Kaštijun će se zadužiti za čak 14 milijuna eura kako bi financirao zbrinjavanje nagomilanog goriva iz otpada i nečiste željezne frakcije koja se godinama skladišti u krugu županijskog centra za gospodarenje otpadom. Potvrdila je to danas direktorica Kaštijuna Anja Ademi odgovarajući na pitanje Istre24 nakon obilaska postrojenja organiziranog za novinarske ekipe, nakon radnog sastanka Uprave s predstavnicima Grupe za civilni nadzor Kaštijuna.
Ademi je najavila da će od 1. siječnja 2027. godine Kaštijun povećati ulaznu cijenu obrade otpada koju naplaćuje komunalnim društvima. Ovo najnovije zaduženje već će sada, jasno je, rezultirati skupljom uslugom odvoza otpada u Istri, što će naposljetku na kućnom budžetu zbog viših cijena osjetiti građani Istre. Direktorica zasad nije imala projekciju koliko bi povećanje moglo iznositi.
Anja Ademi
Ademi je potvrdila da je kreditno zaduženje već u pripremi i da su trenutačno u pregovorima s poslovnim bankama.
- Uz zbrinjavanje goriva iz otpada, naš veliki prioritet je zbrinjavanje nečiste željezne frakcije koja se nalazi na plohi B2, za što smo uračunali tri milijuna eura. Trenutačno radimo analize kako bismo utvrdili kolika će biti konačna cijena koju ćemo prezentirati našim kupcima i iz tih sredstava moći vraćati kredit, kazala je Ademi.
Na pitanje Istre24 mogu li građani zbog toga očekivati skuplji odvoz otpada, direktorica je odgovorila potvrdno, dodajući da će konačno povećanje za građane ovisiti o pojedinačnim odlukama komunalnih društava.
Koliko bi ulazna cijena mogla porasti, zasad nije poznato. Na dodatno pitanje radi li se o povećanju od pet, deset ili više posto, Ademi nije dala konkretan odgovor, navodeći da analize još traju.
- Imamo ugovoreno zbrinjavanje svih količina goriva iz otpada koje se nalaze na privremenim skladištima u samom centru. To su količine proizvedene od 2022. do 2026. godine, rekla je direktorica.
Većina tog goriva iz otpada, dodala je, ide u izvoz. Ademi je naglasila da Kaštijun nema izravno sklopljen ugovor s Holcimom, nego posluje s posrednicima koji dalje ugovaraju lokacije oporabe. Ipak, početkom ove godine oko 3.500 tona goriva iz otpada proizvedenog 2022. godine završilo je u Holcimu, potvrdila je Ademi. Naime, društvo Sekundar, u čijem je suvlasništvu Holcim, ugovorilo je zbrinjavanje goriva iz otpada iz 2022. i 2026. godine.
Po riječima direktorice na lokaciji županijskog centra trenutačno je skladišteno oko 14.000 tona nečiste željezne frakcije koja se ondje odlaže od početka rada centra.
Pitali smo Ademi što je s ranije podignutim kreditom u iznosu od 1,6 milijuna eura, namijenjenim upravo rješavanju problema željezne frakcije.
- Taj kredit podijeljen je na dva dijela. Jedan je za privremeno pokrivanje plohe A1, a drugi za izgradnju hale za stavljanje u pogon stroja za obradu željeza. Nije za zbrinjavanje frakcije, objasnila je i dodala:
- U vrijeme kada je kredit podignut smatralo se da će se stroj puno brže staviti u rad i da će prestati odlaganje željezne frakcije na plohu. Međutim, nakon pet godina i dalje smo u proceduri ishođenja dozvola potrebnih za izgradnju hale i stavljanje stroja u rad, kazala je Ademi.
Prema njezinoj procjeni, nakon ishođenja svih potrebnih dozvola sama gradnja hale trajala bi približno godinu do godinu i pol dana.
Rokovi za procjedne vode i operativni plan za iduće ljeto
Nakon obilaska direktorica se osvrnula i na obveze koje proizlaze iz zaključaka usvojenih na posljednjoj sjednici Županijske skupštine, a koji su dogovoreni između vlasnika Kaštijuna, Grada Pule i Istarske županije.
Među zadacima Uprave su, među ostalim, izvješće o procjednim vodama i koncentratu, odnosno radu uređaja za pročišćavanje, kao i izvješće o ugovorenim količinama zbrinjavanja goriva iz otpada. Za ta izvješća rok uskoro istječe.
Skladišten stroj za željeznu frakciju
- Mi ćemo to dostaviti u roku i objaviti na našoj web-stranici, najavila je Ademi.
Također, s predstavnicima komunalaca najavila je operativni sastanak na kojem će se razgovarati o pripremama za sljedeću turističku sezonu, planiranju količina otpada, tehnologijama rada odlagališta i mogućnostima unaprjeđenja MBO postrojenja. Ademi je pritom istaknula da su količine otpada trenutačno manje nego ljeti, zbog čega je i kvaliteta proizvedenog goriva iz otpada bolja.
Tijekom obilaska novinarima su predstavljeni različiti segmenti rada centra, od upravljanja vodama i odlagalištem do MBO postrojenja.
Direktorica je posebno izdvojila zatvaranje prve odlagališne plohe, na kojoj su radovi završeni, te najavila nastavak aktivnosti na šestoj fazi razvoja centra, odnosno aktiviranje bioreaktora i iskorištavanje odlagališnog plina za proizvodnju električne energije.
- Napokon smo dobili rješenje kojim možemo nastaviti s pokrivanjem odlagališne plohe B1, na kojoj i sada odlažemo. Sada imamo puno kvalitetniju tehnologiju upravljanja odlagališnom plohom, navela je Ademi.
Planirana energana na odlagališni plin ne bi podrazumijevala gradnju zasebnog velikog postrojenja. Prema riječima direktorice, na prostoru postojeće baklje predviđeno je mjesto za dva generatora.
Ademi je potvrdila i da su, na zahtjev Grupe za civilni nadzor, naručena mjerenja kvalitete tla na lokacijama na kojima se nalaze bale goriva iz otpada i željezna frakcija. Uzorkovanje je obavljeno prije otprilike dva tjedna, a rezultate očekuju tijekom ovog tjedna.
Lorencin: Najveći problem je što komunalci ne odvajaju biootpad
Nakon sastanka s Upravom Kaštijuna predstavnik Grupe za civilni nadzor Ivo Lorencin osvrnuo se na zadnji sastanak s Upravom na kojem se razgovaralo o nizu tehničkih pitanja, među ostalim o odlagališnim plohama, obradi otpadnih voda, filtraciji i cijeni prijevoza goriva iz otpada.
Posebno ih je zanimala funkcionalnost sustava filtracije zbog pritužbi stanovnika okolnih naselja na prašinu. Lorencin je podsjetio da je civilni nadzor ranije dostavio fotografije na kojima su primijećeni otvoreni gornji prozori na objektu, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg izlaska prašine. Novinare je zanimalo koliko je Radna grupa za civilni nadzor zadovoljna komunikacijom koju imaju s Kaštijunom.
- Moram reći da smo što se tiče komunikacije s Upravom, kojoj je na čelu Anja Ademi, jako zadovoljni, naveo je Lorencin, ističući da je Uprava dostupna i transparentna u odgovorima na pitanja koja postavljaju.
Ivo Lorencin
Lorencin je kao najveći problem izvan samog pogona naveo nedovoljno odvajanje biootpada, odnosno činjenicu da se komunalna društva još uvijek ne pridržavaju zakonskih obveza u dovoljnoj mjeri.
- O tome sve dalje ovisi, kao što su kvaliteta SRF-a, cijena koju postižemo za SRF, količina smrada i puno, puno toga. Konačno se komunalna društva trebaju početi pridržavati zakona i odvajati biootpad, poručio je Lorencin.
Kada je riječ o samom pogonu, kao najveći problem izdvojio je bale goriva iz otpada i metalnu frakciju koje se ondje godinama skladište i mogu zagaditi okolinu.
Osvrnuo se i na samu tehnologiju MBO postrojenja.
- Dobili smo eksperimentalnu tehnologiju koja se u Njemačkoj provodila na nultom tipu, a koja se ovdje pokazala jednostavno bezuspješnom. Političari su procijenili da se pogon ne isplati popravljati i prenamijeniti na neku novu tehnologiju, nego ga treba premjestiti i na drugoj lokaciji pokrenuti novi pogon. Razlog je očit. Osvrnite se samo oko sebe. Mi smo ovdje na vrhu brijega i stvarno ova lokacija nikad nije trebala biti proglašena mjestom na kojem se obrađuje 90.000 tona otpada godišnje, zaključio je Ivo Lorencin.
