Istarska županija ponavlja Javni poziv za predlaganje kandidata za Savjet mladih

Istarska županija raspisala je drugi Javni poziv za predlaganje kandidata za članove Savjeta mladih IŽ. Kako smo pisali u siječnju, na prvi javni poziv javilo se samo šest kandidata, a regionalni savjeti mladih moraju imati najmanje sedam članova.

O kandidatima za članove Savjeta mladih IŽ čije su prijave pristigle na prvi Javni poziv raspisan u studenom još uvijek ne znamo ništa.

Prijave na ponovljeni Javni poziv podnose se do 3. ožujka na adresu Istarska županija, Stručna služba Skupštine Pazin, Dršćevka 3. Kandidati koji su prijavu podnijeli u studenom ne moraju je ponovno slati.

O Savjetu mladih razgovarali smo s Katharinom Mikulić, stručnom suradnicom za projekte u Volonterskom centru Istra koji je usmjeren na, između ostalog, rad s mladima. Na prošli javni poziv VCI je prijavio jednu kandidatkinju, a u međuvremenu javilo se još mladih koji su zainteresirani za sudjelovanje u Savjetu.

Komentirala je slab odaziv na prvi javni poziv:

„Upitno je koliko se ovdje radi o slaboj zainteresiranosti, a koliko o nedovoljnoj informiranosti. Kada smo od Istarske županije dobili informaciju da je natječaj za Savjet mladih otvoren, podijelili smo poziv na našim društvenim mrežama i aktivno pozvali mlade da se prijave. Rok za prijavu bio je relativno kratak, oko 15 dana. Nama su se javile tri mlade osobe koje su se željele kandidirati. Riječ je o već informiranim mladim osobama, korisnicama i volonterkama naše Udruge, koje su općenito aktivne u zajednici. S obzirom na to da smo mogli predložiti samo jednog kandidata odnosno kandidatkinju, druge dvije osobe uputili smo da se jave drugim ustanovama ili udrugama, primjerice studentskim organizacijama. Zbog toga možemo pretpostaviti da tzv. slaba zainteresiranost proizlazi prvenstveno iz nedovoljne informiranosti.“

„Savjet mladih još uvijek nije tijelo s kojim su mladi u Hrvatskoj u većoj mjeri upoznati. Iz našeg iskustva rada s mladima srednjoškolske dobi vidimo da mnogi ne znaju ni kako funkcionira rad Vijeća učenika, koje je također savjetodavno tijelo. Stoga je jasno da je nužno uložiti više vremena i sustavne edukacije u informiranje mladih o savjetima mladih, kako bi se oni koji imaju motivaciju i interes uopće odlučili prijaviti na natječaj", dodala je Katharina.

Katharina Mikulić

„U praksi se često pokazuje da savjeti mladih ne funkcioniraju na način na koji bi trebali ili da jedna osoba preuzima većinu zadataka u ime svih članova i članica. Savjet mladih Istarske županije ima potencijal biti jedan od izuzetaka, ali samo ako se od samog početka stavi naglasak na to da tijelo doista funkcionira, da ima jasnu svrhu i stvarnu podršku", navodi neke od problema u radu.

To potvrđuju i podaci iz 2022. prema kojima je u Hrvatskoj osnovano 140 savjeta mladih, a aktivno je djelovalo njih 73, odnosno nešto više od pola.

„Kako bi neko savjetodavno tijelo uopće moglo funkcionirati, važno je da članovi i članice steknu potrebne kompetencije za obavljanje svojih obaveza i da postoji osoba unutar gradske ili županijske uprave koja koordinira rad tijela i osigurava kontinuitet", naglašava Katharina.

Komisija za izbor i imenovanje članova Savjeta mladih u roku 15 dana nakon isteka roka za podnošenje prijava sastavlja izvješće o provjeri formalnih uvjeta i utvrđuje popis važećih kandidatura. Županijska skupština na prvoj sjednici nakon objave popisa važećih kandidatura raspravlja izvješće o provjeri formalnih uvjeta i s popisa kandidatura javnim glasovanjem bira članove Savjeta mladih IŽ.

Neinformiranost kao sjeme nepovjerenja 

„Može se reći da među mladima postoji određena razina nepovjerenja, no ono također proizlazi iz neinformiranosti. Savjet mladih je tijelo gradskog vijeća ili županijske skupštine, ali se u javnom diskursu nerijetko može čuti da „služi gradonačelniku” ili političkim strukturama. Savjet mladih mora biti nepristrano i savjetodavno tijelo, s jasnim ciljem unapređenja položaja mladih u zajednici. Ako pogledamo niže razine, primjerice rad Vijeća učenika, vidimo sličan problem – mladi često nisu dovoljno upućeni u njegovu ulogu, niti imaju informacije i kompetencije potrebne za kvalitetno sudjelovanje i funkcioniranje takvih tijela", objašnjava Katharina.

Savjeti mladih mogu utjecati na razvoj demokratske kulture, navodi Katharina:

„Savjeti mladih omogućuju mladima institucionalni prostor za sudjelovanje u donošenju odluka, jačaju demokratsku kulturu i građanske kompetencije mladih te mogu poslužiti kao most između mladih i donositelja odluka. Također, savjeti mladih mogu pridonijeti tome da se politike i mjere koje se odnose na mlade bolje prilagode njihovim stvarnim potrebama."

„S druge strane, nedostaci se najčešće očituju u formalnosti rada, nedostatku stvarnog utjecaja na odluke, slaboj vidljivosti u javnosti te nedostatku edukacije i podrške članovima i članicama savjeta. Često izostaje sustavna koordinacija, jasni ciljevi i evaluacija rada, što dovodi do demotivacije mladih i percepcije da se radi o tijelu koje nema stvarnu moć. U tom smislu, ključno je da Savjet mladih ne ostane samo forma, već da se u njega kontinuirano ulaže edukacijom, mentorstvom, jasnim procesima rada i otvorenim dijalogom s donositeljima odluka", dodala je.