Poduzetnici traže duže razdoblje prilagodbe na novi Zakon o fiskalizaciji

Udruga Glas poduzetnika (UGP) od Vlade je zatražila hitno produljenje razdoblja prilagodbe na novi Zakon o fiskalizaciji koji je stupio na snagu 1. rujna, jer smatra da poduzetnicima nije ostavljeno dovoljno vremena za usvajanje novog sustava bez ozbiljnih financijskih posljedica.

UGP podsjeća da je Hrvatska prva europska zemlja koja uvodi obvezni prelazak na elektroničke račune u svim segmentima.

No, tvrdi da poduzetnicima nije omogućeno ni približno dovoljno vremena ni podrške da bi sustav mogli usvojiti bez ozbiljnih financijskih posljedica.

Dodaju i da je aplikacija MikroEračun besplatna samo za korisnike izvan sustava PDV-a, što smatraju diskriminatornim.

Iz UGP-a navode da je Vlada uvela obvezu koju ni sama nije bila spremna provesti te da nema osigurane funkcionalnosti sustava i odgovarajuće edukacije.

Zbog toga traže da se razdoblje prilagodbe produži do 1. siječnja 2027. godine, kako bi sve kategorije poduzetnika u sustav ušle istovremeno te da se do tada ne naplaćuju novčane kazne.

Smatraju i da bi aplikacija MikroEračun trebala biti besplatna za sve ili bi država trebala sufinancirati nametnute troškove.

"Iako digitalizacija poslovanja može biti dobar iskorak, ne smije služiti kao alibi za punjenje državnog proračuna novčanim kaznama, koje se, primjerice, samo za pogrešnu klasifikaciju proizvoda ili usluga, penju i iznad 66 tisuća eura. Zato od Vlade tražimo da pokaže odgovornost i razumijevanje realnosti u kojoj posluju, jer bez toga fiskalizacija ne vodi nikakvom razvoju ni unaprjeđenju, već služi isključivo njima", izjavila je članica Nadzornog odbora UGP-a, poduzetnica Ivana Ožegović.

UGP upozorava i na nepoštene trgovačke prakse, odnosno, kako kaže, nelojalnu konkurenciju državnih tvrtki i agencija.

Objašnjava da pojedine tvrtke nastoje stvoriti monopol ili duopol tako što drugim informacijskim posrednicima, koji poduzetnicima nude povoljnije usluge, onemogućuju pristup potrebnim sustavima.

Ti sustavi, kako navode, funkcioniraju na temelju upitnih dogovora s jednim informacijskim posrednikom, čime se nanosi izravna šteta poduzetnicima pa traže reakciju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Državnog inspektorata.

Posebno ih zabrinjava to što se na tržište uključuje i državna agencija FINA, koja zahvaljujući pristupu svim bazama podataka i državnom kapitalu ima automatsku prednost u odnosu na privatne subjekte. Slično je i s Hrvatskom poštom koja, unatoč svojoj primarnoj djelatnosti dostave pošiljaka, želi zauzeti dio tržišta na kojem već postoji dovoljno kvalitetnih privatnih tvrtki, kaže UGP.

Hrvatski sabor u lipnju je donio Zakona o fiskalizaciji koji bi trebao donijeti znatno administrativno rasterećenje za poduzetnike putem ukidanja niza obrazaca te uvođenje novog modela fiskalizacije tzv. fiskalizacije 2.0.

Među obrascima koji se ukidaju nalaze se DON-H (izvješće o donacijama hrane), Knjiga izlaznih računa (I-RA), Posebna evidencija o primljenim računima (U-RA) i statistički obrazac RAD-1G za male i srednje poduzetnike.

Prema procjenama Ministarstva financija, administrativno rasterećenje bi moglo donijeti više od 120 milijuna eura godišnjih ušteda.

Zakonom je također predviđeno proširenje fiskalizacije na transakcije između poduzetnika (B2B), kao i na transakcije između poduzetnika i države. Također se predviđa širenje fiskalizacije računa u prometu gotovinom na sve oblike plaćanja, uključujući one koji se izvršavaju putem transakcijskih računa.

Postupna primjena novog sustava odvija se u tri faze: 1. rujna 2025. na snagu su stupile odredbe koje se odnose na fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji, 1. siječnja 2026. slijedi fiskalizacija e-računa, dok bi od 1. siječnja 2027. obveza izdavanja e-računa bila proširena na obveznike poreza na dohodak i dobit koji nisu u sustavu PDV-a, kao i na proračunske i izvanproračunske korisnike.

Fiskalizacija je proces praćenja gotovinskog prometa, uključujući kartična plaćanja, radi transparentnosti, sprječavanja poreznih prijevara i osiguranja poštene tržišne konkurencije. To se postiže slanjem svakog izdanog računa (gotovinski ili kartično) na server Porezne uprave u stvarnom vremenu, uz pomoć certificiranog fiskalnog uređaja ili softvera.