Politika i društvo

Beroš poslao naputak bolnicama:

‘Na godišnji preko ljeta zbog lista čekanja ne smije više od trećine osoblja’

Naputak o korištenju godišnjih odmora potaknut je analizom lista čekanja koje ukazuju da tijekom ljetnih mjeseci izvršenost pada ispod 50 posto za čitav niz dijagnostičkih pretraga u bolnicama, rekao je Hini državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Silvio Bašić


 
3 min
HINA ⒸFOTO: Manuel Angelini

Naputak o korištenju godišnjih odmora potaknut je analizom lista čekanja koje ukazuju da tijekom ljetnih mjeseci izvršenost pada ispod 50 posto za čitav niz dijagnostičkih pretraga u bolnicama, rekao je Hini državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Silvio Bašić

Ministarstvo zdravstva prošlog je tjedna poslalo naputak bolnicama da na godišnji odmor istovremeno ne ide više od trećine osoblja s odjela gdje pacijenti čekaju dulje od osam mjeseci kako bi se izbjegla dosadašnja praksa ljetnog smanjivanja dijagnostičkih postupaka za 50 posto.

Naputak o korištenju godišnjih odmora potaknut je analizom lista čekanja koje ukazuju da tijekom ljetnih mjeseci izvršenost pada ispod 50 posto za čitav niz dijagnostičkih pretraga u bolnicama, rekao je Hini državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Silvio Bašić.

U naputku ministar Vili Beroš upozorava da na bolničkim odjelima liste čekanja za pojedine zdravstvene usluge premašuju osam mjeseci.

"Organizaciju rada bolnica tijekom ljeta treba prilagoditi tako da se svo vrijeme osigura pravovremena i dostupna zdravstvena zaštita. Osobito se to odnosi na pružanje pravovremenih dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji se kontinuirano moraju provoditi kako se liste čekanja ne bi dodatno prolongirale", ističe se u naputku koji je ministar poslao ravnateljima bolnica.

Preporuka je da tijekom ljetnih mjeseci godišnji odmor istovremeno ne bi trebalo koristiti više od trećine liječnika i medicinskih sestara na istom odjelu ako su im liste čekanja dulje od osam mjeseci.

To znači, kažu u Ministarstvu, da ljeti ne bi trebalo biti dugih godišnjih odmora od četiri i više tjedana.

Bašić ističe da se navedeni naputak ne odnosi na rizične pacijente, poput onkoloških suspektnih ili oboljelih od karcinoma, jer se kod njih već primjenjuje prioritetna procedura dolaska na dijagnostičku pretragu i liječenje, koja se dodatno unaprjeđuje uvođenjem sustava za brzu obradu onkoloških i onkološko suspektnih pacijenata, prema posebnom protokolu putem onkoloških uputnica. 

Poručuje i da cilj nije uskratiti zdravstvenim djelatnicima zaslužene godišnje odmore, već podsjetiti ravnatelje bolnica da su dužni provoditi organizaciju u svojim ustanovama prema zdravstvenim potrebama pacijenata i u ljetnim mjesecima.

Ako su liste čekanja pod kontrolom, stvar je interne organizacije kako će se iskoordinirati korištenje godišnjih odmora. 

Važna adekvatna organizacija rada bolnica tijekom ljetnih mjeseci

Ravnateljica Opće bolnice Pula Irena Hrstić kaže da ministrov dopis ne sadrži naredbe nego sugestiju te kako  to nije prvi put da ministar šalje upute za istovjetno postupanje u svim zdravstvenim ustanovama. 

U pulskoj bolnici dulje od osam mjeseci čeka se na magnetsku rezonanciju u dijagnostici neuroloških bolesti i ultrazvuk abdomena.

"Mi i preko ljeta imamo vrlo visok radni pogon tako da svake godine imamo reducirano korištenje godišnjih odmora u to vrijeme. Nitko od nas nije na godišnjem ljeti dulje od dva ili tri tjedna", rekla je dr. Hrstić.

Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić rekao je Hini da je naputak o korištenju godišnjih odmora Ministarstva zdravstva dostavljen svim predstojnicima i pročelnicima klinika i zavoda KBC-a Sestre milosrdnice.

Naputak ukazuje na važnost adekvatne organizacije rada tijekom ljetnih mjeseci, odnosno tijekom godišnjih odmora, te ima za cilj osigurati zdravstvene potrebe pacijenata.

"Djelatnici će ostvariti pravo na godišnji odmor, međutim na način da istovremeno neće biti na godišnjem odmoru više od trećine liječnika i medicinskih sestara u djelatnostima kod kojih je lista čekanja duža od osam mjeseci", ističe ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice.


Nastavite čitati

DZNAP za Svjetski dan autorskih prava: Novinari/novinarke imaju pravo biti potpisani

Uz ime novinara ili novinarke koji su autorsko djelo stvorili, svi koji prenose tekstove, fotografije i priloge dužni su navesti i ime nakladnika koji je to autorsko djelo objavio. Pritom naglašavaju da novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima donesen krajem 2021. propisuje da su novinarska djela, kao što su članci, fotografije i audiovizualni prilozi – autorska djela te da autorsko pravo pripada, po svojoj naravi, fizičkoj osobi koja stvori autorsko djelo

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.