LOCALHOST
Politika i društvo

POVODOM SVJETSKOG DANA ZAŠTITE OKOLIŠA

Ministarstvo upozorava: Klimatske promjene postaju pitanje sigurnosti građana

Iz Ministarstva ističu da su toplinski valovi sve veći zdravstveni rizik te da su zelena tranzicija, obnova prirode i prilagodba klimatskim promjenama među ključnim prioritetima


 
3 min
HINA ⒸFOTO: Dean Mladenović

Iz Ministarstva ističu da su toplinski valovi sve veći zdravstveni rizik te da su zelena tranzicija, obnova prirode i prilagodba klimatskim promjenama među ključnim prioritetima

Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, 5. lipnja, iz resornog ministarstva ističu kako zaštita okoliša danas nije samo pitanje očuvanja prirode, već i zdravlja građana, gospodarskog razvoja i kvalitete života. Klimatske promjene, upozoravaju, sve snažnije utječu na društvo i gospodarstvo, zbog čega su ulaganja u zelenu tranziciju, prilagodbu klimatskim promjenama i obnovu prirode među ključnim prioritetima održivog razvoja Hrvatske.

Posljednje tri godine najtoplije su u povijesti mjerenja, a ekstremni vremenski događaji postaju sve učestaliji i intenzivniji. Upravo zato prilagodba klimatskim promjenama i jačanje otpornosti postaju važan dio nacionalnih razvojnih politika. U takvim okolnostima klimatske promjene prerastaju u pitanje sigurnosti, poručuju iz Ministarstva. 

Posebno ističu toplinske valove kao jedan od najozbiljnijih javnozdravstvenih izazova povezanih s klimatskim promjenama te navode da je povećanje urbanog zelenila jedna od najučinkovitijih mjera prilagodbe. Kao primjer navode Zagreb, gdje pokrovnost drvećem u prosjeku već doseže preko 30 posto, ali je raspodjela zelenih površina neravnomjerna.

Klimatske promjene jedan od najznačajnijih izazova

"Klimatske promjene predstavljaju jedan od najznačajnijih izazova za prirodu i ekosustave. Hrvatska stoga ulaže značajne napore u očuvanje i obnovu prirode, prevenciju šumskih požara te jačanje otpornosti šumskih i drugih ekosustava. U zaštiti šuma koriste se suvremena tehnološka rješenja, uključujući sustave za rano otkrivanje požara temeljene na umjetnoj inteligenciji", rekli su Hini u Ministarstvu. 

U tijeku je i izrada Nacionalnog plana obnove prirode koji će definirati prioritete za obnovu degradiranih ekosustava, očuvanje bioraznolikosti i povećanje otpornosti prirode na klimatske promjene.

"Sve to pokazuje da klimatska akcija u Hrvatskoj danas obuhvaća tri međusobno povezana cilja: smanjenje emisija kroz energetsku tranziciju, prilagodbu na klimatske promjene te zaštitu zdravlja i sigurnosti građana. Klimatske promjene zahtijevaju integriran pristup, a Hrvatska nastavlja razvijati politike i ulaganja koja istodobno doprinose zaštiti okoliša, održivom gospodarstvu i kvaliteti života građana", poručuju.

Emisije stakleničkih plinova smanjene za oko 20 posto

U Ministarstvu navode da je Hrvatska posljednjih godina ostvarila značajan napredak u području smanjenja emisija stakleničkih plinova, povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.  Emisije stakleničkih plinova smanjene su za oko 20 posto u odnosu na 1990. godinu, emisijska intenzivnost gospodarstva za više od 40 posto, a energetska učinkovitost poboljšana za oko 20 posto.

"Time Hrvatska aktivno doprinosi ostvarivanju europskih klimatskih ciljeva i tranziciji prema klimatski neutralnom gospodarstvu", poručuju iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Posebno ističu napredak ostvaren u sektorima obuhvaćenima EU sustavom trgovanja emisijskim jedinicama (EU ETS), gdje je Hrvatska na putu ostvarenja cilja smanjenja emisija od 62 posto do 2030. godine u odnosu na 2005. godinu.

Dodaju kako je kvaliteta zraka važan dio klimatskih i zdravstvenih politika te stoga ulaganja u održivu mobilnost, modernizaciju prometnog sustava, energetsku učinkovitost i čišće izvore energije istodobno doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, poboljšanju kvalitete zraka i zaštiti zdravlja građana.

U Ministarstvu također naglašavaju da energetski sektor pokazuje snažan napredak u korištenju obnovljivih izvora energije. 

Tijekom 2025. godine oko 76 posto ukupno proizvedene električne energije u Hrvatskoj dolazilo je iz obnovljivih izvora energije. Daljnje povećanje njihova udjela doprinosi smanjenju emisija, jačanju energetske sigurnosti i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima, poručuju iz resornog ministarstva.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.