Oporba ukazuje na razliku broja birača i stanovnika

Raspravljajući o izvješću o broju birača za lanjsko treće tromjesečje, saborska je oporba u utorak ukazala na gotovo 400.000 više upisanih u registar birača nego što je punoljetnih osoba, na što su iz HDZ-a odgovorili da je riječ o različitoj metodologiji i da je sve u skladu s Ustavom i zakonom.  

Prema izvješću o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za treće tromjesečje prošle godine, na dan 30. rujna 2025. na području 10 izbornih jedinica registrirano je ukupno 3,609.130 birača, što je smanjenje ukupnog broja registriranih birača s ukupno 3,615.381 na kraju prvog tromjesečja 2025..

Rukavina: Do izbora 2028. zasigurno nećemo imati više od plus/minus pet posto za bilo koju izbornu jedincu

Pri tome su sva zabilježena odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama u okviru zakonom dopuštenog raspona od plus /minus pet posto od propisane osnove, istaknuo je državni tajnik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Sanjin Rukavina. 

"Apsolutno mogu kazati da do redovnih izbora 2028. godine zasigurno nećemo imati više od plus/minus pet posto za bilo koju izbornu jedincu", naglasio je u replikama. 

Dodao je da je u odnosu na 2023., u analiziranom razdoblju ovog izvješća došlo do odstupanja u plusu za 0,24 posto, odnosno u minusu za 0,68 posto, što, kazao je, ukazuje na dobro razgraničenje izbornih jedinica. 

I dok je oporba tijekom rasprave ukazivala da prema registru ima 400.000 više birača nego punoljetnih građana s pravom glasa navedenih u popisu stanovništvu te da jednaka vrijednost glasa nije osigurana, unatoč izmjenama Zakona o izbornim jedinicama, iz HDZ-a su tvrdili suprotno.   

"Ovo izvješće pokazuje da imamo 400.000 više glasača nego punoljetnih osoba. Negdje su neki birači zavedeni, a ne prebivaju u toj izbornoj jedinici, neke izborne jedince imaju jednak broj zastupnika u Saboru, ali puno manje stvarnih birača i ta neažurnost u vašem popisu birača uvjetuje da imamo nejednako prava glasa", kazao je Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i ISU-PIP-a).

"Jednaka vrijednost glasa ostvarena je u svih 10 izbornih jedinica. Ustavni sud je rekao da je jednakost glasa ujednačena jer je plus/minus pet posto", odgovorio je Rukavina. 

Istaknuo je da se registar birača ažurira na dnevnoj bazi te da se svaki građanin s prebivalištem u RH s navršenih 18 godina u 10 izbornih jedinica svakodnevno upisuje u registar. Istaknuo je i da MUP nadzire promjene prebivališta, ali naglasio da je odgovornost svakog građanina prijavljivati promjene. 

Puljak: Još nemamo povezane baze podataka prebivališta, matice umrlih, poreznih i evidencija o iseljavanju...

"Na dnevnoj osnovi se vrše promjene i sve je sukladno Zakonu i s Ustavom", ustvrdio je na opasku zastupnice Marijane Puljak (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjever) kojoj je "neprihvatljivo" postojanje razlike od 12 posto između registra birača i popisa stanovništva i to u 2026. godini 21. stoljeća kada bi, kazala je, sve baze podataka trebale biti automatske povezane.

"Govorimo o digitalnoj transformaciji, umjetnoj inteligenciji, humanoidnim robotima, a mi u Hrvatskoj još nemamo povezane baze podataka prebivališta, matice umrlih, poreznih evidencija, evidencija o iseljavanju i registru birača. To nije pitanje tehnologije, ona u današnje doba postoji, to je pitanje političke volje", ustvrdila je. 

Državni tajnik demantirao je tvrdnju Mostova Mire Bulja o "mrtvim glasačima". "Ne mogu se složiti da mrtvi glasuju. Osobno sam sudjelovao u raznim izbornim procesima, znate kako su formirani birački odbori, tko ih nadzire i to apsolutno nije točno", rekao je. 

Arsen Bauk uime Kluba SDP-a podsjetio je na izvješće Ustavnog suda iz 2010. o nejednakoj vrijednosti glasa na izborima za Hrvatski sabor 2007. kada je, naveo je, razlika u vrijednosti tadašnje četvrte i sedme izborne jedinice iznosila 24,99 posto, a da je nakon donošenja novog zakona 2023., prema kojem su se održali parlamentarni izbori 2024., u novoj petoj  i novoj šestoj izbornoj jedinici iznosila čak 31,85 posto. 

Oporba: Disproporcija u broju birača i stanovnika dovodi u pitanje legitimitet izbora

"Dakle, nakon što smo se uskladili s odlukom Ustavnog suda, razlika u nejednakoj vrijednosti glasa se povećala. Kako bi rekli susjedi, džaba ste krečili", rekao je. 

Da bi se izjednačila vrijednost glasa, Bauk kao rješenje navodi ili jednu izbornu jedinicu ili da se granice određuju temeljem broja stanovnika, a ne birača. Iz HDZ-a oporbi odgovaraju kako namjerno brkaju registar birača i popis stanovništva, iako su metodologije različite. 

"Vi ste bili ministar uprave, imali ste priliku riješiti ovaj problem, niste, samo ste prema van napravili određene korekcije i prebacili dio birača u 12. izbornu jedinicu", rekao je Ivan Malenica (HDZ).

"I onda ste došli vi i niste ništa napravili dok vas Ustavni sud nije prisilio i onda ste pokvarili", uzvratio je Bauk. 

Disproporcija u broju birača i stanovnika dovodi u pitanje legitimitet izbora i zaziva reformu registra, poručio je Ivica Ledenko (Klub Mosta).

"Imamo netočno i slabo održavanje registara, uključivanje dijaspore i neaktivno brisanje umrlih i iseljenih i to stvara anomalije. No, ništa se po tome ne radi jer nekome ovako nesređeno stanje odgovara. A kako uopće od svih netočnih baza dobiti jedan točan registar? To je nemoguće", dodao je te pozvao MUP na aktivniju provjeru prebivališta, dodajući kako se podaci o broju birača "kose sa zdravim razumom". 

I zastupnica Urša Raukar (Klub Možemo!) ukazala je da je registar birača "nevjerodostojan" jer je baziran na "nevjerodostojnim podacima o prebivalištu". 

"I dalje imamo više od 400.000 više birača nego punoljetnih građana. I dalje birački glas ne vrijedi jednako, ma koliko nas HDZ-ovci pokušavali uvjeriti u suprotno. Ustavni sud se nikada nije konkretno referirao na popis birača, a nedvojbeno je da je prekrajanje granica izbornih jedinica rezultiralo da nemamo niti jednu od 21 županija koja nije podijeljena u barem dvije izborne jedinice", istaknula je Raukar te dodala da bi izmjene izbornog zakonodavstva donesene konsenzusom politike i struke osigurale stvarnu jednakost svakog glasa na svim izborima.

HDZ: Ustavni sud je ocijenio da je Zakon u skladu s Ustavom

HDZ-ov Malenica ponovio je da je, prema odluci Ustavnog suda, Zakon u skladu s Ustavom te da se njime osiguralo jednako biračko pravo.  

"Netočno je da su sve županije podijeljene u više izbornih jedinica. Zakonodavac je prihvatio stav Ustavnog suda da se uspostavi institucionalni mehanizam kontinuiranog praćenja broja birača u izbornim jedinicama, registar se ažurira jer je temelj registar prebivališta koji se na dnevnoj bazi osvježava", rekao je u ime Kluba HDZ-a. 

Na tvrdnje oporbe o donošenju Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 'u kuhinji Vladimira Šeksa', Malenica je istaknuo da je proces donošenja zakona bio transparentan. 

"Nikakva radna skupina u kuhinji nije bila, Ministarstvo uprave i pravosuđa na čelu s ministrom, državnim tajnikom i ravnateljima uprava je vodilo izradu tog zakona", dodao je. 

Veljko Kajtazi (Klub zastupnika nacionalnih manjina) predložio je i praćenje te uključivanje u izvještaje podatke o broju birača u 12. izbornoj jedinici u kojoj pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju svoje biračko pravo.