Pulska zračna luka još je jednu godinu završila s milijunskim gubitkom na računu. Nakon što je kraj 2022. označen s gubitkom od 1,1 milijuna eura, lanjska godina je donijela još 1,2 milijuna eura gubitka.
Akumulirani gubitak je, prema podacima Poslovne Hrvatske, skočio s 689.386 na gotovo dva milijuna eura, točnije 1.962.356 eura. Ponor bi zasigurno bio mnogo veći da aerodrom prije pandemijske 2020. nije poslovao s dobicima, koji sada već godinama krpaju sve veće rupe u poslovanju.
Direktorica bi malo komentirala, malo ne bi
Osim zagrebačke i osječke, od hrvatskih jedino još pulski aerodrom bilježi gubitke u poslovanju. No, Zračna luka Zagreb je po svim parametrima izvan konkurencije. Lani je prihodovala čak 73 milijuna eura, dok je Pula, usporedbe radi, prihodovala 7,5 milijuna eura. Čini se tako da je Puli po brojkama bliži Osijek, koji prihodovao tri milijuna eura, a ostvario 700 tisuća eura gubitka.
Pozitivno su, dakle, poslovali svi primorski aerodromi, bili veliki, srednji ili mali: Split, Rijeka, Zadar, Dubrovnik, Brač i zračno pristanište Mali Lošinj. Svi osim Pule.
Direktorica Nina Vojnić Žagar nije htjela komentirati višegodišnje loše poslovanje zračne luke koju ona vodi od 2020. godine. Prvi upit poslali smo još 5. lipnja. Vojnić Žagar najednom, naime, smatra da prije bilo kakvog pojašnjavanja prvo financijski izvještaj mora prezentirati Nadzornom odboru i vlasnicima.
No, u veljači je, i prije nego je financijski izvještaj uopće bio zgotovljen, za portal Istarski.hr sasvim otvoreno komentirala loše poslovanje rekavši da očekuje da će s 31. prosincem 2023. godine društvo imati 694.385 eura prenesenog gubitka. To se pokazalo točnim. No, Vojnić Žagar je očigledno toj cifri zaboravila pribrojati i lanjski gubitak od, kao što smo već napisali, 1,2 milijuna eura, što znači da se akumulirani gubitak popeo, dakle, na gotovo dva milijuna eura. Vojnić Žagar je tada za Istarski.hr kazala i da se ne smatra odgovornom za gubitke te da zračna luka nije jedina odgovorna za loše poslovanje i očito rijedak broj linija, već su dio problema i vlasnici, (Županija, država, Gradovi), turističke zajednice i gospodarstvenici kojima je težište na turističkom sektoru i hotelskoj industriji.
Mizernih pet letova
Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) govore da je u ožujku ove godine Zračna luka Zadar imala gotovo 50 posto manje putnika u odnosu na ožujak lanjske godine, a Pula 25,7 posto manje, s oko 1.700 putnika. Međutim, najnoviji podaci DZS-a, oni za travanj, prvi mjesec s ljetnim redom letenja, pokazuju da je sa 107,2 tisuće putnika zadarska luka ostvarila porast od 108,7 posto, Osijek za čak 192 posto, dok je Pula s 18,2 tisuće putnika imala porast od 32,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Zračna luka Pula je u vlasništvu Istarske županije, države i nekoliko istarskih gradova: Pule, Poreča, Rovinja, Pazina, Labina i Buja.
Siromašni broj linija, jasno, definitivno ne pomaže pri stabilizaciji poslovanja. Razlika između Pule i Zadra je enormna. Početak je turističke sezone, ali na jučerašnji je dan u pulski zračnu luku, prema službenim podacima s mrežne stranice tog aerodroma, sletjelo tek šest aviona, a u Zadar čak 33!
Danas bi u Pulu trebalo sletjeti 13 aviona, a u Zadar 26. U srijedu će pulski aerodrom dočekati mizernih pet zrakoplova naspram njih čak 35 koji će sletjeti u Zadar. U ovom tjednu subota je jedini dan gdje Pula stoji malo manje poražavajuće, što, zapravo, pokazuje da potencijala ima, ali ga nitko ne zna iskoristiti. Tada će, prema internom rasporedu letenja pulske Zračne luke, pista u Puli primiti 25 aviona, a ona u Zadru 38.
Vojnić Žagar nije htjela komentirati ni broj letova, ni usporebu sa Zadrom. Prvo je kazala da podaci nisu točni, no kada smo pojasnili da se radi o brojkama sa službene stranice te je upitali da pojasni što je od navedenoga krivo, odlučila je u potpunosti ignorirati naše pitanje.
