Načelnica Kršana o nuklearki u Plominu: "Pitanje odlaganja radioaktivnog otpada mora biti riješeno prije bilo kakve odluke o novim projektima"

Sa 124 četvorna kilometra, Kršan je nakon Lanišća druga najveća općina u Istarskoj županiji (Grad Pula primjerice ima nepunih 54 km2).

Umnogome je Općina Kršan ovisna o termoelektrani u Plominu koja općini osigurava značajan proračunski prihod (čak 30 posto), no najave zatvaranja TE Plomin 2 najkasnije do 2033. godine, predstavljaju već sada ogroman gospodarski izazov ovoj općini, na kojoj trenutno djeluje oko 100 poduzetničkih firmi, od dominirajućih obrta do OPG-ova i d.o.o.-ova.

Termoelektrana Plomin na ugljen

No, zadnjih mjeseci Plomin se sve češće spominje kao moguća lokacija nuklearke, točnije male modularnih reaktora, o čemu je prošlog tjedna novinarima u Puli govorio premijer Andrej Plenković.

U duljem pro-nuklearnom istupu premijer je tada rekao i ovo: “Nitko nikad nije rekao da će to biti Plomin, Kršan ili Istra. Može biti bilo gdje u Hrvatskoj. Mali modularni reaktori  su novi pristup nuklearnoj energiji. Brojne velike kompanije ulažu u tu tehnologiju. Oni će postati realnost. Njihova prednost je što su jeftiniji  i manji, a daju jako puno struje, i osiguravaju nam ono što je najvažnije, jeftiniju struju”.

O ovoj su se vrućoj temi  jučer izjasnili neki od vodećih istarskih političara.

Ekološki i financijski utjecaj Termoelektrane Plomin, njeno planirano zatvaranje kao i moguća gradnja nuklearke na istom mjestu dovoljan je razlog za razgovor s Anom Vuksan, načelnicom Kršana, čiji bi stanovnici o tako velikom energetskomm ekološki i sigurnosno osjetljivom projektu morali imati zadnju riječ.   

Kakav je vaš stav o nuklearki u Plominu?

Prije svega, moram napomenuti da do nas nije pristigla niti jedna službena informacija. U ovom trenutku ne raspolažemo s dovoljno konkretnih informacija da bismo mogli zauzeti konačan stav o ovako složenom i dugoročnom projektu, no već sada je jasno da se o ovako važnom pitanju ne može odlučivati bez potpune transparentnosti, ozbiljne stručne analize i uključivanja lokalne zajednice i javnosti u svakoj fazi procesa. Upravo zato s razlogom tražimo jasne odgovore i upoznavanje javnosti sa svim planovima, jer je i sam premijer, odgovarajući na zastupničko pitanje IDS-a, naveo kako se razmatra mogućnost transformacije postojeće TE Plomin kroz uvođenje malog modularnog reaktora.

S druge strane, Općina Kršan svoj razvoj temelji na gospodarstvu, poduzetništvu, turizmu i održivom upravljanju prostorom, a upravo takav pristup dugoročno osigurava stabilan i održiv razvoj, uz očuvanje prostora i identiteta koji su temelj naše konkurentnosti. Upravo u tom smjeru vidim razvoj naše općine. Svaka rasprava o ovakvim projektima mora započeti uz suglasnost lokalne zajednice i Istarske županije, kao temeljni preduvjet za bilo kakvo daljnje razmatranje.

Zagovarate li o tako krupnoj stvari raspisivanje lokalnog referenduma?

Referendum je važan alat odlučivanja. U ovako složenim pitanjima važno je najprije osigurati da javnost bude u potpunosti upoznata sa svim stručnim informacijama i činjenicama, od tehnologije i sigurnosnih aspekata do utjecaja na okoliš i kvalitetu života. Tek kada su građani informirani i kada postoji kvalitetan dijalog između svih dionika, referendum ima svoju pravu svrhu, a to je da ljudi donesu odluku na temelju činjenica, a ne pretpostavki.

Dalibor Paus iz vaše stranke IDS ukazuje već neko vrijeme na zakonsku neusklađenost aktualnih prostornih planova Istarske županije i Općine Kršan s mogućom nuklearnom elektranom u Plominu. Hoćete li se založiti za promjene prostornih planova Općine Kršan u pravcu nuklearke u Plominu?

Smatram da se u ovakvim procesima mora poštovati integritet prostornih planova, kako Općine Kršan tako i Istarske županije. Odluke na nacionalnoj razini ne bi smjele biti iznad planskih dokumenata koji su rezultat dugoročnog promišljanja razvoja lokalne zajednice.

Kakav je vaš stav o problemu odlaganja nuklearnog otpada, kojeg kod malih modularnih reaktora ima bitno više nego kod klasičnih velikih nuklearki?

Prema dostupnim informacijama, Hrvatska još uvijek nema trajno i sustavno riješeno pitanje zbrinjavanja radioaktivnog otpada. To jasno pokazuje da jedno od ključnih pitanja nuklearne energetike u Hrvatskoj i dalje nije zatvoreno. Upravo zato smatram da pitanje odlaganja nuklearnog otpada mora biti riješeno prije bilo kakve odluke o novim projektima.

Koliko je vama ekološki prihvatljivija nuklearka?

Ekološku prihvatljivost nuklearne energije nije moguće svesti na jednostavan odgovor. Treba je promatrati u odnosu na postojeće industrije i njihov utjecaj na okoliš. Zato je nužna stručna i odgovorna rasprava, od tema kao što je utjecaj na okoliš i sigurnosti sustava do načina zbrinjavanja otpada. Ponavljam, struka treba dati jasne i razumljive odgovore, kako bi građani mogli steći potpunu sliku prije nego što se donesu bilo kakve odluke.

Reakcija na tvrdnje o malignim bolestima zbog termoelektrane Plomin, i što će Kršan nakon njena zatvaranja

Molio bih vas  da mi komentirate izjavu koju je jučer našem portalu (baš na temu nuklearke u Plominu) dao Anton Kliman, predsjednik istarskog HDZ-a i, kad je u pitanju Istra, osoba od ponajvećeg povjerenja premijera Plenkovića, a koji je ukazao na oboljele od malignih bolesti zbog termoelektrane Plomin. Kliman je rekao: "Iako nisam medicinski stručnjak, trebalo bi vidjeti dobrobiti, ali  i štete koje je ostavila termoelektrana Plomin na ljudsko zdravlje. Koliko je bilo napisa u novinama i u javnom prostoru da je čak i veći broj oboljelih od malignih bolesti zbog termoelektrane".

Kada je riječ o zdravlju ljudi, smatram da je nužno biti iznimno odgovoran u javnom prostoru. Takve tvrdnje zahtijevaju jasne i znanstveno utemeljene podatke. Zdravlje građana mora biti apsolutni prioritet!

Stoga svaka ozbiljna rasprava o energetici, bilo da govorimo o postojećim ili budućim postrojenjima, mora uključivati i jasan uvid u utjecaj na zdravlje i okoliš, jer je to temelj odgovornog donošenja odluka.

Termoelektrana Plomin puni značajan dio proračuna Kršana. Što ćete nakon njena  gašenja, čije je zatvaranje premijer Plenković prije nekoliko godina  u Glasgowu najavio najkasnije do 2033., što nije tako daleko?

Općina Kršan već aktivno radi na smanjenju financijske ovisnosti o TE Plomin. To je vidljivo i kroz planiranje proračuna, u kojem su u ovoj godini predviđeni niži prihodi po toj osnovi, kao i kroz usmjeravanje projekata i mjera prema drugim izvorima financiranja.

Primjerice, u 2025. godini ukupni prihodi povezani s TE Plomin iznosili su 1,63 milijuna eura, što čini oko 29,8 posto ukupnih prihoda Općine. U proračunu za 2026. godinu već je planirano smanjenje prihoda od naknade za korištenje prostora elektrane, uzimajući u obzir redovni remont i kraći rad elektrane. Istovremeno radimo na jačanju gospodarstva, poduzetništva i korištenju nacionalnih i europskih fondova, kako bismo dugoročno osigurali stabilnije i održivije financiranje Općine, neovisno o radu termoelektrane.