Istarska županija nije donijela novu razvojnu strategiju, a zadnja je 'istekla' 2020. godine. Riječ je o, kako je navedeno na stranicama Županije, „posebno važnom dokumentu“. U zadnjoj strategiji donesenoj 2018. godine piše i da je to "temeljni i sveobuhvatni strateški dokument“ koji, citiramo, utvrđuje smjernice budućeg gospodarskog i sveukupnog razvoja Istarske županije.
Tri godine bez smjernica razvoja
Pa ipak. Istra ga nema. Trebao bi ga izraditi Regionalni koordinator Istarske županije za europske programe i fondove 'Aurora'. Odluka o izradi nove strategije, odnosno Plana razvoja za razdoblje od 2021. do 2027. godine donesena je još u rujnu 2019. godine, samo četiri mjeseca prije 'isteka' postojeće strategije, a dok je funkciju župana obnašao Fabrizio Radin. Već se tu debelo kaskalo.
U srpnju ove godine u Županiji napokon shvaćaju da nema smisla donositi Plan od 2021. godine kada je ona već davno ispraćena, pa se odluka mijenja, čime strategija mijenja naziv u Plan razvoja Istarske županije za razdoblje od 2022. do 2027.
No, ona neće stupiti na snagu ni ove godine.
Spomenimo i da su prema Strategiji razvoja Istarske županije do 2023. godine, po kojoj se, očito, ravna pročelnik Kišberi, turizam i kultura u istoj kategoriji. Pod strateškim programima, glavnim razvojnim projektima koji je potrebno realizirati do isteka 2020. godine, pod stavkom ŽCGO Kaštijun, „Zeleno srce Istre“, 'navodi se da je "prijeko je potrebno razviti efikasan ekološki, energetski i ekonomski opravdan sustav energetskog iskorištavanja otpada nastalog osobito u postrojenju za mehaničko-biološku obradu preostalog dijela otpada iz komunalnog otpada na ŽCGO-u Kaštijun kao i muljeva iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih vod", što je trenutno, opet, tema koja je uzburkala vode u južnoj Istri.
Zasad se na mrežnim stranicama Aurore nalazi tek nekoliko podataka. Primjerice onaj o sastavu radne skupine za izradu Plana razvoja od 2021. do 2027. godine. Župan Boris Miletić je lani u srpnju donio odluku o imenovanju te radne skupine.
Njezini članovi su: Patrizia Bosich, Ivan Glušac, Mirko Radolović, Patricia Percan, Sonja Grozić-Živolić, Tatjana Matošević, Ezio Pinzan, Nada Prodan Mraković, Tea Batel, Ivana Mihalić Fabris, Vladimir Torbica, Duško Kišberi, Boris Sabatti, Igor Merlić, Valter Poropat, Daglas Koraca, Silvia Buttignoni, Aleksandra Vinkerić i Helga Može. Uglavnom, dakle, pročelnici/ce i direktori nekih županijskih ustanova/agencija. Toliko je prošlo od tog imenovanja da neki više niti nisu na funkcijama. Recimo, Sonja Grozić-Živolić koju je na čelu Odjela za zdravstvo zamijenila Gordana Antić.
Boris Miletić u razgovoru s pročelnikom Ivanom Glušcem
Ali najvažnije odluke o budućnosti Istre donose samo najjače figure u Županiji. Tako Miletić u Glavni tim za izradu Plana, njegovo nadziranje i provedbu, imenuje sebe, svog zamjenika Tulija Demetliku, Patriziu Bosich, privremenu ravnateljicu Aurore, Borisa Sabattija, direktora IDA-e i svog pročelnika kabineta Ivana Glušca.
Pročelnik za gospodarstvo Duško Kišberi je neupućen?
No, prije nego smo nazvali Auroru, stanje smo htjeli provjeriti sa županijskim pročelnikom za gospodarstvo Duškom Kišberijem.
On nam rekao da se primjenjuje postojeća strategija, dakle ova do 2020., dok se ne usvoji nova. „To je uvijek tako“, ustanovio je. Kasnije ga je, međutim, opovrgnula voditeljica Odsjeka za regionalni i strateško planiranje Aurore, Sanja Labinjan.
- Trenutno se ravnamo prema odredbama Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, kazala je Labinjan, napomenuvši da se ravnaju i prema Provedbenom programu koji je kratkoročni strateški dokument, a vrijedi do 2025.
Duško Kišberi
Ona veli da je postupak izrade Plana pri kraju. Najavljuje da će Aurora tijekom veljače Stratešku studiju utjecaja na okoliš i nacrt Plana razvoja uputiti na javno savjetovanje.
- Tada će oba dokumenta biti dostupna javnosti. Imali smo niz zaista objektivnih vanjskih okolnosti koje su nam otežale rad. Prvo je kašnjenje u izradi Nacionalne strategije (donesena u veljači 2021., op.n.). Drugo su otežani uvjeti rada u vrijeme epidemioloških mjera. I treće, postupak ishodovanja mišljenja o potrebi, uopće, izrade strateške studije utjecaja na okoliš s ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja trajao stvarno jako dugo. Nacrt plana je već jako dugo izrađen, ali ne možemo ga uputiti na usvajanje jer nedostaju neki elementi vezani za stratešku procjenu utjecaja na okoliš koja je vezana za cijeli sadržaj plana“, kaže Labinjan.
Inače, odluka o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš donesena je tek prije tri mjeseca, 2. kolovoza. Labinjan je optimistična. Vjeruje da bi se Plan u Skupštinu na usvajanje moglo naći početkom travnja iduće godine. Dakle, 2023.