Partizanskom pokretu priključio se 1942. godine
Partizanskom pokretu priključio se 1942. godine
Na današnji dan 1949. u Zagrebu je umro Vladimir Nazor, jedan je od najutjecajnijih hrvatskih pisaca i pjesnika čiji je život bio ispunjen predanim radom na književnosti, ali i političkim djelovanjem, a koji je ostavio veliki trag i u Istri.
Nazor je živio, piše danas Index, tijekom turbulentnog perioda prve polovice 20. stoljeća. Danas se smatra najboljim primjerom hrvatske moderne, a bavio se pitanjima vlastite refleksije i pronalaženja osobnog puta, kao i pitanjima nacionalne pripadnosti i angažiranosti pojedinca u zajednici.
Rođen je na Braču 30. svibnja 1876. godine
Nazor je srednju školu završio u Splitu, a nakon toga je otišao na studij prirodoslovnih znanosti u Zagrebu i Grazu. Nakon što je, navodi Index, diplomirao 1902. godine, boravio je u Zadru gdje je predavao u Gimnaziji. Ostatak života proveo je u Zagrebu, Crikvenici i Istri. Radio je kao upravitelj dječjeg doma preko deset godina, a za cijelog života puno je pisao.
Njegov književni opus vrlo je bogat – pisao je prozu i pjesme, dao je veliki doprinos dječjoj književnosti, pisao eseje i putopise. Također je prevodio talijanske i njemačke pjesnike. Možda njegovo najpoznatije djelo Veli Jože izdano je 1908. godine. Veli Jože postat će, ističe Index, i nacionalni simbol cijele Istre, a priča će biti interpretirana kao povijest Istre, puna osvajača i tlačitelja koji nisu slomili istarski duh.
Napisao je Slavenske legende, Istarske priče i Priče iz djetinjstva. Krvavi dani inspirirani su Prvim svjetskim ratom, a smješteni su u vrijeme Pazinske bune s kraja 16. stoljeća. Škrinja slavonska putopis je pun lokalnih priča i legendi. Pisao je i pjesme koje je izdao u zbirkama: Pastir Loda, Lirika, Hrvatski kraljevi i More.
Godine 1942. Vladimir Nazor i Ivan Goran Kovačić priključuju se partizanskom pokretu, ogorčeni političkim stanjem u novoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Opskurni portali, piše Index, pokušavaju plasirati tezu Nedjeljka Mihanovića da je Nazor zapravo otet i da se nevoljko uključio u pokret usred ratnog stanja, no takve teze ne drže vodu.
Nazor 1945. godine posjećuje oslobođeni Split, gdje se priključuje velikoj povorci. Postaje prvi predsjednik ZAVNOH-a te prvi predsjednik Sabora Narodne Republike Hrvatske. Njegova djela obavezna su lektira u hrvatskom obrazovanju, a prestižna nagrada za umjetnost i znanost nazvana je po njemu.
Utvrđeno je da je u subotu 2. svibnja oko 4 sata na raskrižju Ilice i Tomićeve verbalno i fizički napala 37-godišnjaka tako da ga je udarala rukama i nogama po glavi i tijelu. Upravo na taj način nasiljem i iživljavanjem dovela ga je u ponižavajući položaj na javnom mjestu, kažu u policiji
U Hrvatsku ne dolaze samo radnici, nego ljudi sa svim svojim vrlinama i manama i prema njima se prvenstveno moramo odnositi kao prema ljudima, a ne kao prema privremenom ekonomskom resursu. Stoga, potrebna je cjelovita migracijska integracijska politika i to ovom Zakonu nedostaje, rekao je Paus
"Hrvatska je, za razliku od drugih europskih država, od početka izabrala oprezniji i restriktivniji pristup, Ne zato što se bojimo ljudi koji žele raditi nego zato što vidimo što se dogodilo ondje gdje se sustav nije gradio na vrijeme. Nismo željeli paralelne sustave, getoizaciju u gradovima, sive zone u gospodarstvu, niti da se na ljudima koji dolaze trbuhom za kruhom stvara ekstraprofiti za špekulante'', poručio je Božinović
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
