Politika i društvo

SPORNA OSJEČKA LISTA

Možemo! oslobođeni optužbi za kršenje ravnopravnosti spolova

Koordinatorica platforme i saborska zastupnica Sandra Benčić u izjavi novinarima podsjetila je kako je Državno odvjetništvo pokrenulo postupak sumnjajući u kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova, jer je kandidacijska lista Možemo! za osječko Gradsko vijeće imala veći broj žena


 
1 min
HINA
Foto: Hina

Koordinatorica platforme i saborska zastupnica Sandra Benčić u izjavi novinarima podsjetila je kako je Državno odvjetništvo pokrenulo postupak sumnjajući u kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova, jer je kandidacijska lista Možemo! za osječko Gradsko vijeće imala veći broj žena

Politička platforma Možemo! na osječkom je Prekršajnom sudu oslobođena optužbi za kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova, izvijestili su u četvrtak predstavnici Možemo! proglasivši to velikom pobjedom za njih, ali i sve žene u Hrvatskoj.

Koordinatorica platforme i saborska zastupnica Sandra Benčić u izjavi novinarima podsjetila je kako je Državno odvjetništvo pokrenulo postupak sumnjajući u kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova, jer je kandidacijska lista Možemo! za osječko Gradsko vijeće imala veći broj žena.

Ističe kako je osječki Prekršajni sud ispravno odlučio da se pravna norma, koja govori da kandidacijske liste trebaju biti uravnotežene, mora tumačiti u skladu sa svrhom i ciljem zakona - da podzastupljen spol dođe do minimalno 40 posto zastupljenosti u tijelima političkog predstavljanja.

Nažalost, u Hrvatskoj ni na jednoj razini, lokalnoj, županijskoj ili nacionalnoj još uvijek nemamo taj minimum od 40 posto žena u tijelima političkog reprezentiranja, zato su žene još uvijek podzastupljen spol, kaže Benčić.

Stoga smatra potpuno opravdanim da Možemo! kroz izborne liste izražava svoje političko stajalište da treba više žena u politici.


Nastavite čitati

Poštovani gospodine Plenkoviću, digli ste si plaće, a kada će na dnevni red doći medijske slobode i prava novinara?

Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo  u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.