Večerašnjim otvaranjem Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u prostoru pulske Galerije DAI-SAI, uz izložene nominirane i nagrađene radove, otvorena je tradicionalna manifestacija Dani arhitekture Istre.
- Sretan sam zbog toliko pozitivnih iskoraka projektanata u svim nominiranim, ne samo nagrađenim radovima i količinom pozitivne energije. Vrijednost svakog rada je u energiji, u pitanju svakog projektanta koji traži ishode svog zadatka, i koji svojim rješenjima nadilazi ono što je od njega traženo. Zato je bilo izazovno dodijeliti nagrade jer je bilo toliko dobrih radova. Sada sam se naježio kad sam se sjetio kvalitete svih tih rješenja, kazao je predsjednik deveteročlanog žirija i dopredsjednik UHA-e Vjeko Gašparović. Prije njega program manifestacije predstavila je predsjednica Društva arhitekata Istre Jasmina Bašić.
Svi nominirani radovi mogu se pogledati ovdje, a svi nagrađeni radovi ovdje.
Inače, na Godišnju izložbu prijavljen je 81 rad, a radove je ocjenjivao stručni žiri u sastavu: Vjekoslav Gašparović (predsjednik), Ana Boljar, Jure Grohar, Mario Kralj, Iva Martinis, Helena Paver Njirić, Nikola Popić, Tomislav Soldo i Ana Šverko.
Budući da je ovogodišnja nagrada za publicistiku 'Neven Šegvić' Udruženja hrvatskih arhitekata dodijeljena ediciji 'Dobrolet - prostoru arhitektonske kritike' i njezinim urednicima, pulskom arhitektu Emilu Jurcanu i njegovom kolegi Luki Skansiju, ovogodišnje izdanje manifestacije ina temu "Što arhitektura radi kad ne gradi", iz kojeg je nagrađena edicija, s dosad šest objavljenih stručnih knjiga, i proizašla.
- U ovom je trenutku zapravo jako važno njegovati arhitektonsku publicistiku i pisanje o arhitekturi jer pisani medij stalno biva ugrožen, a pomaže nam u refleksiji i stalnom propitivanju toga što jesmo, što je bilo prije, u donošenju ključnih tekstova koji možda nisu bili dostupni sadašnjim generacijama, bar ne na hrvatskom jeziku, kazala je predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) Mia Roth-Čerina, podsjetivši da se ove nagrade dodjeljuju od 1960. godine.
Vjeko Gašparović, Mia Roth-Čerina i Jasmina Bašić
I zbog te nagrade Dobroletu, ovogodišnja manifestacija posvećena je različitim medijima kroz koje se arhitekturom možemo baviti – izdavaštvu, fotografiji i filmu.
Zaljubljenici u arhitektonsku misao, Emil Jurcan i Luka Skansi, dobitnici ovogodišnje nagrade 'Neven Šegvić' , pokrenuli su 2017. godine ediciju "DOBROLET - prostor arhitektonske kritike" u suradnji s Društvom arhitekata Istre i izdavačkom kućom Sandorf, kako bi ponudili na hrvatskom jeziku prijevode izuzetnih, ali manje poznatih teorijskih djela vezanih uz arhitekturu i prostor, a koja nisu dostupna na engleskome.
Kako pojašnjava Ana Šverko, dopredsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata i voditeljica Savjeta nakladništva ovog udruženja, ime edicije preuzeto je od sovjetske aviokompanije za koju je Aleksej Gan oblikovao konstruktivistički vizualni identitet 1920-ih godina, baš kao i inspiracija za logotip. Format i namjera nadahnuti su međunarodnim džepnim izdanjima koja, poput Dobroleta, pružaju izvrsno uređene autorske odabire u području arhitektonske teorije.
Počevši "Poglavljem o arhitekturi" mađarskog filozofa i marksističkog teoretičara Györgyja Lukácsa iz 1963. godine, nastavili su prijevodima djela ruskog arhitekta, povjesničara i teoretičara arhitekture te jednog od ključnih teoretičara konstruktivizma u arhitekturi Moiseja Ginzburga – „Ritam u arhitekturi“ (1923.) i „Stil i epoha“ (1924.).
Nakon podsjećanja na manje znane protagoniste arhitektonske teorije, slijede manje poznati tekstovi poznatih arhitekata. Tu je prijevod doktorata Petera Eisenmana pod naslovom "Formalna osnova moderne arhitekture" s predgovorom Piera Vittorija Aurelija, a zatim i odabrani eseji Giancarla De Carla na temu participacije u arhitekturi prema odabiru Alberta Franchinija.
"Od Ledouxa do Le Corbusiera: izvori i razvoj autonomne arhitekture" bečkog povjesničara umjetnosti Emila Kaufmanna iz 1933. sljedeće je nezaobilazno djelo, koje, kakao navodi Ana Šverko, uspostavlja vezu između estetskog kontinuiteta klasicizma i modernizma te predstavlja ideju o autonomiji arhitekture.
Šesto izdanje ujedno je i prva autorska knjiga u ediciji. "Tektonske studije" Luke Skansija na neki način čine 'par' s Kaufmannom jer Skansi prepoznaje slične tektonske kulture u arhitekturi od ranog modernizma do danas, čime je ponovno u fokusu kontinuitet esencijalnih tema u arhitektonskom stvaralaštvu na nekoj drugoj razini.
- Uz angažman niza izvrsnih suradnika - počevši od likovnog urednika Primoža Fijavža unutar čijih angažiranih ovitaka su asketski oblikovani sadržaji, do gostiju urednika, priređivača i prevoditelja - svako novo izdanje otvara prije svega etička pitanja koja prate oblikovanje prostora. Ta se pitanja ne mogu razriješiti samo na praktičnoj razini. Jer ideali u arhitekturi ne mogu preživjeti ako arhitektura nema potrebnu razinu autonomije, a ona se gradi upravo kroz teorijsku podlogu. Urednici razmišljaju o strukturnim karakteristikama arhitekture koje su inherentne disciplini od njezinih početaka do danas. I premda je 'tektonika' Dobroleta, prema riječima urednika, intuitivna, u traganju za supstancom arhitekture ova izdanja međusobno rezoniraju, a poruke pojedinih djela dodatno se osnažuju njihovim kontinuitetom, zaključila je Ana Šverko.
Jedan od dobitnika godišnje nagrade struke - Emil Jurcan
Ovo udruženje inače dodjeljuje nagradu 'Viktor Kovačić' za najuspješnije godišnje ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva, istoimenu nagradu za životno djelo, zatim nagradu 'Drago Galć'“ za najuspješnije godišnje ostvarenje u području stambene arhitekture, nagradu 'Drago Šegvić' za najuspješnije godišnje ostvarenje u području stambene arhitekture, nagrada 'Bernardo Bernardi' za najuspješnije godišnje ostvarenje u području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja te navedenu nagradu 'Neven Šegvić' za iznimni publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture.
(Glavna nagrada 'Viktor Kovačić': MVA / Mikelić Vreš Arhitekti / Proizvodno-poslovna zgrada Dubrovčan, foto Jure Živković)
Večer se u istoj galeriji nastavila predstavljanjem edicije Dobrolet i javnim razgovorom o izdavaštvu u arhitekturi, u kojem su sudjelovali pulski arhitekt Emil Jurcan (urednik edicije), Ana Šverko (voditeljica Savjeta nakladništva Udruženja hrvatskih arhitekata) i Matevž Granda (izdavač slovenskog časopisa Outsider za arhitekturu i kulturu).
Program se nastavlja sutra (subota) u 19 sati u kinu Valli projekcijom filma pod nazivom ‘Big Ears Listen With Feet’ poznatih arhitekata/redatelja Ila Beka i Louise Lemoine.
Za dva tjedna, 21.studenog, program se nastavlja otvaranjem zajedničke izložbe fotografija autorica Ane Orlić (izložba fotografija pod nazivom San Sabba) i Lare Žibret (izložba fotografija pod nazivom Urbani oksimoroni) u Galeriji DAI-SAI, koje će se moći pogledati do 03. prosinca.
(Nagrada 'Bernardo Bernardi': KUĆA 3R, Jadranka Kruljac Polak, Nikola Polak - Lovran; foto: Mario Topić)
Nagrada ‘Viktor Kovačić’ za životno djelo: Krešimir Ivaniš
Godišnja nagrada ‘Viktor Kovačić’: MVA / Mikelić Vreš Arhitekti / Proizvodno-poslovna zgrada Dubrovčan
Nagrada ‘Bernardo Bernardi’: Jadranka Kruljac Polak, Nikola Polak / Kuća 3R
Nagrada ‘Drago Galić’: Hrvoje Njirić, Iskra Filipović / Double Villa Bukovac
Nagrada ‘Neven Šegvić’: Emil Jurcan, Luka Skansi / Edicija Dobrolet
O izdavaštvu će se razgovarati i za nepuna tri tjedna (27. studenog), uz predstavljanje izdavačkih projekata Društva arhitekata Istre na platformi LINA (Planet Krvavica i njezini sateliti) te izdavačkog projekta Motel Trogir i knjige ‘(Ne) vjeruj pripovjedaču. Slučaj dječjeg lječilišta u Krvavici’. Projekte će predstaviti Ana Dana Beroš, autorica programa DAI-SAI na platformi LINA i Nataša Bodrožić, pokretačica projekta Motel Trogir.
(Nagrada 'Drago Galić': Double Villa Bukovac - Hrvoje Njirić, Iskra Filipović, Zagreb)
Dani arhitekture u Istri zaključit će se Godišnjom izložbom projekata i realizacija članova DAI-SAI-a i gostujućih izlagača, koja će se otvoriti 5. prosinca uz prezentaciju realizacije novoga groblja u Ankaranu arhitektonskog studija void arhitektura, a bit će otvorena dva tjedna.
Krešimir Ivaniš, koji je diplomirao 1960. na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu gdje je predavao od 1976. do umirovljenja 2001., posebice je obilježio sportsko graditeljstvo u Hrvatskoj.
Među brojnim projektima čiji je autor ili koautor nalaze se i Društveni dom Teniskoga kluba Metalac u Zagrebu (1988.) te dvoransko plivalište na Kantridi u Rijeci (1997.), a izradio je i studiju sjeverne tribine stadiona u Maksimiru (1996.) te studiju razvoja sportskoga kompleksa na Šalati (1984–88. i 1997.) i dr. Utemeljitelj je i dugogodišnji voditelj Komisije za graditeljstvo i okoliš HOO-a.
U stručnom radu oduvijek je bio fokusiran na teoriju i praksu održivog i ekološkog planiranja te na arhitekturu zelenog javnog prostora, sporta, rekreacije i dokolice.
