Iz izjava sugovornika moglo se čuti i kako je sve više umjetničkih galerija zamijenjeno brojnim dućanima suvenira, kako na svakom koraku „rastu“ apartmanske zgrade te kako je u cijeloj Istri prije pristupanja Europskoj uniji 2013. godine bilo oko 30.000 gostinskih kreveta, a nakon toga, u posljednjih desetak godina, broj se udvostručio
Iz izjava sugovornika moglo se čuti i kako je sve više umjetničkih galerija zamijenjeno brojnim dućanima suvenira, kako na svakom koraku „rastu“ apartmanske zgrade te kako je u cijeloj Istri prije pristupanja Europskoj uniji 2013. godine bilo oko 30.000 gostinskih kreveta, a nakon toga, u posljednjih desetak godina, broj se udvostručio
Da su Nijemci opasno krenuli u preispitivanje imidža naše zemlje kao poželjne ljetne destinacije pokazuju nedavne objave o previsokim cijenama i anketiranje sunarodnjaka smatraju li da je Hrvatska postala preskupa destinacija. Očekivano, veliki dio ljudi odgovorio je pozitivno. Međutim, njemački mediji bacili su se i u istraživanje ima li u Hrvatskoj održivog turizma ili smo sve podredili novcu?
Konzorcij regionalnih javnih ustanova u Njemačkoj objedinjenih u ARD mrežu, koja upravlja i nacionalnom televizijskom mrežom, u svojem prilogu bavio se upravo tom problematikom.
U reportaži koju su snimili tijekom ovog proljeća, pod nazivom „Turistički Boom u Hrvatskoj - Procvat ili rasprodaja?“ reporteri uvodno navode da je Hrvatska brzo dostupna automobilom i još uvijek ima pristupačne cijene.
„Hrvatska spada među omiljene destinacije za odmor Nijemaca. No, za domaće stanovništvo taj procvat ne donosi samo prednosti: Priroda se uništava, a vlastiti dom im je gotovo nedostižan. Prijeti li zemlji rasprodaja?“, pitaju se njemački reporteri i pritom prate rad Patricka Kohla, posrednika u prodaji nekretnina u Istri, Silviju Buttignoni, ravnateljicu Javne ustanove Natura Histrica koja se bori protiv ilegalnih građevina u zaštićenim područjima, te Marijanu Lovrinić, vlasnicu eko hotela Casa Amando u Rovinju, koja se zalaže za veću održivost...
„Svaki treći kupac nekretnina na Jadranu dolazi iz inozemstva. Posao s turizmom cvjeta, međutim, sezonski radnici u ugostiteljstvu i hotelijerstvu ne mogu pronaći mjesto za stanovanje, a turizam pati od manjka radne snage. Tome u prilog sve je više dokaza. Tako je lani tijekom ljeta ograničeno korištenje vode, plažama sve više prijeti zagađenje, a situacija s parkiranjem je kaotična.“, ističu njemački novinari.
Iz izjava njihovih sugovornika moglo se čuti i kako je sve više umjetničkih galerija zamijenjeno brojnim dućanima suvenira, kako na svakom koraku „rastu“ apartmanske zgrade te kako je u cijeloj Istri prije pristupanja Europskoj uniji 2013. godine bilo oko 30.000 gostinskih kreveta, a nakon toga, u posljednjih desetak godina, broj se udvostručio.
Tako agent za nekretnine koji posluje na njemačkom tržištu kaže da su u Istri "mnogo godina bili prisutni Englezi, a da ih od Brexita gotovo i nema više, Talijani gotovo da ne traže nekretnine nakon Covida, a Rusi više ne smiju kupovati“.
„Nijemci ovdje traže jeftinije nekretnine nego u Njemačkoj, jer se još uvijek smatraju povoljnijima, no to više nisu ponude kao prije pet godina. Međutim, i za idućih pet godina to više neće biti ponude kakve su danas“, smatra agent za nekretnine.
Silvija Buttignoni iz JU Natura Histrica, koja je također bila jedna od sugovornica, kazala je za Istru24 da su novinari imali vrlo dobre informacije o situaciji na Poluotoku i o tome da se svašta radi „na terenu“, informirali su se iz brojnih članaka o problematici bespravne gradnje i overturizma.
-Zanimala ih je problematika bespravne gradnje i neodrživosti turizma – uz koje vežemo, izravno ili neizravno, i klimatske promjene, jer imamo sve više okupiranog prostora i sve manje zelenila i prirode, a usto i sve više štetnih posljedica ljudskog djelovanja - od onečišćenja, (pre)skupih stanova, preopterećene infrastrukture koja više ne može pratiti priliv tako velikog broja ljudi pa sve do mešetarenja svime i svačime samo zbog zarade, prostituirajući prostor u kojem živimo. S druge strane imamo sve manje i manje stanovnika, kako u Hrvatskoj, tako i u Istri… To je nešto o čemu treba dobro razmisliti i zatim nešto poduzeti, nešto što treba najhitnije početi rješavati, ali bez 'unošenja' dodatne radne snage kao što su Nepalci, Srbi i ostali radnici sa svih strana svijeta, koji će za par desetljeća, ako ne 'stanemo na loptu', biti većina u gradu. Treba kapacitirati prostor i planirati posao za ljude koji tu žive i koji bi morali živjeti jako dobro, a ne životariti, zaključila je Buttignoni.
Rezimirajući emitirani prilog, njemački novinari ističu da je Hrvatska popularno odredište za odmor, a posebno Istra koju posjećuju milijuni njemačkih turista, privučeni lijepom obalom i lakom dostupnošću. Međutim, kažu da turistički bum donosi, istina, ekonomske koristi, ali kako zbog turizma lokalni stanovnici sve više bivaju iseljeni zbog rastućih cijena nekretnina te imaju velikih problema s pronalaženjem pristupačnih stanova. Brzi turistički rast dovodi i do negativnih učinaka na prirodu jer se gradi sve duž obalne linije, a čak su ugrožena i zaštićena područja, pokazano na primjeru Umaga i Bala gdje građevinski projekti ugrožavaju ekosustav.
Rastući broj turista uzrokuje i infrastrukturne probleme poput nedostatka vode, prometnih gužvi i onečišćenja okoliša, jer zahtjevi premašuju postojeće kapacitete. Turistički bum dovodi i do velike potražnje za radnom snagom u sektoru turizma. Međutim, radne snage sve više nedostaje jer mnogi lokalni stanovnici odlaze u inozemstvo, a teško je pronaći drugu radnu snagu. Nadalje, rastuća potražnja za apartmanima dovodi do toga da se sve više stanova iznajmljuje turistima, što pak šteti lokalnim stanovnicima s niskim prihodima. Iako se poduzimaju napori kako bi se turizam u Hrvatskoj učinio održivijim te se očekuju i EU sredstva za promicanje održivog turizma, sve je to još daleko od dostatnog za suzbijanje negativnih učinaka masovnog turizma.
Kao zaključak navode: „Hrvatskoj je turizam važan izvor prihoda. Ali može li se nastaviti kao dosad? Puno je toga na kocki u zemlji s još uvijek bajkovitom obalom. Da ne bi jednog dana bilo prekasno - i da zemlja nepovratno ne izgubi svoj identitet“.
Pitanje je samo moraju li nam to stranci dolaziti reći ili smo dovoljno mudri da i sami nešto učinimo - na vrijeme!
Njegova otpornost, agresivnost, veliki reprodukcijski potencijal i tolerancija na širok raspon uvjeta čine ga jednom od najagresivnijih invazivnih vrsta u Mediteranu * Rješenje ipak postoji
Na pitanje je li točno da mu je istekla osobna iskaznica i da nema prebivalište na području Grada Umaga, Galović kaže da to nije točno, i da mu iskaznica ističe 10. veljače 2025. godine. Naveo je da mu je na osobnoj iskaznici navedena adresa Školska 5 na području Umaga, no da je u međuvremenu preselio na drugu adresu gdje i sada živi, ali također na području grada Umaga
Danas Jakovčić govori to što govori, no prije više do 20 godina izjavio je ovo: "Točno je da sam podrum, septičku jamu i vodospremu u Svetom Jurju gradio bespravno" * Što je tih godina izjavio konzervator Ivan Matejčić, kada su u Jakovčićevo selo stigle grede iz porečke Biskupije u sklopu Eufrazijane
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
