitnoj medicini najuočljiviji je simptom urušavanja sustava"

Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) predstavila je danas nacrt reforme hitne medicine u kojem traži novi ustroj hitnih bolničkih prijema, jačanje kadrova te uvođenje beneficiranog staža, upozorivši da je sustav preopterećen i dugoročno neodrživ bez hitnih promjena.

Budući da je više od 70 posto specijalističkih radnih mjesta u hitnoj medicini nepopunjeno, HUBOL predlaže paket mjera za privlačenje i zadržavanje kadra: skraćivanje radnog tjedna s 40 na 32 sata, beneficirani radni staž, povećanje koeficijenata te redovitu edukaciju i mogućnosti subspecijalizacije.

Naglašavaju i potrebu za većom sigurnošću zaposlenih, uključujući obveznu zaštitarsku službu i videonadzor te edukacije o deeskalaciji sukoba.

Prijedlogom reforme hitne medicine želi se osigurati dostupniju, bržu i sigurniju skrb za pacijente te održivije uvjete rada za zdravstvene djelatnike, poručeno je na konferenciji za novinare na kojoj su prijedlog reforme predstavili predstavnici HUBOL-a i drugih zdrasvtvenih organizacija.

Predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit upozorila je da je stanje u hitnoj medicini „najuočljiviji simptom urušavanja sustava“.

U dvanaest općih bolnica predviđeno je 110 specijalista hitne medicine, a radi tek šest. U pet KBC-ova i KB-ova predviđeno ih je još 110, no zaposleno je njih 15. „Takvi podaci pokazuju koliko su timovi preopterećeni i koliko je hitna medicina sustavno zanemarivana“, navela je.

Reforma predviđa da se sadašnji OHBP-ovi preimenuju u Centre za hitnu medicinu (CHM), uz jedinstvenu trijažu, jasne protokole i učinkovitije upravljanje zbrinjavanjem pacijenata. Pacijenti kojima je potrebna hospitalizacija trebali bi biti zbrinuti unutar osam sati, dok bi opservacija bila ograničena na 24 sata.

Udaljenim područjima i otocima osigurale bi se stalne ambulante hitne medicine s dvjema medicinskim sestrama i dvama T1 timovima kako bi se povećala dostupnost skrbi.

Iz HUBOL-a naglašavaju da hitna medicina ne može biti reformirana bez rasterećenja obiteljske medicine, jačanja dijagnostike u domovima zdravlja i boljeg informatičkog povezivanja. Predlaže se i model snažnije palijativne skrbi, s više mobilnih timova, bolničkim odjelima, hospicijima i Nacionalnim centrom za palijativnu medicinu.

Prijedlog reforme izradio je HUBOL uz podršku dvanaest zdravstvenih organizacija. Riječ je o dokumentu usuglašenom s liječničkim i sestrinskim komorama, sindikatima, stručnim društvima i Koalicijom udruga u zdravstvu.

Dokument je sredinom listopada upućen Ministarstvu zdravstva, no sastanak nije održan. Ministarstvo je umjesto toga osnovalo radnu skupinu za analizu stanja u hitnoj djelatnosti. HUBOL poručuje da će nastaviti zagovarati reformu jer „hitna medicina ne smije ostati improvizirani servis za sve probleme sustava“.