Na današnji dan umro je Vladimir Nazor, njegov Veli Jože postao je jedan od simbola Istre

Na današnji dan 1949. u Zagrebu je umro Vladimir Nazor, jedan je od najutjecajnijih hrvatskih pisaca i pjesnika čiji je život bio ispunjen predanim radom na književnosti, ali i političkim djelovanjem, a koji je ostavio veliki trag i u Istri.

Nazor je živio, piše danas Index, tijekom turbulentnog perioda prve polovice 20. stoljeća. Danas se smatra najboljim primjerom hrvatske moderne, a bavio se pitanjima vlastite refleksije i pronalaženja osobnog puta, kao i pitanjima nacionalne pripadnosti i angažiranosti pojedinca u zajednici.

Rođen je na Braču 30. svibnja 1876. godine

Nazor je srednju školu završio u Splitu, a nakon toga je otišao na studij prirodoslovnih znanosti u Zagrebu i Grazu. Nakon što je, navodi Index, diplomirao 1902. godine, boravio je u Zadru gdje je predavao u Gimnaziji. Ostatak života proveo je u Zagrebu, Crikvenici i Istri. Radio je kao upravitelj dječjeg doma preko deset godina, a za cijelog života puno je pisao.

Njegov književni opus vrlo je bogat – pisao je prozu i pjesme, dao je veliki doprinos dječjoj književnosti, pisao eseje i putopise. Također je prevodio talijanske i njemačke pjesnike. Možda njegovo najpoznatije djelo Veli Jože izdano je 1908. godine. Veli Jože postat će, ističe Index, i nacionalni simbol cijele Istre, a priča će biti interpretirana kao povijest Istre, puna osvajača i tlačitelja koji nisu slomili istarski duh.

Napisao je Slavenske legende, Istarske priče i Priče iz djetinjstva. Krvavi dani inspirirani su Prvim svjetskim ratom, a smješteni su u vrijeme Pazinske bune s kraja 16. stoljeća. Škrinja slavonska putopis je pun lokalnih priča i legendi. Pisao je i pjesme koje je izdao u zbirkama: Pastir Loda, Lirika, Hrvatski kraljevi i More.

Godine 1942. Vladimir Nazor i Ivan Goran Kovačić priključuju se partizanskom pokretu, ogorčeni političkim stanjem u novoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Opskurni portali, piše Index, pokušavaju plasirati tezu Nedjeljka Mihanovića da je Nazor zapravo otet i da se nevoljko uključio u pokret usred ratnog stanja, no takve teze ne drže vodu.

 Nazor 1945. godine posjećuje oslobođeni Split, gdje se priključuje velikoj povorci. Postaje prvi predsjednik ZAVNOH-a te prvi predsjednik Sabora Narodne Republike Hrvatske. Njegova djela obavezna su lektira u hrvatskom obrazovanju, a prestižna nagrada za umjetnost i znanost nazvana je po njemu.