Politika i društvo

"gerrymandering"

Možemo: Izborne jedinice trebaju slijediti prirodne i administrativne granice

"Neprirodno cjepkanje je uvijek pitanje 'gerrymanderinga' tj. namještanja granica izbornih jedinica tako da pogoduju stranci koja ima najviše ruku da izglasa takav zakon. Takav smo sustav imali od 1999. i takav ćemo, prema najavama iz HDZ-a, imati i dalje", rekla je Sandra Benčić


 
2 min
HINA
HINA/ Edvard ŠUŠAK

"Neprirodno cjepkanje je uvijek pitanje 'gerrymanderinga' tj. namještanja granica izbornih jedinica tako da pogoduju stranci koja ima najviše ruku da izglasa takav zakon. Takav smo sustav imali od 1999. i takav ćemo, prema najavama iz HDZ-a, imati i dalje", rekla je Sandra Benčić

Saborski zastupnici stranke Možemo najavili su u srijedu kako će inzistirati da izborne jedinice u najvećoj mjeri slijede prirodne i administrativne granice, pri čemu svaka od njih ne treba nužno dati jednak broj mandata, te zatražili da se o tom pitanju osnuje stručna radna skupina.

"Neprirodno cjepkanje je uvijek pitanje 'gerrymanderinga' tj. namještanja granica izbornih jedinica tako da pogoduju stranci koja ima najviše ruku da izglasa takav zakon. Takav smo sustav imali od 1999. i takav ćemo, prema najavama iz HDZ-a, imati i dalje", rekla je Sandra Benčić na konferenciji za novinare.

Benčić ističe kako takvo rješenje nije u skladu s ustavnim kriterijima i onim što bi moderni izborni sustavi trebali biti.

Stoga Možemo zahtijeva da na izmjenama izbornog zakona radi stručna radna skupna, u koju bi bili uključeni eminentni stručnjaci ustavnog prava i politolozi te predstavnici opozicijskih stranaka.

Benčić je poručila da je Hrvatskoj potrebna dublja reforma izbornog zakonodavstva radi stvaranja jedinstvenog izbornog zakonika, u kojem će biti obuhvaćeni svi izborni procesi, uključujući i referendume. 

Drži da proces izmjene Zakona o izbornim jedinicama i izboru saborskih zastupnika treba teći do listopada, ali Vlada već sada treba otvoriti široku javnu raspravu i graditi politički konsenzus oko kontura budućeg izbornog političkog sustava.

U toj raspravi treba otvoriti pitanja poput ažuriranosti biračkih popisa i utvrđivanja stvarnih prebivališta građana, D'Hondtovu metodu raspodjele glasova u zastupničke mandate, treba li smanjiti dob stjecanja glasačkog prava na 16 godina, referendumska pitanja i sl.

Podjela Hrvatske na šest izbornih jedinica s različitim brojem mandata

Damir Bakić kaže da bi izborne jedinice trebale u najvećoj mjeri slijediti prirodne i administrativne granice, pri čemu svaka od njih nužno ne treba dati jednak broj mandata.

Mandat za pojedinu izbornu jedinicu trebao bi se odmjeriti proporcionalno broju birača u ukupnom broju birača u Hrvatskoj. 

Također se zalažu za Gongov model, po kojem bi Hrvatska bila podijeljena na šest izbornih jedinica koje uvažavaju ustavnu jednakost biračkog prava i u kojima se bira različit broj mandata.

"Tih šest izbornih jedinica, u ovisnosti o broju birača u svakoj od njih, davalo bi u Hrvatski sabor između 18 i 24 zastupnika, sukladno broju birača u svakoj od njih", naveo je Bakić.

Osim toga, trebalo bi pročistiti registar birača jer postoji velik nesrazmjer u omjeru broja stanovnika i broja birača.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.