"Imamo plodnu zemlju, dugu poljoprivrednu tradiciju i vrijedne proizvođače. Istodobno, velik dio hrane uvozimo, poljoprivrednici teško dolaze do zemljišta, a tisuće djece svakodnevno jedu obroke za koje često ne znamo ni odakle dolaze namirnice. Možemo li javni novac koji već izdvajamo za prehranu djece iskoristiti bolje, tako da djeca jedu kvalitetnije, a istodobno razvijamo domaću poljoprivredu?", neka su od pitanja s okruglog stola
"Imamo plodnu zemlju, dugu poljoprivrednu tradiciju i vrijedne proizvođače. Istodobno, velik dio hrane uvozimo, poljoprivrednici teško dolaze do zemljišta, a tisuće djece svakodnevno jedu obroke za koje često ne znamo ni odakle dolaze namirnice. Možemo li javni novac koji već izdvajamo za prehranu djece iskoristiti bolje, tako da djeca jedu kvalitetnije, a istodobno razvijamo domaću poljoprivredu?", neka su od pitanja s okruglog stola
Nakon održavanja okruglog stola "S istarskih polja do istarskih škola", u organizaciji Možemo! Pula, iz ove su političke platforme uputili priopćenje koje prenosimo u cijelosti.
"Imamo plodnu zemlju, dugu poljoprivrednu tradiciju i vrijedne proizvođače. Istodobno, velik dio hrane uvozimo, poljoprivrednici teško dolaze do zemljišta, a tisuće djece svakodnevno jedu obroke za koje često ne znamo ni odakle dolaze namirnice.
Možemo li javni novac koji već izdvajamo za prehranu djece iskoristiti bolje, tako da djeca jedu kvalitetnije, a istodobno razvijamo domaću poljoprivredu?
O tome smo 6. studenoga razgovarali na okruglom stolu „S istarskih polja do istarskih škola", koji je u organizaciji Možemo! Pula okupio ekološke proizvođače Anu Sarvan i Doriana Siljana, poljoprivrednika Dalibora Jukopilu te Ivu Ivšić i Sonju Karoglan Todorović, koje su predstavile zagrebački projekt zelene javne nabave hrane.
Ana Sarvan, po struci inženjerka kemije, prije desetak godina napustila je posao u korporaciji i odlučila se posvetiti ekološkoj poljoprivredi. Umjesto prodaje obiteljske zemlje ili gradnje apartmana, uz bankovne kredite i bez prethodnog iskustva pokrenula je vlastitu proizvodnju.
Njezina priča pokazuje da se od poljoprivrede može živjeti, ali i koliko su važni upornost, ulaganja i sigurnost plasmana. Upravo bi organizirana opskrba škola i vrtića mogla proizvođačima poput Ane omogućiti lakše planiranje i širenje proizvodnje.
Dorian Siljan upozorio je da smo zbog dugogodišnjeg izostanka sustavne podrške izgubili generaciju poljoprivrednika, a s njom i dio znanja, iskustva i kontinuiteta proizvodnje. Mladi teško dolaze do zemljišta, ulaganja u suvremenu mehanizaciju su velika, a domaći proizvođači teško konkuriraju jeftinijem uvozu.
„Još uvijek nismo skroz zakasnili", poručio je Dorian, naglasivši potrebu za brzim i odlučnim mjerama. Rješenje vidi u udruživanju proizvođača, zajedničkoj mehanizaciji i sigurnom otkupu koji bi omogućio specijalizaciju i povećanje proizvodnje.
U raspravi smo upozorili i na činjenicu da milijarde eura poljoprivrednih poticaja nisu donijele odgovarajući rast domaće proizvodnje ni prehrambene samodostatnosti. Problem nije samo koliko javnog novca ulažemo, nego i što njime želimo postići.
Da povezivanje poljoprivrednika sa školama nije utopija, podsjetio je Dalibor Jukopila. Između 2001. i 2007. godine tvrtka koju je vodio opskrbljivala je pulske škole i vrtiće hrvatskim krumpirom i jabukama, za približno pet tisuća djece.
„Da li se moglo? Moglo se tada. Da li se može danas? Može se danas puno više, puno kvalitetnije i puno bolje",poručio je Jukopila.
Istaknuo je i da samo osiguravanje tržišta nije dovoljno. Potrebno je organizirati proizvođače, pružiti im stručnu podršku i stvoriti uvjete u kojima će se lakše odlučivati na ulaganja i povećanje proizvodnje.
Iva Ivšić predstavila je političku ideju zagrebačkog projekta: iskoristiti javnu nabavu hrane za kvalitetniju prehranu djece, razvoj ekološke poljoprivrede i zaštitu okoliša.
Sonja Karoglan Todorović predstavila je konkretne rezultate. U projekt su uključene 32 osnovne škole i devet vrtića, odnosno oko 21.000 djece, a u tim se ustanovama godišnje pripremi približno deset milijuna obroka.
Zagreb je postavio cilj da 15 % namirnica bude iz ekološke proizvodnje. Dosad je ugovoreno približno 300 tona ekološke hrane, od čega je oko 180 tona već isporučeno. Za projekt je do 2029. predviđeno ukupno 3,5 milijuna eura.
„Ako potičete proizvodnju, a ne razvijate tržište, onda imate problem. A ako imate tržište, ali nemate proizvod, onda imate opet problem", objasnila je Sonja.
Zagrebačko iskustvo pokazuje da su uz političku volju nužni organizacija, edukacija i suradnja proizvođača, škola, kuharica i javne uprave. Postupci nabave zahtjevni su, a od raspisivanja natječaja do isporuke pojedinih namirnica može proći i šest mjeseci.
Kako je Sonja prenijela savjet švedskih stručnjaka: „Počnite odmah i za deset godina ćete imati prve rezultate."
Ne moramo kopirati Zagreb. Njegovo iskustvo možemo iskoristiti za razvoj nabave hrane od lokalnih proizvođača, uključujući i konvencionalnu proizvodnju. To je posebno važno za Istru, gdje trenutačni kapaciteti ekološke proizvodnje nisu dovoljni za opskrbu svih škola i vrtića.
Dorian Siljan potvrdio je da bi se uključio u organiziranu opskrbu pulskih škola, istaknuvši da se proizvodnja povrća može relativno brzo prilagoditi poznatoj potražnji.
Proizvođači postoje, interes postoji, a iskustva drugih gradova imamo. Ono što nam nedostaje jest sustav koji će ih povezati.
Zato smatramo da je vrijeme za razmatranje pokretanja pilot-projekta kojim bi se lokalno proizvedene sezonske namirnice postupno uključivale u prehranu pulskih škola i vrtića. Prvi korak treba biti utvrđivanje potreba škola, mogućnosti lokalnih proizvođača i načina njihove suradnje.
Zdravija prehrana djece ne smije ovisiti o materijalnim mogućnostima njihovih roditelja, a javni novac koji izdvajamo za hranu može istodobno poticati domaću proizvodnju, otvarati nova radna mjesta i jačati našu prehrambenu samodostatnost.
Izgubili smo mnogo vremena i jednu generaciju poljoprivrednika. Vrijeme je da prestanemo samo govoriti o potencijalu istarske poljoprivrede i počnemo stvarati uvjete da se on ostvari. Jer najbolji način da ne izgubimo još jednu generaciju jest da novoj generaciji damo razlog da ostane na zemlji", zaključuje se u priopćenju Možemo!.
Direktorica Anja Ademi potvrdila da će se kredit vraćati povećanjem cijene koju Kaštijun naplaćuje komunalnim društvima. Drugim riječima, to znači i skuplju uslugu odvoza otpada za građane
Zbog ugrožavanja sigurnosti prometa pod utjecajem alkohola, vozač je zadržan u policijskoj postaji do prestanka djelovanja opojnog sredstva
Uprava cementare predstavila podatke o korištenju goriva proizvedenog od gospićkog otpada i poručila da inspekcija nije utvrdila nepravilnosti. Mjesni odbor ranije je prijavio 148 dvostrukih prekoračenja polusatnih vrijednosti emisija organskog ugljika
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
