INTERVJU Vjekoslav Bušić iz inicijative 'Gospić je naš dom': "Kada se u slavini pojave PFAS ili teški metali nije kasno nego prekasno. Ta se šteta ne popravlja!"

Unatoč silnim obavezama, Vjekoslav Bušić, najistureniji član Građanske inicijative ‘Gospić je naš dom’ izdvojio je sinoć za naš portal vrijeme za razgovor o predstojećem prosvjedu u  subotu 5. rujna u Zagrebu.

Prije intervjua za Istru 24, Bušić je za HTV-ov središnji Dnevnik pozdravio vijest o pristizanju četiriju ponuda za sanaciju dijela nezakonito odloženog otpada u Gospiću, ali pritom upozorio da se postupak odnosi na tek 10 posto ukupne količine, zatraživši brži pristup uklanjanju preostaloga, gotovo 34.000 tona zakopanog otpada.

Vlada i njoj bliski mediji guraju aktualne dobre nalaze HZJZ-a o vodi, preskačući od starta (na netu dostupno) vještačenje Geotehničkog fakulteta koje je utvrdilo da u  37 tisuća tona odloženog otpada im itekako onog opasnog; da su analize potvrdile izrazito povišene koncentracije štetnih i opasnih tvari poput bakra, cinka, olova i antimona te da je u podzemnim vodama potvrđena prisutnost takozvanih vječnih kemikalija, odnosno PFAS spojeva. Koliko je takvo postupanje Vlade prozirno? Kupuje li ona tek vrijeme?

Vrijeme je jedino što se ovdje ne može kupiti i to je cijela poanta. Vještačenje Geotehničkog fakulteta pokazalo je da se u razdoblju od dva mjeseca stanje promijenilo, odnosno da su PFAS spojevi prodrli u podzemne vode. Svaki pojedini zaključak tog vještačenja, za svaku okolišnu sastavnicu, izrijekom navodi isto: vrijeme je odlučujući čimbenik hoće li zagađenje postati trajno.

Zato nalazi HZJZ-a, institucije koja se uključila nakon dvije godine, za nas ne mogu biti osnova za nepostupanje. Mi ne tvrdimo da voda danas nije ispravna. Tvrdimo da onog dana kada se u slavini pojave teški metali ili PFAS, nije kasno nego prekasno. Ta se šteta ne popravlja.

Pitanje je zapravo šire od Gospića, može li se u ovoj državi išta prevenirati, ili ćemo i dalje reagirati tek kad se dogodi?

Koliko očekujete ljudi na prosvjedu u Zagrebu?

Iskreno, ni sami ne znamo. Krenuli smo sa skromnim brojkama i predviđanja, rekao bih nadanjima, ali broj ljudi, udruga, inicijativa koji nam se javljaju, kada vidimo da društvene mreže gore od poziva i organiziranja gradova, mislim da će sve naše procjene, pa i one nerealne biti daleko iznad. Vjerujem da će ovo biti jedan od najvećih prosvjeda u Hrvatskoj.

Uoči napuštanja sjednice saborskog Odbora za zaštitu okoliša u Gospiću

Na koncu, glavna lokacija prosvjeda je Trg bana Jelačića.

Naša lokacija prosvjeda je već na neki način "otkrivena", a mi sami smo je neslužbeno komunicirali. Prosvjed će krenuti okupljanjem kod Glavnog kolodvora i Tomislavca, nakon kojeg kolona kreće prema Trgu Bana Jelačića gdje će se održati središnji dio prosvjeda.

Ako nakon prosvjeda opet ne bude ni roka ni konkretne odluke, koji je vaš sljedeći potez?

Inicijativa je dosad pokazala upornost i dosljednost i to se neće promijeniti, a o koracima govorimo kad ih poduzimamo, ne prije.

Na zagrebačkom prosvjedu nećete dati mikrofon političarima. Je li to nepovjerenje prema svim političkim strankama ili pokušaj da se građanski prosvjed zaštiti od politiziranja i stranačkog 'preuzimanja'?

Politizacija građanske borbe najviše ide u prilog onome čega već ionako imamo previše - apatiji društva. Ljudi su prestali vjerovati da pojedinac išta može promijeniti. Mali je čovjek postao nebitan i to mu se stalno potvrđuje. To im je zadnjih dana i potvrđeno, vrlo jasno. Prosvjed 5. rujna jedino je mjesto na kojem to ne vrijedi. Ako i tu netko drugi govori umjesto njih, čemu onda uopće dolaziti. Govore ljudi koji piju tu vodu, udišu taj zrak i oni koji žive u strahu od onoga što sutra donosi i njima, njihovoj djeci i ono što ostavljamo novim generacijama koje moraju živjeti poslije nas.

Može li vaša Inicijativa ostati izvan politike ako traži odgovornost Vlade i smjenu odgovornih, ili je to već po definiciji politički zahtjev? Uostalom , problem i jest politički ( u smislu javnog dobra zajednice), ali je nadstranački, nadideološki. Koliko u našem društvu s time postoji problem, koliko se s tim manipulira?

Da razjasnimo prvo jedno, inicijativa nikada nije tražila ničiju smjenu. Tražili smo preuzimanje odgovornosti. Naravno da je ovo političko pitanje, u smislu da se tiče zajedničkog dobra. Sve što se tiče vode koju pijemo jest i političko, ali nije stranačko i nije ideološko. Otpad ne pita ljude za koga glasaju.

Najveći problem u našem društvu jest upravo to što se etiketa "ovo je politika" koristi kao razlog da se ne odgovori na pitanje. Zaštita zdravlja i pravo na zdrav okoliš je ustavna obveza države, članak 69. Ustava. O ustavnoj obvezi se ne odlučuje, ona se izvršava.

Može li se govoriti samo o institucionalnom propustu ili već i o političkoj odgovornosti, s obzirom da se - pored policije, carine, obavještajnih zajednica -mrtvo hladno godinama uvozio otpad iz Italije, Slovenije? Više ste puta javno izjavili da država za opasnost zna najmanje od 2024. godine.

Jedno ne isključuje drugo, jedno proizlazi iz drugoga. Kad preuzmete vođenje institucije ili države, preuzeli ste i odgovornost za ono što se u njoj događa. To i je smisao te funkcije.

Ovdje govorimo o uvozu koji je trajao godinama i prolazio kroz više nadzornih sustava.

Za takvo što se ne može reći da je previd pojedinca. A ako je država za opasnost znala, pitanje nije samo tko je propustio, nego zašto se, nakon što se znalo, ništa nije poduzelo.

Što konkretno tražite od Vlade nakon izvanredne sjednice Sabora i skorog prosvjeda u Zagrebu? Koji bi to njen konkretan potez pokazao da je država napokon ozbiljno shvatila problem?

Vrlo jasno – postupanje prema vlastitim zakonima prema kojima je mogla i trebala postupati još prije tri, a najkasnije prije dvije godine. Odluka o hitnoj sanaciji, javno objavljen stručni tim, obvezujući rok i kontinuirani sveobuhvatni monitoring temeljen na nalazima Geotehničkog fakulteta, javna izvješća o poduzetim koracima svakih 15 do 30 dana. To su stvari do koje se mogu donijeti ovaj tjedan i po kojima ćemo znati je li država ovo shvatila ozbiljno.