IDS-ov zastupnik Milos: "Što ako jedan grad ima zabranu prodaje alkohola, a susjedna općina nema, pa ljudi odu kupiti alkohol par kilometara dalje?"

Zastupnik Anteo Milos u raspravi Zakona o trgovini osvrnuo se ponajprije na zaštitu djece i mladih, smanjenje štetnih posljedica prekomjerne konzumacije alkohola kao i dostupnosti  alkohola, ali i energetskih pića, istaknuvši kako dužnost Hrvatskog sabora nije samo potvrditi dobru namjeru Zakona, već i provjeriti je li Zakon logičan i hoće li u stvarnom životu postići ono što treba.

- Danas ne postavljamo pitanje jesu li određene zabrane potrebne, nego može li država kvalitetno provesti ono što propisuje, poručio je Milos i dodao kako sama zabrana nije dovoljna ako nema učinkovite mehanizme provedbe i nadzora te da se učinkovita politika prema alkoholu treba temeljiti na kombinaciju mjera, poput ograničenja dostupnosti, jasna pravila prodaje maloljetnicima, nadzoru prodajnih mjesta, edukaciju, prevenciju, porezne mjere i ograničenja oglašavanja.

Upozorio je da Zakon otvara niz praktičnih pitanja - od različitih odluka jedinica lokalne samouprave i mogućeg prebacivanja kupnje preko administrativnih granica, do kontrole prodaje putem automata i drugih oblika trgovine bez neposredne prisutnosti prodavača.

"Pitanje koje treba razmotriti je i pitanje teritorijalne neujednačenosti zabrana, jer ovim se Zakonom jedinicama lokalne samouprave daje mogućnost da same ograničavaju prodaju alkohola u određenim vremenskim razdobljima, što je pozitivno u smislu decentralizacije ovlasti. No, postoje konkretne situacije gdje, primjerice jedan grad ima zabranu prodaje alkohola, a susjedna općina ne uvede zabranu pa ljudi sjednu u automobil i odu kupiti alkohol nekoliko kilometara dalje. Smatram da, ako dajemo ovlast lokalnim jedinicama, onda se treba propisati jasan okvir i kriteriji za lokalne odluke: na temelju kojih pokazatelja, za koje područje, u kojem vremenskom razdoblju i uz kakav nadzor", rekao je Milos.

Klub IDS-a smatra da je riječ o koraku u dobrom smjeru, ali očekuje dodatno jačanje provedbenih akata, bolju koordinaciju države i lokalne samouprave te redovito praćenje učinaka zakona.

Govoreći o izmjenama Zakona o zaštiti potrošača, Dalibor Paus je podržao prijenos europskih direktiva u hrvatsko zakonodavstvo, ali upozorio da se prava potrošača moraju prilagoditi stvarnim životnim okolnostima. Posebno je istaknuta potreba jasnijeg definiranja prava na zamjenski uređaj kod kvarova proizvoda, odnosno onih uređaja koji su nužni za svakodnevni život. 

- Naša zakonska regulativa često nije loša – problem je što je provedba vrlo, vrlo loša. Bez toga ni najbolji Zakon neće dati rezultate, poručio je Paus, dodavši  da se razumni rok za popravak često u praksi rasteže, a građani ostaju bez osnovnih uređaja, poput frižidera, stroja za pranje rublja i uređaja važnih za život. Zato, kaže, treba jasno definirati proizvode za koje kupac mora odmah dobiti zamjenu ako to želi.

Zaključno, IDS je upozorio kako hrvatska regulativa često nije loša na papiru, ali da bez učinkovitog nadzora i provedbe ne može donijeti stvarne promjene.