Jandroković: Izdvajanje pet posto za obranu nužno zbog sigurnosne situacije

Hrvatska prihvaća da se izdvajanje za obranu poveća na pet posto BDP-a jer je to nešto što je nužno i u njezinu interesu s obzirom na geopolitičke okolnosti, izjavio je danas u Bruxellesu predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

“Mi smo spremni u idućem razdoblju povećati izdvajanje za obranu i prihvatili smo tih pet posto kao nešto što je nužno, ne zato što je nečiji hir, nego zato što je došlo do bitno izmijenjene sigurnosne situacije u svijetu”, rekao je Jandroković koji sudjeluje na Parlamentarnom samitu NATO-a koji se u organizaciji dvaju domova belgijskoga parlamenta i Parlamentarne skupštine NATO-a održava u Bruxellesu.

Jandroković je istaknuo da je povećanje troškova za obranu u hrvatskom interesu, da je riječ o preventivi, “a ne o tome da bi Hrvatska željela nekoga ugroziti ili napasti”.

“Postoje nove ugroze i nove prijetnje i države koje nisu prijateljski orijentirane prema NATO saveznicima i Europskoj uniji, pa i u našem susjedstvu se naoružavaju”, rekao je predsjednik Sabora.

Jandroković je u svom govoru rekao da je Hrvatska od 2016. godine povećala svoj obrambeni proračun za skoro 200 posto.
”Hrvatska je svjesna kako ta ulaganja treba nastaviti povećavati. Stoga će na skorašnjem summitu šefova država i vlada zemalja članica NATO-a u nizozemskom Den Haagu podržati prijedlog da se usuglasi novi plan izdvajanja za obranu”, rekao je Jandroković.

Očekuje se da će čelnici država članica NATO-a na svom samitu sljedeći tjedan u Den Haagu dogovoriti novi cilj izdvajanja za obranu u visini od pet posto BDP-a do 2032. godine. Od tih pet posto, 3,5 posto bi išlo na čisto vojne izdatke, a preostalih 1,5 posto na troškove za projekte koji imaju civilnu i vojnu svrhu.

Jandroković je rekao da globalno sigurnosno okruženje postaje sve složenije, o čemu svjedoči i aktualni sukob između Izraela i Irana.

“Hrvatska sukobljene strane poziva na suzdržanost, smatrajući kako treba dati priliku diplomaciji, koliko god situacija bila teška. Pritom, vrlo je važan i angažman Međunarodne agencije za atomsku energiju kada je u pitanju iranski nuklearni program, koji predstavlja legitiman razlog za zabrinutost. Istovremeno, važno je da aktualna eskalacija na Bliskom istoku ne pokoleba saveznike u sveobuhvatnoj potpori Ukrajini”, rekao je Jandroković, koji se zauzeo za nastavak pomoći Ukrajini u obrani od ruske agresije.

I voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a Dario Hrebak istaknuo je nužnost povećanja troškova za obranu.
 
“Hrvatska ne samo da može, nego i mora podići troškove na pet posto, jer smo ozbiljan partner u NATO-u”, rekao je Hrebak.

Dodao je da Hrvatska članstvom u NATO-u ima određene privilegije, dio je najvećeg sigurnosnog saveza na svijetu a s tim idu i neke obveze koje treba ispunjavati.

Rekao je da će Hrvatska za jačanje svojih obrambenih sposobnosti koristiti i sredstva iz Europske unije.
 
“Mi smo imali određena negativna iskustva u prošlosti i znamo što znači biti sigurna i slobodna zemlja i ne treba se libiti trošiti sredstva i ulagati u vlastitu sigurnost, koja ima svoju cijenu”, rekao je Hrebak.

Na samitu je kao gost pozvan i predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk. On je u svom govoru, za koji je dobio veliki pljesak, iznio razloge zbog kojih njegova zemlja treba biti članica NATO-a.

“Ukrajina danas ima najjaču vojsku u Europi i ona brani istočne granice NATO-a”, rekao je Stefančuk.