Velika vijest o probijanu druge cijevi tunela Učka, i to gotovo pola stoljeća od probijanja prve cijevi, izazvala je zadovoljstvo među Istranima. Ne samo da će dobiti novu i sigurniju prometnicu, već će s drugim ulaganjima koja moraju biti gotova u iduće tri godine, uz četverotračnu prometnicu do Matulja i spajanje s hrvatskim autocestama te četiri trake po vijaduktu Limska Draga i Mirna, dobiti najsuvremenije cestovne pravce.
Kako je pritom istaknuo i sam premijer Andrej Plenković gledajući i sva ostala ulaganja u autoceste i brze ceste po Hrvatskoj, u idućem desetljeću neće preostati puno nepovezanih dijelova te je tako i najavio kraj investiranja u velike cestovne infrastrukturne projekte.
Hoće li onda konačno na red doći željeznica, upitali smo ministra mora, prometa i infrastrukture te potpredsjednika Vlade Olega Butkovića.
- Desetljeće željeznica je pred nama! Mi već sada imamo ulaganja od oko milijardu i pol eura u željeznicu, a ta će ulaganja doći do tri milijarde do 2030. godine. Uglavnom ćemo europske fondove vući za željeznicu, rekao je za Istru24 ministar Butković.
Oleg Butković
Upitan je li nakon dva cestovna tunela došlo vrijeme i za probijanje tunela za željeznicu za što je početak radova svojevremeno najavio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman još 1993. godine, ministar Butković odgovara da je i to u planu.
- Radimo kompletnu pripremu i studija i cjelokupne dokumentacije za željeznicu po čitavoj Hrvatskoj i ulažemo iznimne napore u Europskom parlamentu za izmjenu TNT uredbe upravo da se neki željeznički koridori uvrste unutra. Preduvjet je to i da se mogu dobiti financijska sredstva, pa, između ostalog, i za ulaganja u istarski promet željeznica. Tako da, kreću ulaganja u željeznicu, ali pritom sve gledamo, cjelokupni željeznički promet u Hrvatskoj, rekao je ministar Butković.
Govoreći pak o samoj dinamici realizacije, nije precizirao faze i vremena, već je pojasnio kako to ovisi upravo o Hrvatskoj, o pripremi dokumentacije i provedbi zacrtanih projekata.
Inače, danas je moguće naći niz zanimljivosti na temu gradnje željeznice kroz i oko Učke, između ostalog da je 25. rujna 1993. godine, na dan obilježavanja pola stoljeća ujedinjenja Istre s Hrvatskom, predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tuđman na prigodnoj svečanosti najavio početak pripremnih radova za željeznički tunel „Ćićarija“ kroz Učku, kao sastavni dio pruge Jurdani – Lupoglav ukupne dužine 22,7 kilometara.
Tunel je trebao biti dug 14,37 kilometara, uz još dva manja tunela te vijadukt od 1,2 kilometra. Planirana gradnja trebala je trajati šest godina, uz troškove od 130 milijuna eura.
Potom je ta pruga najavljivana kao dio buduće Jadranske pruge Trst – Rijeka, koja bi se nastavila prema Dalmaciji, Albaniji i Grčkoj. No, nakon svečanog početka radova, mehanizacija se brzo povukla s gradilišta.
Zanimljivo je i to da se o potrebi gradnje takvog tunela prvi put govorilo 1864. godine u Istarskom saboru u Poreču, a kasnije se za nju zalagao i dr. Marko Laginja.
Postala je vrlo aktualna odmah po završetku Drugog svjetskog rata, kad se Istra našla unutar granica Jugoslavije, ponovno se pitanje aktualiziralo s formiranjem samostalne hrvatske države, a eto i tri desetljeća nakon i dalje su to ostale tek puste želje. Možda se odgovor i konačna realizacija doista kriju u desetljeću pred nama!