Politika i društvo

refleksi rata u ukrajini

Ministar obrane Banožić: Razgovaramo o podizanju broja dragovoljnih ročnika

Upitan zašto nema dovoljno motiviranih dragovoljnih ročnika, ministar obrane je rekao da svake godine planiraju do 1.000 vojnika, a lani je bilo 844 ročnika i ročnica koji kasnije prelaze u profesionalne sastave. Naglasio je da će dalje raditi na komunikaciji da se ta brojka znatno poveća


 
2 min
HINA

Upitan zašto nema dovoljno motiviranih dragovoljnih ročnika, ministar obrane je rekao da svake godine planiraju do 1.000 vojnika, a lani je bilo 844 ročnika i ročnica koji kasnije prelaze u profesionalne sastave. Naglasio je da će dalje raditi na komunikaciji da se ta brojka znatno poveća

Ministar obrane Mario Banožić izjavio je da u Hrvatskoj vojsci promišljaju o sposobnosti države za obranu i razgovaraju o podizanju broja dragovoljnih ročnika koji u vojsku pristupaju dragovoljno, s ciljem razvoja vlastitih sposobnosti kojima će braniti svoju državu.

Gostujući večeras u Dnevniku RTL-a, ministar obrane komentirao je mogućnosti uvođenja  obveznog vojnog roka.

"Vojni rok, kada pitate bilo koju ciljanu skupinu, dobit ćete različite odgovore. U vojsci promišljamo o sposobnosti države za obranu i na taj način prije svega razgovaramo o podizanju samog broja dragovoljnih ročnika koji pristupaju dragovoljno s ciljem razvoja vlastitih sposobnosti kojima će braniti državu", rekao je Banožić.

Na novinarsku napomenu kako se od njegovih kolega može čuti da se o tome već razgovara, rekao je da su pristupi o tome različiti.

"Moramo imati motiviranog i osposobljenog vojnika, koji će razvijati svoje sposobnosti i ulagati u sebe, ali i hrvatska država u njih", kazao je Banožić.

Najbolje je, dodao je, kada imate jaku promociju u društvu da su muškarci i žene ti koji samovoljno dolaze sa željom da rade i da se razvijaju.

Ministar je objasnio da je tako lakše upravljati razvojem vojske i njihovom obukom, a te osobe tako ulaze u profesionalne sastave, što dovodi do zadovoljnog vojnika koji će ulagati u sebe.

Upitan zašto nema dovoljno motiviranih dragovoljnih ročnika, rekao je da svake godine planiraju do 1000 vojnika, a lani je bilo 844 ročnika i ročnica koji kasnije prelaze u profesionalne sastave.

Naglasio je da će dalje raditi na komunikaciji da se ta brojka znatno poveća.

"Nitko nije očekivao da u 21. stoljeću može doći do ratnog sukoba i da će se cijeniti znanje koje će počivati na vojničkim doktrinama", istaknuo je ministar obrane.

Za mogućnost da rat u Ukrajini dovede do ponovnog uvođenja obveznog vojnog roka u Hrvatskoj, rekao je kako "pozicija od '91. do '95. ili 2007. godine, kada se zamrznuo vojni rok, i današnja pozicija kada je Hrvatska punopravna članica NATO-a, nisu ista".

"Kao punopravna članica NATO-a, osim našeg profesionalnog i pričuvnog sastava, imamo određene mjere temeljem kojih se uključuju zemlje partneri unutar NATO-a. Treba razmišljati ne samo o kvaniteti nego i kvaliteti vojnika", kazao je ministar obrane Banožić. 

Također je komentirao i postoji li strah da se sukob u Ukrajini prelije u naše neposredno susjedstvo te što je s modernizacijom hrvatske vojske. 

"Kada govorimo o regiji, obavještajna zajednica prikuplja podatke na dnevnoj razini, osluškujemo što se događa. Opasnost uvijek osjetite, prije svega u onome što bi se dogodilo kad bi se dogodilo. Mogu pohvaliti našu sigurnosno-obavještajnu agenciju jer vrijedno prikuplja podatke i predviđam određene protumjere", dodao je.

Vezano za modernizaciju Hrvatske vojske, ministar obrane naglasio je kako je cilj "da oformimo srednje pješačku brigadu, da se osim Bradleyja nalaze i drugi sustavi; jedan od njih je protuzračna obrana kratkog dometa i cilj je da se nabavi u periodu od 2023. do 2025. godine, i da se ide na opremanje srednjeg dometa. Tu je razvoj radarskih sustava i dronova, jer kad vidite koliko dron može napraviti u ratovanju, naravno da podupiremo i taj sustav", kazao je Banožić. 

Upitan je li njegova ministarska pozicija sigurna s obzirom da je premijer Andrej Plenković spomenuo rekonstrukciju Vlade, ministar obrane rekao je da s premijerom razgovara o ulaganju u Hrvatsku vojsku, daljnjem radu unutar Glavnog stožera i Ministarstva obrane i da rekonstrukcija nije bila tema.

(Hina) xmvr ysp


Nastavite čitati

Beroš: Na drugim je institucijama da završe istragu o Matijanićevoj smrti

Određene nepravilnosti su nađene i upućene su na daljnje postupanje, kako Hrvatskoj liječničkoj komori, tako i Županijskom državnom odvjetništvu. Ministarstvo zdravstva nije istražno tijelo koje bi moglo izvan svojih ingerencija istraživati bilo što, a kakva je situacija, to morate pitati nadležne institucije. Mi smo u okviru naših nadležnosti napravili svoje, rekao je Beroš novinarima

Oporba: Uskočki optuženici Plenkoviću drže Vladu, donose zakone i proračune

Grmoja je ustvrdio i da su najveći MOL-ovi igrači, odnosno "Orbanovi dečki", Plenković, Ćorić i ekipa koja je sjedila u Upravi i NO, a pogotovo direktori na nižim razinama poput Škugora i ostalih. "Najluđe od svega je da hrvatski porezni obveznici plate link kojim se hrvatska nafta jeftino izvozi u Mađarsku i ne znam kako se to može drugačije nazvati nego "teškom veleizdajom", izjavio je Grmoja

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.