Politika i društvo

ususret europskim izborima (5)

MISLAV KOLAKUŠIĆ: Korupcija HDZ-a u potpunosti je potisnula demokraciju

HDZ je, primjerice, na taj način stvorio vojsku birača koja je uz svoju stranku vezana koruptivnim vezama* Neke EU članice u ovom trenutku djeluju kao predatori*Hrvatski radnici su nekonkurentni stranim radnicima, teoretski ćete moći za nekoliko godina zamijeniti sva uslužna zanimanja stranim radnicima. Manje plaće nužno znače manje doprinose*Overturizam je posljedica ekonomske nerazvijenosti države*Podržavam priznanje palestinske države, rješenje koje uključuje dvije države je jedino rješenje toga sukoba


 
10 min
Istra24

HDZ je, primjerice, na taj način stvorio vojsku birača koja je uz svoju stranku vezana koruptivnim vezama* Neke EU članice u ovom trenutku djeluju kao predatori*Hrvatski radnici su nekonkurentni stranim radnicima, teoretski ćete moći za nekoliko godina zamijeniti sva uslužna zanimanja stranim radnicima. Manje plaće nužno znače manje doprinose*Overturizam je posljedica ekonomske nerazvijenosti države*Podržavam priznanje palestinske države, rješenje koje uključuje dvije države je jedino rješenje toga sukoba

Korupcija se u Hrvatskoj doživljava kao jedan od najvećih društvenih problema. Koje konkretne mjere predlažete u smjeru njenog smanjenja? Jeste li zadovoljni stupnjem neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj? Podržavate li rad europskog tužiteljstva u našoj zemlji? Smatrate li da bi rad europskih zastupnika trebao biti transparentniji kao i da bi trebali na početku i kraju mandata priložiti svoje imovinske kartice?

Korupcija uistinu jest najveći problem u Republici Hrvatskoj, od one na najvišoj razini do općina, gradova i županija gdje su gotovo sva radna mjesta vezana stranačkom pripadnošću. HDZ je, primjerice, na taj način stvorio vojsku birača koja je uz svoju stranku vezana koruptivnim vezama. Na taj način je korupcija u potpunosti potisnula demokraciju, birači daju glas iz osobnog interesa, a ne iz uvjerenja i takva vlast postaje nesmjenjiva dok god postoje resursi za održavanje takvog sustava. Pravosuđe u Hrvatskoj nije neovisno, u potpunosti je premreženo HDZ-ovim kadrovima i ta stranka preko predsjednika sudova kontrolira sve pravosudne procese koji su im bitni. Predlažem ukidanje funkcije predsjednika sudova jer su oni izdignuti u rang nadsudaca, oni imaju utjecaj kome dolazi koji predmet i efektivno mogu utjecati na kvalitetu suđenja, a takav utjecaj nitko ne bi smio imati. Apsolutno podržavam rad europske tužiteljice Laure Kovesi, od prvog dana kao član odbora za proračune Europskog parlamenta zahtijevao sam radikalno povećanje proračuna toga ureda što je na kraju i usvojeno te sam osobno, u razgovoru s gđom Kovesi upozorio na razmjere korupcije trenutne vlasti u Republici Hrvatskoj. Imovinske kartice ne doprinose transparentnosti nego su se pretvorile u zabavu za javnost. Ne vidim čemu bi služila imovinska kartica zastupnika u Europskom parlamentu, iznosi plaća su javno dostupni, kao i dnevnice i sva druga primanja i dovoljno je pomnožiti te iznose s trajanjem mandata i dobiti precizan iznos. Za sve ostalo postoji Porezna uprava koja ima apsolutno sve podatke i može vrlo lako u nekoliko klikova doći do svih podataka koji su joj potrebni. U sadašnjim uvjetima to možda zvuči kao korisna antikorupcijska mjera, ali u ozbiljnoj državi sa ozbiljnim institucijama javne imovinske kartice su nepotrebne.

Svake godine Hrvatsku napušta velik broj pretežno mladih ljudi. Je li mobilnost radne snage koja se isticala kao jedan od najvećih benefita pri ulasku u EU donijela više štete ili koristi? Na koji način osigurati jednako kvalitetne radne uvjete koji će zadržati mlade u Hrvatskoj? Na koji način mladima omogućiti priuštivo stanovanje?

Mobilnost radne snage je dobra za hrvatske građane, ali istovremeno ostavlja razorne posljedice na hrvatsko društvo u cjelini. U uvjetima kakvi postoje u Hrvatskoj, gdje s jedne strane imate apsolutnu mobilnost radne snage i golemo europsko tržište rada kojemu je potrebna radna snaga, kao što je Njemačka, a s druge strane imate potpuno korumpiranu, zarobljenu državu, dobijete egzodus stanovništva i polupraznu državu u nekoliko desetljeća. Europska unija ne funkcionira kao istinska unija i njeno trenutno vodstvo ne inzistira na konvergenciji i uravnoteženom razvoju svih dijelova Unije u mjeri u kojoj bi to bilo iole dovoljno. Da nije tako, ne bi Hrvatska u 10 godina izgubila 10% stanovništva. Europska unija, tj. neke njene članice u ovom trenutku djeluju kao predator, svojom ekonomskom snagom uzimaju desetke tisuća mladih, obrazovanih radnika, a vraćaju mrvice u vidu tzv. europskih fondova koje ionako konzumira vladajuća stranka i njeni članovi. Rezultat je poluprazna država i prilika za domaće predatore da kroz svoje agencije za uvoz radne snage uvezu desetke tisuća praktički robova iz siromašnih zemalja Azije.

Svake godine broj stranih radnika se udvostručuje. Smatrate li da je taj proces prebrz? Na koji način pomoći njihovu integraciju?

Taj proces je prije svega štetan za hrvatske građane i hrvatsku državu. Zašto? Zato što sa sobom nosi brojne negativne posljedice. Prije svega, smanjuje cijenu rada za sve veći broj poslova, hrvatski radnici su nekonkurentni stranim radnicima, teoretski ćete moći za nekoliko godina zamijeniti sva uslužna zanimanja stranim radnicima. Manje plaće nužno znače manje doprinose, za zdravstvo i za mirovine, manji doprinosi vodit će manjim mirovinama, odnosno stagnaciji mirovina. Pritisak na stanovanje je već sada nepodnošljiv, najmodavci povisuju stanarine i do 300 eura jer znaju da mogu dobiti puno više budući da su standardi stanovanja stranih radnika takvi da njih 5-10 žive u jednoj nekretnini. Priča o integraciji je uzaludna, to nije realno niti izvedivo, kako se njihov broj bude povećavao oni će raditi i živjeti u potpunosti okruženi svojim zemljacima i neće imati nikakav interes za integracijom.

Hrvatska je na ključnim migratskim pravcima. Kako očuvati sigurnost granica i osigurati humani tretman migranata? Treba li na granice staviti vojsku?

Pitanje sigurnosti hrvatskih granica već sada je riješeno zakonima vrlo dobro, samo te zakone treba provoditi. Zabranjeno je preći granicu izvan graničnog prijelaza. Ako pokušate prijeći, policija će vas spriječiti u tome, a ukoliko vas zateknu na teritoriju RH bit ćete uhićeni, dobit ćete kaznu ili će vam biti određen zatvor zbog neplaćanja kazne. Država na raspolaganju ima i druga sredstva poput deportacija i to treba koristiti. Ukoliko netko bude uhićen u ponovnom ilegalnom prelasku granice potrebno mu je odrediti obvezni zatvor uz obvezan zatvorski rad tako da oni ne budu na teretu države nego da doprinose svome uzdržavaju za vrijeme izdržavanja kazne zatvora.

S druge strane, svatko tko dođe na granični prijelaz s dokumentima i izjavi da traži azil, njemu treba osigurati redovni postupak i utvrditi činjenice, zadovoljava li stroge kriterije za davanje azila. Vojska na granicama nije potrebna ukoliko sustav funkcionira, a funkcionirao bi da postoji politička volja da funkcionira. Dakle, pitanje sigurnosti granice je isključivo političko pitanje, postoji li interes vlasti da osigura sigurne i nepropusne granice

Kakav stav bi u okviru EU Hrvatska trebala zauzeti u odnosu na ratove u Ukrajini i Izraelu/Palestini? Treba li Hrvatska u tim sukobima konkretnije izraziti svoje pozicije ili se možda suzdržati od zauzimanja strana? Podržavate li priznavanje palestinske države?

Potrebno je poštivati međunarodno pravo i zdrav razum. Ukrajina nije članica NATO saveza i svako uplitanje Hrvatske je beskorisno i štetno. Pozivam od prvog dana na mirovne pregovore i pojačavanje napora na iznalaženju rješenja kako bi se zaustavilo ubijanje. Oni koji donose odluke ne ginu u rovovima, ni vodstvo SAD-a, ni vodstvo EU, ni vodstvo Ukrajine. Nužno je prije svega provesti izbore u Ukrajini jer je mandat sadašnjem vodstvu istekao kako bi se građani Ukrajine izjasnili s kim i pod kojim uvjetima žele nastaviti borbu. Podržavam priznanje palestinske države, rješenje koje uključuje dvije države je jedino rješenje toga sukoba.

Na koji način na nivou EU treba riješiti pitanja korištenja umjetne inteligencije, odnosno kako pomiriti njen razvoj s etičkim standardima i zaštitom privatnosti? Kako amortizirati sve izraženiji problem gubitka ljudske radne snage koju će zamijeniti umjetna inteligencija?

Potrebno je propisati jasna pravila, uvesti učinkovitu i transparentnu javnu kontrolu najviše razine zato što su mogućnosti za manipulaciju i kršenje temeljnih prava građana ogromne. Privatne kompanije žele AI koristiti kako bi zgrnule ogromne količine novca, a vlast je sve češće koristi za kontrolu građana. Građani će morati imati oči širom otvorene ukoliko ne žele postati žrtvom alata razvijenih putem AI-a u svakodnevnom životu. Govorim o kamerama za prepoznavanje lica, uvođenju digitalnog eura i potpunoj kontroli nad životima građana. AI bi mogao odigrati ključnu ulogu u uvođenju totalne kontrole nad čovjekom pod izlikom maksimalne sigurnosti.

Iz godine u godinu svjedočimo padu poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj i smanjenju broja životinja u uzgoju. Na koji način okrenuti taj trend? Kako bolje koristiti EU fondove u poljoprivredi? Kako riješiti problem premalih poljoprivrednih posjeda, a, s druge strane, poboljšati status mali i srednji poljoprivrednika? Treba li ograničiti uvoz iz trećih zemalja koje su zbog blaže regulative cjenovno konkurentnije?

U europskoj poljoprivredi sve počinje od vodstva EU, Europske komisije i Zajedničke poljoprivredne politike. Poljoprivredna proizvodnja pada jer je to cilj trenutnog vodstva, vrlo jednostavno. Cijeli tzv. Zeleni plan je osmišljen da se obujam poljoprivredne proizvodnje smanji, potiče se građane da prestanu jesti meso, reklamiraju se zamjene za meso poput kukaca i umjetnog, laboratorijskog mesa, potiče se prepuštanje poljoprivrednog zemljišta korovu, cijela poljoprivredna Europa je na nogama jer zahtjevi koji se pred njih stavljaju nisu održivi. Europski fondovi u poljoprivredi nisu zamišljeni kao razvojni fondovi već kao socijalni fondovi, ne doprinose razvoju proizvodnje, ne potiču se proizvedene količine već puko bavljenje poljoprivredom. Vodstvo EU ne vidi Hrvatsku kao poljoprivrednu zemlju. Hrvatska je već propustila priliku za učinkovito korištenje novca iz fondova. Do sada je svaka općina u Hrvatskoj mogla imati svoje klaonice, sušare, silose, sirane, mljekare i čitavu infrastrukturu ključnu za maksimizaciju cijene poljoprivrednog proizvoda. Umjesto toga, milijarde su podijeljene ogromnim koncernima od čega hrvatski poljoprivrednici nemaju gotovo ništa. Hrvatska nije ni blizu rješavanja nereda u zemljišnim knjigama, zemlja je u velikim dijelovima Hrvatske i dalje na ljudima koji su umrli prije 50 godina i to u potpunosti koči bilo kakav razvoj.

Kako gledate na probleme u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj? Smatrate li da su županijski centri za gospodarenje otpadom zastarjelo i promašeno rješenje? Podržavate li gradnju spalionica? Podržavate li gradnju vjetroelektrana na moru?

Modele gospodarenja otpada treba prekopirati od onih koji su u tome svjetski prvaci, Austrijanaca, Slovenaca, to su neke od najčistijih zemalja u Europi, u Hrvatskoj je gospodarenje otpada problem samo zbog financijskih interesa i ogromne količine novca koja se vrti u tom biznisu. Ne podržavam gradnju vjetroelektrana na moru, njihova učinkovitost je čista propaganda i nagrđuju okoliš. Bolje je izgraditi još jedan blok nuklearke u Krškom i imati čistu i sigurnu energiju u svakom trenutku.

Hrvatska se suočava s problemom overturizma kao i izraženom bespravnom gradnje uz more. Na koji način balansirati održivi razvoj trurizma s zaštitom prirodne i kulturne baštine? Koje konkretne mjere predlažete? Je li vrijeme za limitiranje broja gostiju i poboljšanje kvalitete turističkog smještaja i usluge?

Turizam je u Hrvatskoj za veliki broj građana postao jedini ili glavni izvor prihoda. Propadanje industrijske proizvodnje u Slavoniji je dovelo do masovnog iseljavanja, a u priobalju u pretvaranje svih dostupnih kapaciteta u turistički smještaj. U uvjetima u koje je HDZ doveo državu, u uvjetima ekonomskog preživljavanja, zaštita okoliša i prirodne baštine je sekundarna tema. Overturizam ne bi postojao da je financijska moć hrvatskih građana pristojna, nitko ne bi iznajmljivao vlastiti stan u Splitu na 7. katu nebodera i odlazio živjeti na selo 3 mjeseca da to ne mora činiti, broj dostupnih apartmana bi bio drastično manji i posljedično bi broj turista bio na normalnim razinama jer jednostavno ne bi imali smještaj. Dakle, overturizam je posljedica ekonomske nerazvijenosti države do koje je dovela katastrofalna vlast i nestat će onoga trena kada financijska potreba za iznajmljivanjem od strane građana prestane ili kada iznajmljivanje bude zabranjeno.

Hrvatska (posebice Istra) je izrazito loše željeznički povezana s Europom. Na koji način optimalno riješiti taj problem? Kako generalno poboljšati kvalitetu javnog prijevoza u Hrvatskoj?

Optimalno riješiti problem željezničke nepovezanosti znači izgraditi i modernizirati željezničku mrežu ako za to imate novca. Hrvatska za to novca nema, pa kao jedino rješenje ostaju tzv. europski fondovi koji i inače financiraju nerentabilne i ekonomski neisplative projekte. Činjenica je da je putnički željeznički promet u opadanju, pogotovo posljednje 3 godine, duljina autocesta u Europi se od 1995. godine povećala za 60% dok su se željeznice smanjile za 6.5%. Broj automobila po glavi stanovnika u Hrvatskoj je u posljednjih 10 godina narastao 44%. S tim u skladu za očekivati je da će se potražnja za željezničkim putničkim prijevozom smanjivati i da su ulaganja u putnički željeznički prijevoz moguća samo pod pritiskom ili na poticaj Europske unije.


Nastavite čitati

Danas počinje INmusic festival

Festival će treći dan zaključiti The Smashing Pumpkins, jedan od ključnih glazbenih sastava koji su obilježili zvuk grungea i devedesetih, s karizmatičnim frontmanom Billyjem Corganom

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.