Nakon što je prije deset dana pulsko Gradsko vijeće iz drugog pokušaja dalo suglasnost i jamstvo za zaduživanje tvrtke Kaštijun d.o.o. za gospodarenje otpadom, na županov je zahtjev sazvana i izvanredna tematska sjednica Skupštine Istarske županije. Osnivači Kaštijuna upravo su Grad Pula, koji je vlasnik 51 posto tvrtke, te Istarska županija, u čijem je posjedu 49 posto. Suglasnost za ovakvu vrstu zaduženja može dati većinski, ali u idealnoj situaciji, daju ga oba vlasnika.
Planirani iznos kreditnog zaduženja je 1,6 milijuna eura, a iznos će se koristiti za zbrinjavanje metalne frakcije, koja se posljednjih nekoliko godina skladišti na području Kaštijuna te za pokrivanje dijela reaktora, što bi trebalo rezultirati smanjenjem neugodnih mirisa koji sve intenzivnije dopiru iz pravca odlagališta.
Direktor Kaštijuna Dražen Stilinović
Predstavljanje rada odlagališta
Prije glasanja o suglasnosti za kreditno zaduženje, direktor Kaštijuna Dražen Stilinović županijskim je vijećnicima predstavio, kako je rekao, kratki presijek rada i povijesti tvrtke, dodavši komentar kako tvrtka koju vodi radi dobro, iako novinari to ponekad prikazuju drugačije.
Osim rada pojedinih postrojenja unutar samog Kaštijuna, Stilinović je donekle opisao i infrastrukturnu mrežu pretovarih stanica u istarskim gradovima te mrežu svakodnevnog prijevoza otpada do Kaštijuna prikolicama koje transport ponekad obavljaju i više puta dnevno.
Uz detaljni prikaz prihoda i rashoda u 2022. te financijski pregled tekuće godine, Stilinović je najavio i da je će njegova tvrtka kraj 2023. godine najvjerojatnije dočekati s gubitkom od oko 770 tisuća eura.
- Predviđen je jedan mali gubitak, ali nadam se da neće doći do toga, rekao je Stilinović.
Predviđena količina zbrinutog otpada, najavio je, iznosit će 70 tisuća tona. Veliko povećanje količine otpada u ljetnim mjesecima, objasnio je, ove je godine riješen na način da je dio "takozvanog viška" iz pretovarnih stanica preuzela druga tvrtka.
Slaven Boljun iz Možemo!
Konstruktivno i bez osvrtanja na negativu
Vijećnik Možemo! Slaven Boljun skrenuo je pozornost na, kako je rekao, preveliko ukupno prekoračenje u stvaranju miješanog komunalnog otpada u istarskim gradovima koje iznosi 18.400 tona, dok primjera radi, Međimurska županija ima samo 724 tone.
- Od nas bi se, kao od jedne napredne županije, očekivalo da napravimo veći iskorak u gospodarenju otpadom i mislim da je to podatak koji kaže da je krajnje vrijeme da se nešto promijeni. Dvije su stvari u kojima Županija ima aktivnu i vodeću ulogu. Jedna je izmjena prostornog plana koji kasni i o kojem mi vijećnici ne znamo ništa, a druga je izrada plana gospodarenja otpadom koji je u tijeku, dodao je Boljun, naglasivši da je u drugu važno uključiti ugostitelje, turističke objekte i sve ostale učesnike u sustavu. Dodao je i kako je trenutno stanje velikim dijelom rezultat dugogodišnje stihijske politike. Po njemu, rješenje leži isključivo u odvojenom zbrinjavanju otpada te izgradnji infrastrukture u vidu kompostana i reciklažnih dvorišta ili bio-plinskih potrojenja.
- Najbitnije je da se postigne politički dogovor gdje će svi gradovi preuzeti odgovornost, zaključio je Boljun, koji je direktoru Kaštijuna uputio i pitanje o planu za sanaciju akumuliranog duga u iznosu od 41 milijuna kuna.
Vili Bassanese (SDP)
Vijećnik SDP-a i gradonačelnik Umaga Vili Bassanese danas, rekao je, ne želi biti negativan, već konstruktivan, smatrajući rješavanje problema Kaštijuna civilizacijskom potrebom i jednim od najvažnijih županijskih projekata jer se reflektira na zdravlje ljudi i okoliš te na održivi razvoj.
- Mi imamo svi potrebnu i obavezu, gradovi i općine, da određeni otpad vozimo u Kaštijun. Mi nismo bili zadovoljni time i nismo to htjeli voziti u Kaštijun jer je nama bliži Trst i mogli bi to puno jeftinije riješiti. Međutim, država je rekla da to ne može i moramo voziti u Kaštijun. Odlično, rekao je Bassanese naglasivši da je u projekt uključen od samog početka i primijetio je da su sve kockice posložene kako treba, ali stvar ne funkcionira.
- Stvar je vrlo jednostavna. Kao sudionik projekta od početka, upoznat sam s činjenicom da je projekt financiran iz EU, nacionalnog i lokalnog financiranja i sukladno navedenomz, svi gradovi i općine i dalje sudjeluju u otplati lokalnog udjela projekta, dok je nacionalno i EU financiranje bilo usmjereno sam projekt u to vrijeme. Ono što je najbitnije je da Županija s Pulom tada osniva tvrtku za koju nam je rečeno da je privremeno rješenje i da bi vlasnici trebali biti oni koji se bave komunalnim gospodarenjem otpadom, a time, se, naglasio je Bassanese, ne bavi Županija, već lokalna samouprava i građani.
Naveo je i kako je kroz godine trošak zbrinjavanja otpada narastao čak triput, što snose građani, a kvaliteta procesa ovo poskupljenje nije pratila jer sustav nije završen do kraja. No činjenica je, dodao je umaški gradonačelnik, da se smeće sada kolektira po istarskim gradovima, zbrinjava na Kaštijunu i da iza procesa ostaje nezbrinut SRF.
- Mi sad možemo tu jedan na drugoga prebacivati odgovornost i neodgovornost, ali meni je cilj da se problem riješi, zaključio je Bassanese u obećanom konstruktivnom tonu, dodavši još kako se problem zbrinjavanja otpada ne smije pretvoriti u privremena gašenja vatre.
Mario Bratulic (HDZ)
Mario Bratulić iz HDZ-a zatražio je da se vijećnicima u dogledno vrijeme organizira posjeta Kaštijunu, što je na kraju sjednice skupštinska predsjednica Sandra Čakić Kuhar i uvažila i zatražila od direktora Stilinovića organizaciju posjete u rujnu.
- Pitanje budućnosti Kaštijuna treba riješiti bez političkih trzavica, slijedeći primjere dobre prakse iz EU i svijeta, kratko je komentirao Bratulić.
Robert Velenik (IDS)
Uz Bratulićeve i Bassaneseve kratke govore, i izjave Roberta Velenika iz IDS-a dale su naznaku da će se vijećnici mahom složiti u odluci da se Kaštijun podrži u kreditnom zaduženju.
- Drago mi je čuti ovu raspravu jer je konstruktivna i svi imaju zajednički cilj da Kaštijun profunkcionira, rekao je Velenik.
- Nema povratka na staro, ne idemo na sustav zatrpavanja otpada kao što je bilo nekada i kao što se i sada negdje dešava, nego idemo u gospodarenje otpadom. Svi smo u Kaštijun kao građani jako puno investirali, dodao je i postavio pitanje kako dalje i hoće li ovo biti posljednje zaduživanje Kaštijuna ili postoji dugoročni akcijski plan.
Daniele Kumar (IDS)
Velenikov stranački kolega Daniele Kumar, nije krio da ga priča o Kaštijunu, kao stanovnika Banjola, jednog od naselja koje zahvaća strašan smrad izazvan otpadom, pogađa i vrlo emotivno. Iako ima puno povjerenje u vijećnike, morao je naglasiti da samo oni koji u zahvaćenoj zoni žive zaista mogu znati kako izgleda život u tim uvjetima i da se zbog smrada i brige za zdravlje gubi povjerenje mještana.
Ivan Iskra iz Zelene alternative- ORAH zatražio je od Stilinovića informaciju o osnivanju postrojenja za obradu plina koje bi se koristilo za proizvodnju energije, dok je nezavisni vijećnik Renato Kalac zatražio plan za izradu kompostana.
Dožupan Tulio Demetlika
Ideje imam, ali ih prvo moraju čuti osnivači
Odgovori direktora Stilinovića na vijećnička pitanja nisu se znatno razlikovali od uvodnih objašnjenja. Naglasio je još jednom da je ponosan na svoj rad u Kaštijunu te na radnike koji rade u teškim uvjetima i dodao kako je njegova primarna funkcija u ovoj tvrtki da, na osnovu svog iskustva i znanja iz oblasti zbrinjavanja otpada, Kaštijunu omogući najbolji mogući rad.
Na sve upite o budućim planovima, Stilinović je odgovorio kako ideje ima, ali će ih prvo predstaviti osnivačima, odnosno Gradu Pula i Županiji.
Kredit koji se danas traži, rekao je, već je bio odobren 2020., za istu namjenu, a prvenstveno će smanjiti širenje neugodnih mirisa i upogonjenje stroja koji neiskorišten čeka od 2018. godine.
- Mi imamo mogućnost da proizvodimo energiju i stvaramo prihode i to već od sutra od kada se taj stroj priključi, rekao je Stilinović, odgovarajući na pitanje vijećnika Iskre te dodao da proizvodnja bio-plina na odlagalištu već postoji, ali ju je potrebno usavršiti. Koje je rješenje najbolje još uvijek nije poznato.
Stilinović je naglasio i da Kaštijun nije suočen s prevelikom količinom otpada jer je po originalnim planovima, pogon predviđen za zbrinjavanje 90 tona godišnje, a trenutno se obrađuje tek 70.
Osvrnuo se i na rast troškova cijena SRF zbrinjavanja, rekavši kako troškovi stalno skaču i diktira ih tržište što je svakako problem koji moraju riješiti, no naglasio je i da se sav otpad koji napušta Kaštijun zbrinjava propisno, a onaj odvezen iz Pule u Austriju obrađen je u adekvatnim pogonima.
Zanimljivo je da najveći ekspert među vijećnicima i bivša predsjednica Nadzornog odbora Kaštijuna, nezavisna zastupnica Koviljka Aškić, nije nazočila ovoj važnoj tematskoj sjednici, niti je svoj izostanak najavila.
Kao i Vili Bassanese, dožupan Tulio Demetlika kratko se obratio vijećnicima naglašavajući kako se neće osvrtati na negativne strane situacije, dodavši kako gosti Istru još uvijek doživljavaju vrlo čistom i urednom. Problem zbrinjavanja otpada, rekao je Demetlika, nije ravnomjerno raspoređen tijekom godine već potrebe sasvim očekivano rastu u ljentim mjesecima, kada su Istri potrebne i šire ceste i veća parkirališta.
Župan Boris Miletić
Pred samo glasanje, svoj stav iznio je i župan Boris Miletić.
- Moj stav je poznat, a on je da bi svi gradovi i sve općine trebali steći upravljačka prava razmjerno učešću s kojim sudjeluju u otplati kredita za Kaštijun. Također, trebamo imati na umu da ekologija ima neki svoj trošak i da smo pristupanjem Hrvatske u EU prihvatili i određene ekološke direktive, koje trebamo poštovati. Sjetimo se i da su sredstva za sanaciju starih odlagališta otpada osigurana iz europskih fondova, kao i veliki dio sredstava za samu gradnju ŽCGO Kaštijun. Istarska i Primorsko-goranska županija jedine su izgradile centre za gospodarenje otpadom dok ostale plaćaju penale, istaknuo je župan.
I drugi osnivač jednoglasno - "za"
Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za zaduženje i davanju jamstva trgovačkom društvu Kaštijun d.o.o. Pula, županijska je skupština nakon jendoipolsatne diskusije usvojila jednoglasno. Ovu odluku u narednom razdoblju mora potvrditi Vlada Republike Hrvatske.
Jamstvo za kreditno zaduženje vlasnici daje u omjeru proporcionalnom vlasničkom udjelu, pa tako Istarska županija jamči sa 784 tisuća eura, a Grad Pula sa 816 tisuća.
Najbolju ponudu dala je Zagrebačka banka, objasnili su predstavnici Županije, koja je na iznos od 1,6 milijuna eura ponudila kamatu u iznosu od 3,9 posto, čime se stvara trošak od nešto ispod 350.000 eura.
