Na Odjelu za neurologiju Opće bolnice Pula godišnje se hospitalizira oko 500 pacijenata radi moždanih udara. U razdoblju od 2018. do 2022. godine u pulskoj je bolnici hospitalizirano čak 1795 bolesnika s ishemijskim moždanim udarom.
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) je u Hrvatskoj, isto kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti, dakle značajni zdravstveni problem. U Hrvatskoj pogađa oko 12.000 ljudi godišnje, od kojih ne preživi njih oko 5.000, od toga više žena, njih 3.000.
Nagli neurološki poremećaj
O uzrocima udara, metodama liječenja ali i tome kako si pomoći da do udara ne dođe razgovarali smo sa doc. dr. sc. Dolores Janko-Labinac. Ova specijalistica neurologije, voditeljica Odjela neurologije Opće bolnice Pula pojašnjava da je moždani udar naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije uslijed čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.
- Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara, pojašnjava nam ova liječnica.
Žene češće obolijevaju
Kako navodi, u razdoblju od 2010. do 2021. godine u pulskoj se bolnici bilježi ukupno 193 subarahnoidalnih krvarenja (SAH). Od navedenog broja bilo je 80 muškaraca, a čak 113 žena (59 posto). Žene, dakle, češće obolijevaju od SAH-a.
- Zanimljivo je da je žena mlađih od 50 godina bilo samo 23 posto. Kod muškaraca je drugačije, češće je do
ovog stanja dolazilo i u mlađoj dobi, a ujedno je i smrtnost muškaraca bila manja (25 muškaraca prema 32 žene). Većina SAH-ova bila je posljedica ruptura aneurizmi i to u 68 posto. Kod žena je primjetno obolijevanje više i od višestrukih aneurizmatskih SAH-ova. Krvarenja bez aneurizmi u podlozi bilo je 21 posto.
Posebna kategorija neaneurizmatskih krvarenja (takozvani perimenzencefalitički SAH-ovi) bili su rjeđi, 11 posto. Žene, navodi Janko-Labinac, češće doživljavaju aneurizmatska krvarenja (67 posto) dok su u muškaraca češća neaneurizmatska krvarenja i to posebno perimenenfalitički SAH-ovi koji u pravilu imaju dobru prognozu i ishod (u 91 posto slučajeva). Riječ je o posebnoj skupini SAH-ova bez anurizmi lokaliziranih u dubokim dijelovima mozga oko moždanog debla, pojašnjava ova liječnica.
Nažalost, kako naglašava, u općoj populaciji postoji trend rasta broja SAH-ova. Zbrinjavanje SAH-a, pojašnjava nadalje, može biti kirurško, postavljanjem klipsa na vratu aneurizme ili endovaskularno, postavljanjem zavojnica unutar krvne žile. Uz to, već dulje vrijeme postoji trend endovaskularnog zbrinjavanja SAH-ova, gdje je to moguće.
- Vrlo je važno upoznati se s čimbenicima rizika za nastanak moždanog udara (kojih kod žena ima više nego kod muškaraca) te s posljedicama i snažno poticati preventivno ponašanje i prepoznavanje simptoma kako bismo u slučaju potrebe mogli pomoći sebi i svojim bližnjima.
Visok tlak kao najvažniji čimbenik rizika
Čimbenici rizika na koje se može utjecati (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti) su, kako nabraja,: visoki krvni tlak kao najvažniji čimbenik rizika, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija – nepravilan i ubrzan rad srca), zatim šećerna bolest i povišeni kolesterol (masnoće u krvi). Tu spadaj i pušenje, neadekvatna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, nedovoljno sna, tranzitorna ishemijska ataka (TIA), karotidna bolest, stres i depresija.
Postoje, navodi doktorica, i čimbenici na koje nije moguće utjecati, a to su životna dob, spol, obiteljska sklonost.
Na pitanje zašto su žene ugroženije od moždanog udara dr. Janko Labinac napominje da se tu radi o takozvanim specifičnim čimbenicima rizika za moždani udar u što, primjerice, spadaju i oralni kontraceptivi.
- Tablete za kontracepciju s vremenom su postale mnogo sigurnije, ali žene koje već imaju rizik od moždanog udara trebaju poduzeti dodatne mjere opreza. Tu je zatim i trudnoća - rizik od moždanog udara u trudnica iznosi 21 na 100 000, s najvećim rizikom od moždanog udara u trećem tromjesečju i nakon porođaja. Upravo zato trudnice s visokim krvnim tlakom trebaju se liječiti lijekovima i pažljivo nadzirati. Jedan od čimbenika je i preeklampsija – visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće, a koja udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu, navodi nam.
U specifične čimbenike ubraja se i korištenje hormonske nadomjesne terapije, zatim migrene s aurom koje su povezane su s ishemijskim moždanim udarom kod mlađih žena, osobito ako puše ili koriste oralne kontraceptive.
Kako navodi, žene i muškarci koji imaju moždani udar često imaju sličan skup simptoma, ali žene češće imaju atipične, nejasne simptome.
Atipični simptomi udara kod žena
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada i manifestiraju se kao:
- Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, posebno ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
- Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
- Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida
- Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
- Iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem
- Kod žena se prisutni simptomi moždanog udara ponekad razlikuju od uobičajenih, te upravo zbog toga stvaraju problem, jer često nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno, pojašnjava ova liječnica prisjećajući se na ljetošnjeg slučaja mlade turistkinje koja je jaku glavobolju pripisivala suncu, umoru i čekala cijeli dan da potraži pomoć.
Bila je to mlada žena, bez rizika i jako nas je zanimalo što je dovelo do udara. Kasnije smo u razgovoru doznali da je jednostavno htjela iskoristiti maksimalno godišnji, preforsirala se, bila cijeli dan na suncu, puno plivala, dehidrirala....
Upitana koji su to specifični simptomi moždanog udara kod žena na koje valja pripaziti navodi da su to gubitak svijesti ili nesvjestica, zatim atipični umor i slabost, poteškoće ili kratkoća daha, ali i zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija. Mogu se pojaviti i nagle promjena ponašanja, opća nelagoda, uzrujanost, konfuzija, mučnina ili povraćanje i štucanje.
Navodeći da od moždanog udara umire više žena nego muškaraca, naglašava kako je moždani udar kod žena još uvijek podcijenjen zdravstveni problem te je stoga potrebna edukacija i podizanje svijesti o problemu moždanog udara kod žena na razini struke, ali i šire javnosti.
- O ozbiljnosti ove bolesti govori i činjenica da svake godine od moždanog udara umre trostruko više žena nego od karcinoma dojke. Upravo je zato Hrvatsko neurološko društvo 2019. godine pokrenulo kampanju "Dan crvenih haljiina" posvećenu borbi protiv moždanog udara u žena, a obilježava se prvog petka u veljači dok naša bolnica pažnju na moždani udar usmjerava na "Tjednu mozga" kojeg svake godine obilježavamo u ožujku, veli doktorica.
Liječenje ishemičnog moždanog udara mora započeti u roku od 4,5 sata od pojave prvih simptoma
Razgovarajući o liječenju moždanog udara dr. Janko Labinac napominje kako je od izuzetne važnosti što prije bolesnika odvesti liječniku, jer je rizik za ponavljanje najveći unutar 24 sata od prvog udara.
Upitana ima li kakvih naznaka o tome da nam predstoji inzult navodi da se može prvo javiti i upozoravajući znak, TIA (tranzitorna ishemijska ataka), nakon koje u roku od 24 sata može nastati velik, onesposobljavajući moždani udar, no on ne mora nastati što ovisi o brzoj reakciji i liječenju.
- Moždani udar je hitno medicinsko stanje, zahtijeva brzu reakciju u prepoznavanju simptoma, transport i hitno liječenje u roku od najviše 4,5 sata od nastupa simptoma kako bi se smanjile velike posljedice oštećenja mozga, invaliditeta ili čak smrtnog ishoda.
U slučaju nastupa moždanog udara vrijedi pravilo „Vrijeme je mozak - Time is Brain“.
Naime, u svakoj minuti bez opskrbe krvlju odumire oko 2 milijuna neurona te je svaka minuta bitna za smanjenje posljedica.
Suvremene metode hitnog liječenja omogućavaju da se ponovno uspostavi moždani protok i spriječi oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira, a time i posljedični invaliditet.
Ako bolesnik zadovoljava kriterije intravenozne trombolize, daje mu se infuzija za otapanje ugrušaka, a ovisno o nalazu neuroradiološke obrade upućuje se bolesnika na mehaničku trombektoniju.
Radi se, napominje doktorica, o povoljnoj i poželjnoj metoda liječenja bolesnika s akutnim ishemijskim moždanim udarom, prema Nacionalnoj mreži Republike Hrvatske za moždane udare, a navedena metoda primjenjuje se u KBC Rijeka, gdje se hitno na daljnju obradu upućuju pacijenti iz Opće bolnice Pula.
Kako si pomoći?
Na kraju, upitana kako si možemo sami pomoći veli da se na osobnoj razini rizik može smanjiti jednostavno pridržavajući se slijedećih preporuka:
- Prepoznati i liječiti svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija
- Biti tjelesno aktivni i redovito vježbati, no ne pretjerivati s naporom
- Održavati pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća
- Ograničiti konzumaciju alkohola
- Ne pušiti (odnosno u slučaju da ste pušač potražiti pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja)
- Brinuti o svom mentalnom zdravlju, održavati socijalne kontakte i baviti se rekreativnim aktivnostima
- Uredno spavati jer se tijekom sna tijelo regenerira
Na kraju, poručuje svima da se moraju naučiti prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć u slučaju potrebe.