Politika i društvo

IZBORI U OSMOJ IZBORNOJ JEDINICI (3)

IVAN VILIBOR SINČIĆ (PRAVO I PRAVDA/DOMOVINSKI POKRET): Istru vidim kao županiju punu mladih obitelji na malim obiteljskim imanjima i farmama

IDS je najveći razlog zašto sam se kandidirao u 8. izbornoj jedinici. IDS je HDZ u malom i nitko im se još nije suprotstavio. Molim građane da okrenu leđa IDS-u i njihovom trpanju javnog novca u svoje privatne džepove* Vrtići bi trebali biti dostupniji, a iznos subvencije treba biti prema dohotku – manji dohodak roditelja, veća subvencija. Također je nužno u Istru dovesti vrtić na principu waldorfske škole


 
8 min
Istra24 ⒸFOTO: Manuel Angelini

IDS je najveći razlog zašto sam se kandidirao u 8. izbornoj jedinici. IDS je HDZ u malom i nitko im se još nije suprotstavio. Molim građane da okrenu leđa IDS-u i njihovom trpanju javnog novca u svoje privatne džepove* Vrtići bi trebali biti dostupniji, a iznos subvencije treba biti prema dohotku – manji dohodak roditelja, veća subvencija. Također je nužno u Istru dovesti vrtić na principu waldorfske škole

Je li budućnost pulskog zaljeva turizam ili industrija? Treba li država vlasništvo nad zemljištem prepustiti gradu Puli? Treba li država nastaviti financirati brodogradilište Uljanik i dokad? Na koji način treba riješiti problem zagađivanja pulske cementare?

- Mislim da Pulski zaljev treba balans između turizma i industrije. Turizam je važan, ali funkcionirati mora i industrija koja osigurava mnoga radna mjesta i proizvodnju. Čak bi se u turističku ponudu moglo staviti obilazak industrijskih postrojenja kako to rade neki njemački lučki gradovi. Država bi trebala omogućiti veći utjecaj gradu Puli nad zemljištem kako bi se razvijali projekti koji odgovaraju lokalnim potrebama i ciljevima.

Što se tiče Uljanika, financiranje treba biti usmjereno prema održivom modelu poslovanja i diversifikaciji. Rješenja smo svojedobno predložili, a uključuju objedinjenje projektiranja i nabave svih hrvatskih velikih brodogradilišta radi veće efikasnosti i smanjenja troškova. Za cementaru je ključno implementirati tehnologije za smanjenje emisija i praćenje utjecaja na okoliš.

Na koji način riješiti problem Kaštijuna, treba li ga premjestiti? Kako urediti gospodarenje otpadom u Istri, a da nije sav teret na južnoj Istri?

- Nema rješenja za Kaštijun kakav sad jeste. Treba ga zatvoriti, preseliti i napraviti kvalitetan centar, sa kvalitetnim stručnjacima koji iza sebe imaju uspješne projekte gospodarenja otpadom. Već godinama govorim kako svi hrvatski centri za gospodarenje otpadom, bili u izgradnji ili već u funkciji, imaju velik probleme zbog lošeg planiranja, izvedbe, krive tehnologije i operativnih troškova.

Nedavno je u svojem nalazu to potvrdio i Državni ured za reviziju. Održao sam veći broj sastanaka sa europskim komesarima i njihovim stručnim timovima kako bih upozorio da se za isti novac mogu dobiti mnogo kvalitetniji projekti sa manjim operativnim troškovima pri čemu se se složili s mojim tezama i pismeno to potvrdili.

Kaštijun nije iznimka od tih loših projekata, a što se krivo započne, teško je poslije ispraviti. Važno je raditi na decentralizaciji gospodarenja otpadom u cijeloj Hrvatskoj s naglaskom na povećanje kapaciteta za recikliranje i smanjenje količine otpada na izvoru. Da smo tako planirali i gradili, ne bismo imali mastodonte koji razaraju okoliš i lokalne proračune.

Je li Istra previše ovisna o turizmu? Koji je najbolji smjer razvoja istarskog turizma? Kako bi riješili problem pretjerane apartmanizacije (treba li ograničiti novogradnju) uz, u isto vrijeme, premalo stanova za mlade?

- Da, Istra je možda previše ovisna o turizmu što se pokazalo za vrijeme korona krize. Razvoj bi trebao uključivati diversifikaciju gospodarstva, poticanje agroturizma, kulturnog i ekoturizma. Razvoj treba biti usmjeren ka održivom turizmu koji promiče lokalnu kulturu, tradiciju i identitet. Istra ima prebogato nasljeđe brojnih povijesnih razdoblja – od Ilira u npr. Nezakciju, preko Rimljana, Bizanta u npr. Poreču, preko utvrda srednjeg vijeka, zatim utjecaja Venecije, Austro-Ugarske...u Toskani sam vidio kako se sve to dobro koristi i promovira dok u Hrvatskoj na tome treba još mnogo raditi.

Što se tiče apartmanizacije, trebalo bi postaviti standarde na novogradnju i tražiti da sve izgleda skladno sa prostorom i u sličnom stilu. Isto tako treba osigurati i dostupnost stanovanja za mlade kroz poticajne mjere za kupnju ili izgradnju pristupačnih stanova. Naš poljoprivredni program također obuhvaća okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta te izgradnja kuća za mlade obitelji, odnosno izgradnju malih farmi, što bi osiguralo povratak mladih ljudi na sela i bavljenje poljoprivredom. Naravno, potrebno je da država osigura otkup poljoprivrednih proizvoda, po uzoru na Austriju, koja ne dozvoljava uvoz voća i povrća dok se sve domaće zalihe ne iskoriste. Istru vidim kao županiju punu mladih obitelji na malim obiteljskim imanjima i farmama.

Na koji način zaustaviti bespravnu gradnju (tri ključna koraka). Treba li strože kažnjavati daljnju devastaciju prirode uključujući i ilegalne otpade? Treba li nadležne inspekcije i odluke o kaznama spustiti na lokalnu i regionalnu razinu? Tko bi u tom slučaju bio odgovoran za provođenje rušenja bespravnih gradnji? 

-Najveći problem je što bespravno grade kadrovi usko povezani sa politikom i lokalnim moćnicima. Treba maknuti korumpirane političare. Zaustavljanje bespravne gradnje zahtijeva jačanje inspekcijskog nadzora, strože kazne za devastaciju prirode, i prenošenje ovlasti na lokalnu i regionalnu razinu, uz jasno definiranje odgovornosti. Također, potrebno je osvijestiti javnost o važnosti očuvanja okoliša.

Kako vidite istarsku energetsku budućnost? Na koji način pristupiti ogromnom broju zahtjeva za postavljanje solarnih panela? Podržavate li gradnju vjetroelektrana na moru? 

- Istarska energetska budućnost trebala bi se temeljiti na obnovljivim izvorima u najvećoj mogućoj mjeri. Za solarne panele treba uspostaviti jasan i pravedan sustav prijava i odobrenja. Velik problem su pravna nesigurnost te birokratske i regulatorne prepreke.

Hrvatska trenutno ima najdugotrajniji proces razvoja projekta od svih zemlja u EU, a udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji nam pada umjesto da raste. Nije još donesen niz podzakonskih akata, a neki koji jesu su u koliziji.

Podržavam gradnju vjetroelektrana na moru uz stroge ekološke standarde, a gradnja vjetroelektrana na moru treba biti rezultat temeljite analize utjecaja na okoliš i lokalnu zajednicu.

Koja tri ključna koraka za poboljšanje stanja u zdravstvu, kako spriječiti odljev kadrova? Kako spriječiti odljev kadrova u obrazovanju? Trebaju li svi vrtići biti besplatni i odakle financije za to?

- Iseljavanje je najveći problem Hrvatske, a uzrok tome je korupcija. Kad pitate mlade ljude zašto odlaze, većinom su odgovori da je uzrok korupcija i kvaliteta života u državi koja je svake godine sve manja. Stanje u javnom zdravstvu je kaotično i kvalitetni kadrovi odlaze u privatne klinike ili u uređenije zemlje. Ključni koraci uključuju povećanje plaća, bolje uvjete rada i ulaganje u infrastrukturu i adekvatnu opremu. Cijene lijekova umjetno se drže visoke određenim pravilnikom čime se pogoduje veledrogerijama.

Bepanthol kapi za oči u Hrvatskoj koštaju 16.50 eura, u Njemačkoj 2.90 eura. Kako? Ministar koji je platformu za cijepljenje, koja nikad nije proradila, platio milijune, još uvijek je ministar. Na slobodi.

Vrtići bi trebali biti dostupniji, a iznos subvencije treba biti prema dohotku – manji dohodak roditelja, veća subvencija. Također je nužno u Istru dovesti vrtić na principu waldorfske škole.

Obrazovanje treba urediti na način da imamo daleko više prakse.

Koja su po vama tri najveće istarske korupcijske afere? Jeste li zadovoljni pravnom državom i, ako niste, na koji bi način poboljšali stanje u istarskom pravosuđu? Kako ojačati borbu protiv korupcije u Istri?

- Najveće korupcijske afere u Istri teško je izdvojiti, ali ja ću izdvojiti sljedeće: 1.Uljanik, 2.golf tereni u Motovunu i 3. zbrojene sve afere svih IDS-ovih župana, gradonačelnika, načelnika koji su zarađivali milijune na javnim zemljištima. IDS je najveći razlog zašto sam se kandidirao u 8. izbornoj jedinici.  IDS je HDZ u malom i nitko im se još nije suprotstavio. Molim građane da okrenu leđa IDS-u i njihovom trpanju javnog novca u svoje privatne džepove. 

Borba protiv korupcije trebala bi uključivati transparentnost u javnim nabavama, jačanje neovisnosti sudstva i poticanje građanskog nadzora nad radom institucija. Nisam zadovoljan borbom protiv korupcije. Trebalo bi biti mnogo više rezultata u suzbijanju trgovine teškim drogama u Istri. Ključno je držati policiju, a pogotovo državne odvjetnike odvojene od utjecaja politike. Ne može župan ili gradonačelnik utjecati na rad npr. tužiteljstva i napraviti od lokalnog državnog odvjetništva svoje poslušnike koji neće dirati njega i njegove ljude, a bojim se da smo u nekim dijelovima Hrvatske jako blizu tome. Potrebno je raditi redovitu suradnju i nadzor sa kadrom iz drugih dijelova Hrvatske koji nema nikakve interese u Istri niti moguće veze sa lokalnim organiziranim kriminalom.

Treba li u Istri smanjiti broj općina i, ukoliko treba, koje općine ukinuti? Kako zaustaviti stranačku „bonamenat” politiku uhljebljivanja?

- Nije toliko bitan broj općina koliko njihova funkcionalnost odnosno jesu li same financijski i kadrovski u stanju osmisliti i provoditi projekte ili nisu. Općine koje duže razdoblje ne mogu funkcionirati bez pomoći države ne bi trebalo postojati, ali mislim da ih u Istri sada nema.

Smanjenje broja općina moglo bi povećati efikasnost, ali treba voditi računa o specifičnostima lokalnih zajednica i zadržati lokalni identitet i blizinu građana upravi . Borba protiv političkog uhljebljivanja zahtijeva transparentnost i meritokraciju - nagrađivanje najboljih.

Treba li nakon 20 godina ukinuti tvrtku Brijuni Rivijera? Je li elitni turizam budućnost za Brijune?

- Nakon 20 godina, potrebno je revidirati ulogu tvrtke Brijuni Rivijera. Kad dođe gost dubljeg džepa i njemu treba nešto ponuditi. Elitni turizam može biti jedan od segmenata razvoja, ali mora biti održiv i uključiv uz očuvanje prirodne i kulturne baštine.

Liberalizacija ili limitiranje abortusa; Istospolni brakovi i pravo na udomljavanje djece; Treba li politika prema ilegalnim migrantima biti oštrija? Treba li ograničiti uvoz strane radne snage? Treba li zabraniti molitelje na javnim mjestima?

-Smatram da pitanje abortusa treba staviti na referendum. I LGBT parade i okupljanja molitelja predstavljaju konzumaciju ustavnih prava naših građana na okupljanje i izražavanje. Ilegalni migranti koji ulazu u Hrvatsku šumama i gorama čine kaznena djela i vrlo oštro se treba prema tome postaviti. Politika prema legalnim migrantima odnosno stranim radnicima treba biti humano i pravedno, a uvoz radne snage treba regulirati na način koji maksimalno štiti domaće radnike. Plenković obmanjuje građane da će strani radnici koji rade mahom za minimalac napuniti hrvatski mirovinski fond i potaknuti potrošnju jer su to vrlo mali iznosi, a najveći iznos plaća šalju nazad u Nepal ili Filipine.

Jeste li zadovoljni stanjem medijskih sloboda u Istri? (ocjena od 1 do 10)

- Za ocjenu medijskih sloboda u Istri, kao građanin, dao bih ocjenu 7 od 10. Ovaj broj odražava moj osjećaj da, iako postoji relativno dobar pristup različitim medijskim izvorima i sloboda izražavanja, uvijek ima prostora za poboljšanje. Posebno me brinu situacije gdje može doći do pritiska na novinare ili gdje financijska ovisnost medija o oglašivačima može utjecati na objektivnost izvještavanja. Mislim da je ključno nastaviti raditi na jačanju neovisnosti medija, transparentnosti vlasništva i podupiranju novinarstva koje služi javnom interesu.


Nastavite čitati

Istra
 

(FOTO) U maslinicima stare Barbarige iznova otkriveni ostaci jedne od najvećih uljara iz doba Rimskog carstva

Ovo je tek manji dio velikog kompleksa. Antički pisci kada govore o velikim postrojenjima i kapacitetima, kažu da već pet do šest tijesaka podrazumijeva velike proizvodne mogućnosti. Jasno vam je onda što znači ovdašnjih 12 komada, kaže prof. Davor Bulić s Odsjeka za arhitekturu pulskog sveučilišta. Nakon prvog otkrića, obišao ju je čak i Tito, a za stručnjake iz SAD ona predstavlja pravu znanstvenu poslasticu. Ipak, trebalo je proći 70 godina da se s nje po drugi put skinu humus i drača

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.