Politika i društvo

SJEDNICA DO DVA UJUTRO

'NE' NOVOM ZADUŽENJU Pulsko Gradsko vijeće nije donijelo odluku o davanju jamstva Kaštijunu za kredit od 1,6 milijuna eura

„Spinovanjem u medijima između predsjednice Vijeća Marković Nikolovski i Dušice Radojčić na ovu temu ispada da čaršija rješava pitanje Kaštijuna“, zaključio je noćas nezavisni Milan Rašula, na što mu je Radojčić odgovorila: „Na čaršiji se raspravlja kad nema drugih informacija. Informacije smo dobili putem medija, i dalje nam je nepoznata financijska perspektiva“


 
6 min
Martina Pereša ⒸFOTO: Manuel Angelini

„Spinovanjem u medijima između predsjednice Vijeća Marković Nikolovski i Dušice Radojčić na ovu temu ispada da čaršija rješava pitanje Kaštijuna“, zaključio je noćas nezavisni Milan Rašula, na što mu je Radojčić odgovorila: „Na čaršiji se raspravlja kad nema drugih informacija. Informacije smo dobili putem medija, i dalje nam je nepoznata financijska perspektiva“

Posljednja Sjednica pulskog Gradskog vijeća trajala je punih devet sati. Započela je jučer u 17, a završila jutros u dva sata.

Zadnja točka Dnevnog reda bila je tematska, uvrštena je na prijedlog Kluba vijećnika Možemo!, a odnosila se na Izvještaj o stanju i perspektivama Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun.

Bez gradonačelnika Zoričića

Prezentaciju je vijećnicima održao sam direktor Kaštijuna, Dražen Stilinović, a tijekom tematske točke kao ni tijekom izglasavanja Odluke o zaduživanju Kaštijuna, odnosno davanju jamstva Grada Pule za kredit u iznosu od 1,6 milijuna eura, pulski gradonačelnik Filip Zoričić u vijećnici nije bio prisutan.

Šesta točka Sjednice o zaduženju Kaštijuna vijećnicima je predložena svega nekoliko sati prije njena početka, a sve kako bi Grad kao većinski vlasnik odluku o zaduživanju mogao donijeti uoči Sjednice Županijske skupštine koja se pak održava sutra. Iako je na samom početku Sjednice ova točka na Dnevni red uvrštena s 12 glasova za, i 7 protiv, na koncu ipak nije prošla.

Protiv zaduživanja koje se, kako je pojasnio direktor Stilinović, odnosi na zbrinjavanje željezne frakcije, bili su nezavisni Daniel Deković te vijećnici platforme Možemo! Dušica Radojčić, Ana Fonović i Noel Mirković. Suzdržani su po ovom pitanju bili Miha Paus (Možemo!) i IDS-ovi Valter Boljunčić, Monica Derocchi i Ardemio Zimolo.

Noel Mirković

Povreda Poslovnika

- Ovo smatram povredom Poslovnika, dobili smo nepotpun materijal. Nemamo informacije, a moramo donositi odluke, rekao je Noel Mirković (Možemo!) predsjednici Gradskog vijeća Mariji Marković Nikolovski. S njim se složila i kolegica mu Dušica Radojčić koja je ustvrdila i kako točku o davanju jamstva od strane Istarske županije ne vidi na Dnevnom redu Skupštine koja se održava sutra te kako su ponude banaka pristizale još u travnju.

Povredu Poslovnika uvidio je i IDS-ov Valter Boljunčić koji je naveo i kako mu je „slijed točaka čudan“, a s obzirom na to da se o zaduženju razgovara nekoliko sati prije same rasprave o situaciji na Kaštijunu.

Valter Boljunčić

- Bilo je vremena da nam Grad ovo ranije javi. Nije trebalo ovako naglo. Kaštijun ima problema, ali novac mu je najmanji problem. Nemamo troškovnik i ne možemo odlučivati „na lijepu riječ“. Neozbiljno je tražiti takav iznos dok Kaštijun financijski „puca po šavovima“, naveo je također Boljunčić.

Inače, trgovačko društvo Kaštijun Gradu se obratilo sa zahtjevom vezanim uz kredit koji se odnosi na ponudu Zagrebačke banke s deset godina otplate, a pri čemu bi jamstvo Grada iznosilo 816.000 eura.

Već za vrijeme rasprave koja se ticala kredita, otvorena su brojna pitanja o načinima rješavanja akumuliranog duga društva te njegove financijske održivosti.

Loša kvaliteta SRF otpada

Sanja Radolović (SDP) zaključila je kako je vrlo loša kvaliteta takozvanog SRF otpada ključni problem Kaštijuna te da rješenje vidi u realizaciji kompostane, sortirnice, uspostavljanju dvočlane uprave koju bi činili tehnolog i financijer, i u javljanju na međunarodne natječaje.

Anja Ademi, pročelnica Upravnog odjela za lokalnu samoupravu Grada Pule podsjetila je pak kako se o toj temi već ranije govorilo na Vijeću te kako je na Sjednicu uvrštena na zamolbu Istarske županije, dok je direktor Kaštijuna Dražen Stilinović pojasnio da kredit nije za poslovanje već za poboljšanje rada te da će se vratiti u roku od 10 godina, a moguće i prije.

Vijećnicima se obratio i u ranim jutarnjim satima prezentacijom o radu Kaštijuna.

Dražen Stilinović

- Predviđa se još odlagalište i bioplinsko postrojenje. Sadašnji Kaštijun nije kompletan sustav jer nije u mogućnosti obrađivati sav otpad. Maksimalni dnevni kapacitet MBO postrojenja je 390 tona, a tjedni 2.000 tona, s tim da srpanj i kolovoz premašuju kapacitete za 30 do 50 posto. Ove godine smo primili 70.138 tona otpada, a cijena zbrinjavanja je 540 kuna plus 50 kuna za prijevoz, po cjeniku iz 2017. godine. Aktivnosti za ljeto su odvoženje direktno s pretovarne stanice, kontrola svih ulaznih materijala, ispitivanje vozila i mogućnost predobrade ulaznog materijala. Financijski rezultati negativni su od samog početka, a najveći problem nam čine troškovi zbrinjavanja, naveo je, među ostalim, Stilinović u svom izlaganju.

Dušica Radojčić

Upitna kontrola ulaznog materijala

- Očekivala sam plan pokrivanja gubitaka. Pitanje je i kako će Grad riješiti problem osiguranja Kaštijuna, budući da osiguravajuća društva smatraju da može doći do kvara i lomova. Kako će se pojačati kontrola ulaznog materijala, i što ako parametri ne budu zadovoljeni? Konzultant Viktor Simončić koji je angažiran, nije nam rekao ništa što već nismo znali, pa bi bilo pošteno reći koliko košta njegov angažman, samo su neke od primjedbi i pitanja koje je Dušica Radojčić (Možemo!) uputila direktoru Stilinoviću.

Valtera Boljunčića (IDS) zanimalo je hoće li i ove godine biti problema s odlaganjem, neugodnim mirisima i povećanjem cijena, dok je Noel Mirković (Možemo!) imao pitanje vezano uz cijenu zbrinjavanja viškova.

Bez vizije rješavanja problema

Nezavisni Daniel Deković rekao je da je očekivao kako će se prezentacija bazirati na viziji rješavanja problema, kako je čuo da problem postoji i s novim prikolicama te da sav otpad nakon lanjske havarije nije vraćen u ŽCGO Kaštijun.

Milan Rašula

- Spinovanjem u medijima između predsjednice Vijeća Marković Nikolovski i Dušice Radojčić na ovu temu ispada da čaršija rješava pitanje Kaštijuna, zaključio je pak nezavisni Milan Rašula, a na što mu je Radojčić odgovorila: „Na čaršiji se raspravlja kad nema drugih informacija. Informacije smo dobili putem medija, i dalje nam je nepoznata financijska perspektiva.“

- Niste vi jedini koji brinu o Kaštijunu, ne stavljajte se iznad izvršne vlasti, uzvratio joj je Rašula.

- Postrojenje funkcionira prema projektu. Tehnologija bi trebala smanjiti količinu vlage u materijalu. Valja Kaštijun, ali ne valja materijal koji dolazi unutra. Rješenje su investicije, i pregovaram s komunalnim poduzećima da smeđe kante uvedemo što prije, i za sve lokacije. Prije sezone smo napravili remont opreme. Sadašnja cijena pokriva sadašnje troškove, a zbrinjavanje SRF-a nam je najkritičnija točka i vjerojatno ta cijena neće biti dovoljna. Troškovi su van moje kontrole. Treba optimizirati rad da bi smanjili troškove. Natječaj za osiguranje vodi Grad. Poništen je i ide se na novi, sve je poskupjelo zbog tržišne situacije, riječi su kojima je Stilinović pokušao sumirati sva pitanja i primjedbe.

Dodatne analize materijala

Vijećnicima je rekao i da se kontrole provode na ulaznoj vagi, da postoji i video nadzor, da se materijal nakon vage još obrađuje. Najavio je i dodatne analize materijala, za što će se zaposliti vanjske firme te ustvrdio kako su neugodni mirisi smanjeni. Složio se da je cijena od 300 eura za viškove previše, no i pojasnio da je ona tek okvirna te da još uvijek nije potpisan nikakav ugovor.

Njegovim odgovorom ujedno je i završena ova maratonska Sjednica pulskog Gradskog vijeća.


Nastavite čitati

Pula
 

(VIDEO) VESELO NA OTVORENJU 'LIBRIĆA' U potrazi za tajanstvenim bićima koja još žive po Istri

"Vodimo vas na jedno putovanje Istrom, među jame, škulje, kanjone, rijeke, gradine i kaštele u kojima, kako kaže priča, još uvijek žive neka tajanstvena, nevidljiva bića. Ovim Librićem dotaknuli smo nešto dragocjeno, nešto što bi svaki narod trebao čuvati kao svoju baštinu, a to su narodne priče koje su u neka davna vremena prepričavana pored starih ognjišta", kazala je direktorica festivala Slavica Ćurković

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.