Njemačka pruža punu podršku ulasku Hrvatske u šengen i europodručje

Njemačka pruža punu podršku nastojanjima Hrvatske da početkom sljedeće godine uđe u šengenski prostor kao i u eurozonu, rečeno je nakon susreta njemačkog kancelara Olafa Scholza i predsjednika hrvatske vlade Andreja Plenkovića u srijedu u Berlinu.

"Mi u potpunosti podržavamo napore koje Hrvatska čini u ostvarenju ovih ciljeva. Ja sam posebice kao ministar financija pomno pratio događaje oko ispunjenja uvjeta za ulazak u europodručje", rekao je njemački kancelar Scholz nakon razgovora s hrvatskim premijerom u Berlinu.

Plenković je iznova ponovio cilj Hrvatske da i u šengensku zonu i u europodručje uđe 1. siječnja sljedeće godine.

"U tom pogledu imamo punu i kontinuiranu podršku Njemačke", rekao je Plenković.

Europska komisija u srijedu je objavila da Hrvatska zadovoljava konvergencijske kriterije i da je spremna postati 20. članicom europodručja od 1. siječnja 2023. godine.

Glede ruskog napada na Ukrajinu, Scholz je istaknuo potrebu da Europska unija i dalje pokaže visoki stupanj jedinstva kako u političkom tako i u humanitarnom smislu te se zahvalio Hrvatskoj na angažmanu po tom pitanju.

"Zahvaljujemo se Hrvatskoj na primitku velikog broja izbjeglica iz Ukrajine", rekao je Scholz.

Hrvatski premijer je također istaknuo brzinu, jedinstvo i odlučnost Europske unije u reakciji na rusku agresiju na Ukrajinu, između ostalog i kroz dogovor oko šest paketa sankcija protiv Rusije ali i kroz val solidarnosti s ukrajinskim narodom.

"Nastavljamo s pružanjem pomoći u svakom smislu i spremni smo i dalje davati svoju potporu kako financijsku tako i vojnu", rekao je predsjednik hrvatske vlade.

Posebnu ulogu bi Hrvatska trebala odigrati u ostvarenju energetske neovisnosti zemalja poput Mađarske, Slovačke, Slovenije i Bosne i Hercegovine.

"Mi želimo povećanjem postojećih kapaciteta doprinijeti diversifikaciji opskrbe", rekao je Plenković.

Scholz je rekao da bi povećanje kapaciteta bilo važan signal za zemlje u regiji kada je u pitanju stvaranje većeg stupnja neovisnosti o ruskim energentima.

Scholz i Plenković su razgovarali i o nastavku Berlinskog procesa kojem je cilj približavanje zemalja regije zapadnog Balkana Europskoj uniji te su dali punu podršku nastojanjima tih zemalja za punopravnim članstvom.

Hrvatski premijer je izrazio zadovoljstvo što je kancelar Scholz nastavio s održavanjem aktivnosti u sklopu Berlinskog procesa čime je, kako je rekao, problematika zemalja zapadnog Balkana ostala na listi interesa Europske unije.

Oba državnika su naglasila potrebu da pregovori Sjeverne Makedonije i Europske unije o punopravnom članstvu započnu što prije.

Što se tiče BiH, Scholz je rekao kako treba izvršiti utjecaj kako bi se izbori u toj zemlji održali, a Plenković je izrazio nadu "da će biti učinjeno sve kako bi ti izbori protekli u ispravnom i poštenom ozračju i kako bi svi konstitutivni narodi mogli glasati shodno zaključcima iz Dejtonskog sporazuma".

Hrvatski premijer radni posjet Berlinu završit će susretom s predstavnicima hrvatskih iseljenika u zgradi veleposlanstva u Berlinu. 

U delegaciji s premijerom u njemačkoj prijestolnici su boravili i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar financija Zdravko Marić.