Nova poskupljenja hrane na vidiku: što bi uskoro moglo biti skuplje

Globalne cijene hrane mogle bi ove godine snažno porasti, a posljedice bi se mogle osjetiti i u Hrvatskoj. Među proizvodima koji su pod najvećim pritiskom su žitarice, voće i povrće te mliječni proizvodi. O temi piše portal N1, uz navođenje Oxford Economicsa kao izvora ekonomskih prognoza.

Nove prognoze ukazuju na mogućnost novog vala poskupljenja hrane. Kako je objavio N1, pozivajući se na procjene Oxford Economicsa, globalne cijene hrane mogle bi u 2026. godini porasti za 11,8 posto, dok se za 2027. predviđa dodatni rast od 4,8 posto.

Poseban pritisak očekuje se na žitarice, voće i povrće te mliječne proizvode, što bi se posredno moglo odraziti i na cijene brojnih proizvoda koje svakodnevno kupujemo.

Pšenica bi mogla biti jedan od najvećih problema

Jedna od ključnih namirnica na koju treba obratiti pozornost je pšenica. Njezin rast cijene mogao bi se preliti na čitav niz proizvoda – od kruha i peciva do tjestenine i drugih proizvoda od brašna.

Situaciju dodatno otežavaju vremenski uvjeti. Ovogodišnje ekstremne vrućine i suša u dijelovima Europe već su negativno utjecale na poljoprivredne prinose.

Prema podacima koje prenosi N1, europska procjena ovogodišnje žetve žitarica smanjena je s ranijih 295,5 milijuna na 286,6 milijuna tona za Europsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo. Prošle je godine ubrano oko 310 milijuna tona.

Skuplja energija i gnojivo dodatni su problem

Poljoprivrednike pritom ne opterećuju samo vremenske neprilike. Na troškove proizvodnje utječu i cijene energije, goriva i gnojiva.

Oxford Economics posebno upozorava na posljedice geopolitičkih sukoba i poremećaja u opskrbi. Prema podacima koje prenosi N1, cijena dizela na globalnoj je razini u srpnju bila 36 posto viša nego godinu ranije, dok bi cijene gnojiva ove godine mogle porasti za 22 posto.

Sve se to na kraju može preliti na krajnje potrošače.

Što bi građani mogli prvo osjetiti?

Najbrže bi se, prema procjenama, promjene mogle vidjeti kod svježeg voća i povrća, dok bi za dio prerađene hrane trebalo više vremena da se povećani troškovi proizvodnje i sirovina preliju na police trgovina.

Pšenica je posebno važna jer je riječ o sirovini koja ulazi u proizvodnju velikog broja osnovnih namirnica. Zbog toga bi eventualni novi rast njezine cijene mogao značiti i skuplji kruh, tjesteninu, kekse, pahuljice i druge proizvode.

Pritisak bi se mogao osjetiti i kod mliječnih proizvoda, uključujući sir, kao i kod biljnih ulja.

Ratovi dodatno kompliciraju situaciju

Na tržište žitarica snažno utječe i rat u Ukrajini. Rusija i Ukrajina zajedno čine gotovo 30 posto svjetskog izvoza pšenice te više od deset posto izvoza kukuruza, navodi se u podacima koje prenosi N1.

Mogući poremećaji izvoza preko Crnog i Azovskog mora zato predstavljaju dodatni rizik za globalno tržište hrane.

Drugim riječima, cijene hrane u narednim mjesecima neće ovisiti samo o tome koliko će biti uspješna ovogodišnja žetva. Na njih će utjecati i cijene goriva, gnojiva, energenata te daljnji razvoj ratnih sukoba i trgovinskih poremećaja.

Za hrvatske potrošače to znači da bi se, nakon razdoblja u kojem su cijene hrane već značajno opteretile kućne budžete, mogao pojaviti novi pritisak na cijene osnovnih namirnica.