Politika i društvo

HRVATSKO-SLOVENSKI ODNOSI

PIRANSKI ZALJEV Nema više kazni, ali je ribarenje i dalje zabranjeno

Kako slovenski ribari nemaju dopuštenje i povlastice ribariti u hrvatskim vodama, izlov i dalje ostaje zabranjen. Isto, pretpostavlja se, vrijedi i za hrvatske ribare, gledano iz slovenskog rakursa. Na terenu će eventualno doći do malih promjena ili prilagodbi postupanja, no neće se dogoditi ništa spektakularno


 
2 min
HINA

Kako slovenski ribari nemaju dopuštenje i povlastice ribariti u hrvatskim vodama, izlov i dalje ostaje zabranjen. Isto, pretpostavlja se, vrijedi i za hrvatske ribare, gledano iz slovenskog rakursa. Na terenu će eventualno doći do malih promjena ili prilagodbi postupanja, no neće se dogoditi ništa spektakularno

Ulaskom Hrvatske u Schengen, hrvatski i slovenski ribari više neće biti procesuirani i kažnjavani zbog ilegalnog prelaska granice u Piranskom zaljevu, ali će slovenskim ribarima, a tako i hrvatskima, i dalje ostati zabranjen izlova ribe u područjima gdje se dvije države ne slažu oko granične crte, piše u utorak Večernji list.

Ulaskom Hrvatske u Schengen i uklanjanjem graničnih kontrola prestaje praksa ispisivanja kazna za ilegalni prijelaz granice. No kako slovenski ribari nemaju dopuštenje i povlastice ribariti u hrvatskim vodama, izlov i dalje ostaje zabranjen.

Isto, pretpostavlja se, vrijedi i za hrvatske ribare, gledano iz slovenskog rakursa. Na terenu će eventualno doći do malih promjena ili prilagodbi postupanja, no neće se dogoditi ništa spektakularno. Hrvatske ribarice i dalje bi najvjerojatnije trebala pratiti policija, koja je cijelo vrijeme uz njih, kako bi ih i dalje čuvala i štitila, a ne zbog toga što je Hrvatska i dosad smatrala, a smatra i dalje, da ilegalno prelaze granicu.

Prestankom procesuiranja za ilegalni prelazak granice barem će se malo ublažiti apsurdna situacija u kojoj najviše - i jedino - zarađuju odvjetnici. Dosad nije naplaćena ni jedna jedina kazna. Ribare se uznemirava, ali nemaju financijsku štetu jer je postupak i kazne na sebe preuzela država, kako Hrvatska, tako i Slovenija. Nakon svake kazne, odvjetnici koje su angažirale države podnose žalbe. I dok dosad nije naplaćena ni jedna jedina kazna, honorar odvjetnicima se redovito isplaćuje i sada se akumulirao već pozamašan iznos.

Što se tiče samog izlova, tu je situacija drukčija jer je režim ribarenja prethodno dogovoren. No to ne znači da nema privremenog izlaska iz te situacije u kojoj Slovenija inzistira na primjeni granične crte određene arbitražom, dok hrvatska tu odluku, i odlukom Sabora, zbog kontaminacije procesa smatra ništavnom.

Hrvatska, doznajemo, i dalje poziva Sloveniju da se sjedne i dogovori zajedničko postupanje u kojem bi prestali s tim besmislenim postupanjima od kojih koristi nema nitko, a štete imaju obje države. Zasad sa slovenske strane nema signala da su zainteresirani za takvo što, piše novinarka Večernjeg lista Sandra Veljković.


Nastavite čitati

Istra
 

Roxannice plesom ispisale svoju priču

Završni čin trodnevnog slavlja rezerviran je za nedjelju, kada će se na Trgu maršala Tita obilježiti Svjetski dan plesa uz sudjelovanje više od tristo plesačica i plesača iz Rovinja, Samobora i Velike Gorice

Istra
 

OD ALGI NA VERUDI DO EUROPSKOG UGLEDA: Bartolomeo Biasoletto iz Vodnjana, znanstvenik Jadrana

Vodnjan se ovih dana prisjetio njegovog doprinosa znanosti, njegovih ekspedicija i istraživanja: danas lik vodnjanskog prirodoslovca ponovno oživljava kroz nova otkrića o njegovoj zbirci algi: bio je vodič saksonskog kralja Friedricha Augusta II. tijekom jadranskih istraživanja, a njegovo ime i danas živi u povijesnoj ljekarni u Trstu * Primijetio je kako bi se boljim iskorištavanjem crvena borovica (ulja) i divlja broćika (za bojanje tkanina) moglo unaprijediti tadašnje gospodarstvo Pule, a spomenuo je i “prirodnu žvakaću gumu” sa Suska

Istra
 

Ogi xe el 25 aprile, festa de San Marco e, in Italia, dela liberazion dal nazifascismo: e xe de far festa

Una data sola, tante interpretazioni. Tra storia e politica, tra identità e memoria, revisionismo storico che el vol far diventar cativi quei che in tela seconda guera mondiale i ga vinto e boni quei che i ga perso, el 25 aprile xe diventà un teren de scontro. Ma una roba x sicura: l contrario de fascism no xe el comunismo, xe la democrazia * E se anche i croati de l'Istria i gavessi motivo de festegiar San Marco, almeno un fiatin?

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.